"dug nije ostavljen da bude izložen valutnom riziku"

Spajić: Plaćena prva rata za autoput, valutna zaštita smanjila kamatu

“Ovo je međukorak do refinansiranja kredita za auto-put, o čemu smo nastavili pregovore sa evropskim partnerima i siguran sam da smo zbog ostvarenih hedžing uslova u još boljoj poziciji. Rasterećeniji smo sada kada je dug zaštićen od rizika nagle promjene kursa dolar/euro. Očekujemo da raste rejting države i da ćemo imati šansu za još bolje uslove”, poručio je Spajić

43498 pregleda 490 reakcija 124 komentar(a)
Spajić, Foto: Savo Prelević
Spajić, Foto: Savo Prelević

Crna Gora je kineskoj Exim banci otplatila prvu ratu kredita za prioritetnu dionicu auto-puta i, zahvaljujući nedavnom hedžing aranžmanu, ostvarila uštedu od skoro četiri miliona eura (3,91 milion eura), saopštio je ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić.

Iz Ministarstva su objasnili da je danas krajnji rok za početak otplate kineskog kredita za nezavršeni dio auto-puta od Podgorice do Kolašina, a da je taj Vladin resor već platilo dospjelu ratu.

Spajić je agenciji Mina-business kazao da je hedžing aranžmanom spriječen rast duga po osnovu valutne izloženosti prema dolaru i dodao da je ušteda kod kamate iznosila 3,83 miliona eura, a ostatak kod glavnice 0,08 miliona eura (79.276 eura).

"Crna Gora je u eurima uplatila 27,79 miliona po osnovu glavnice i kamata, a banke iz hedžing aranžmana državi 37,44 miliona dolara takođe po osnovu glavnice i kamata, što smo mi preusmjerili kineskoj banci. Da nije urađen hedžing, tih 27,79 miliona bi iznosilo 31,71 miliona eura. Takođe, samo kamata bi bila 6,9 miliona eura, a ne 3,06 miliona koliko smo platiti", rekao je Spajić agenciji Mina-business.

On je dodao da je očekivana ušteda na godišnjem nivou oko osam miliona eura, jer se plaćaju dvije rate - u julu i januaru.

Pregovarački tim Ministarstva finansija i socijalnog staranja, na čelu sa Spajićem, završio je cijeli proces koji obuhvata unakrsni valutni svop, što je zapravo osnovni instrument hedžiranja javnog duga od valutnog rizika. To znači da su obaveze države prema kredita Exim banci izražene u američkim dolarima konvertovane u eure. Radi se o iznosu od oko 818 miliona dolara.

"Riječ je o cijelom iznosu ukupno povučenih sredstava iz kineskog kredita do jula ove godine", objasnio je Spajić i dodao da se postupilo odgovorno i da će ostatak do 944 miliona dolara biti obuhvaćen prije sljedeće rate, u januaru naredne godine, po povlačenju svih tih sredstava.

Spajić je podsjetio da je zajam iz 2014. godine za prioritetnu dionicu auto-puta od Podgorice do Kolašina ugovoren u dolarima, po kamatnoj stopi od dva odsto, a da Crna Gora dug sada isplaćuje u eurima, po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,88 odsto.

"Hedžing aranžmanom smo obezbijedili da crnogorski javni dug oslobađamo valutnog rizika koji je predstavljao omču oko vrata državi svih prethodnih godina. Sve je urađeno po Zakonu o budžetu za ovu godinu", saopštio je Spajić.

On je kazao da su u tom aranžmanu, na kraju cijelog procesa do plaćanja prve rate, najprihvatljivije uslove imale dvije evropske banke, iz Francuske i Njemačke, i dvije iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), od ukupno sedam renomiranih banaka sa kojima se pregovaralo.

"To je ogroman uspjeh za Crnu Goru sa kreditnim rejtingom B, za koji očekujemo da se poboljša u odnosu na sve urađeno u korist državnih finansija za kratko vrijeme. Takođe, pozitivan je signal da renomirani partneri širom svijeta pomno prate i vjeruju u ono što zakonito i po zdravom ekonomskom principu radi nova Vlada. Poslali smo i jednu važnu poruku svima - da aktivno i odgovorno upravljamo javnim dugom”, rekao je Spajić.

On je dodao da su države regiona sa dobrim mehanizmima upravljanja javnim dugom, poput Srbije i Hrvatske, već koristile isti aranžman da bi se zaštitile od valutnog rizika.

Spajić je objasnio i da je, osim po Zakonu o budžetu i uz saglasnost Vlade, sve rađeno i po međunarodnim standardima Međunarodne asocijacije za transakcije sa svopovima i finansijskim derivatima (ISDA).

On je precizirao da je hedžing na 14 godina, a da na dvije postoji mogućnost preispitivanja uslova.

“Dakle, hedžing je na 14 godina, koliko traje otplata kredita za prvu dionicu auto-puta, sa mogućnošću da na dvije godine preispitamo uslove, kao i banke koje su dio aranžmana. Cilj nam je da za dvije godine obezbijedimo daleko stabilniju ekonomiju, mnogo bolji kreditni rejting zemlje i više opcija, između ostalog i za još nižu kamatu od 0,88 odsto”, rekao je Spajić.

On je objasnio da je važno da dug nije ostavljen da bude izložen valutnom riziku i naglim promjenama kursa dolar/euro.

“Znate da su i međunarodne institucije u izvještajima upozoravale na rast troškova za auto-put zbog kursnih razlika i nepreduzimanja mjera tadašnjih vlada da to spriječi. Zato i ukazujem na procjene da se u međuvremenu “bacilo” preko 109 miliona eura za koliko nam je potpuno bespotrebno povećan dug u eurima”, kazao je Spajić.

On je na pitanje koje su banke učestvovale u hedžing aranžmanu, odgovorio da je ranije saopštio da će imena svih banaka objaviti odmah pošto se zaokruži cijeli proces, kao i da su se za to stekli uslovi.

“Na kraju cijelog ovog značajnog procesa, hedžing je urađen sa četiri od ukupno sedam banaka, globalnih lidera u pružanju zaštite od tržišnih rizika, sa kojima imamo usaglašen pravni okvir. Pregovarački tim je izabrao četiri banke koje su imale najprihvatljivije uslove za Ministarstvo finansija i Vladu. Rangirane su na osnovu kapaciteta obima/veličine izloženosti i povoljnosti kamatne stope u eurima. Radi se o evropskim bankama - Societe Generale iz Francuske i njemačkoj Deutsche Bank, kao i dvije američke - Merrill Lynch International i Goldman Sachs International. Sve ove banke su bile prijavljene za hedžing aranžman i prije mog dolaska na čelo resora finansija i socijalnog staranja, a potom se intenzivno pregovaralo da dođemo do najboljih uslova. Mi smo pristupili fiskalno odgovorno ovako važnom procesu i doveli do zaključivanja ISDA sporazuma, koji su i pravni osnov za realizaciju hedžing transakcije”, rekao je Spajić.

Na pitanje da li je Goldman Sachs imao privilegovan položaj zbog toga što je Spajić nekada bio tu zaposlen, on je odgovorio da su sve banke imale jednak tretman i da nema nikakvog konflikta, niti privilegija za bilo koju od njih.

“Pregovarački tim, na čijem sam čelu, u pregovorima i izboru vodio se isključivo državnim interesom. Ja služim interesima države Crne Gore. Mogu vam reći da je najpovoljnija kamatna stopa ostvarena upravo kod Goldman Sachsa, tako da nema mjesta priči o bilo kakvoj “van-tržišnoj” pogodbi”, kazao je Spajić, dodajući da gotovo pet godina nije bio u Goldmanu, pa ni prije preuzimanja ministarske funkcije.

Spajić je, govoreći o tome da li je i koliki trošak za državu predstavljao hedžing aranžman, objasnio da unakrsni svop ne podrazumijeva dodatne troškove, već su oni uključeni kroz kamatu koja reflektuje cijenu izloženosti banke prema Crnoj Gori.

On je saopštio da je država koristila pravno savjetovanje ranije angažovane renomirane advokatske kuće White and Case za zaključivanje ISDA sporazuma i realizaciju transakcije, što je iznosilo 30 hiljada eura.

Spajić je istakao da je posebno važno to što se eliminiše izloženost valutnom riziku, jer je crnogorska ekonomija eurizovana.

“Ovo je međukorak do refinansiranja kredita za auto-put, o čemu smo nastavili pregovore sa evropskim partnerima i siguran sam da smo zbog ostvarenih hedžing uslova u još boljoj poziciji. Rasterećeniji smo sada kada je dug zaštićen od rizika nagle promjene kursa dolar/euro. Očekujemo da raste rejting države i da ćemo imati šansu za još bolje uslove”, poručio je Spajić.

On je rekao da se dobilo na vremenu i da ima mehanizama da se izađe iz hedžinga, ukoliko se promijeni situacija na tržištu ili kreditni rejting države, zbog čega je i ugovoreno da se uslovi i preispituju.

Spajić je saopštio i da se iskoristio momenat prije dospjeća prve rate kod kineske Exim banke za nezavršeni auto-put, kao i prije nego što se, s obzirom na dobre prognoze oporavka američke ekonomije u odnosu na evropsku, tendencija rasta dolara potencijalno ne nastavi.

On je naveo i da je bivša vlast godinama opominjana da mora da obezbijedi zaštitu od valutnog rizika za kineski kredit u dolarima iz 2014. godine i da su procedure počele odavno, ali je proces predugo trajao, što je i koštalo Crnu Goru, jer se prije moglo ići i ka refinansiranju pozajmice.

Preporučujemo za Vas