Izvještaj Stejt dipartmenta za Crnu Goru o globalnoj investicionoj klimi za 2021.

Korupcija i konflikt interesa i dalje koče razvoj

Sudstvo i dalje sporo odlučuje, a presude nisu uvijek dosljedno obrazložene ili izvršene. Kupovina i prodaja državne imovine obavlja se u netransparentnom okruženju, sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose

30461 pregleda 66 reakcija 10 komentar(a)
Brojne američke firme posebno su istakle korupciju kao prepreku direktnim ulaganjima (ilustracija), Foto: Shutterstock
Brojne američke firme posebno su istakle korupciju kao prepreku direktnim ulaganjima (ilustracija), Foto: Shutterstock

Korupcija i slaba kontrola konflikta interesa ostaje značajan problem u Crnoj Gori, a propisi se često nedosljedno primjenjuju posebno na opštinskom nivou, ocijenio je američki Stejt dipartment u novom Izvještaju o globalnoj investicionoj klimi za 2021.

”Odsustvo potpuno razvijenih pravnih institucija podstaklo je korupciju i slabu kontrolu nad konfliktom interesa. Sudstvo i dalje sporo presuđuje u slučajevima, a sudske odluke nijesu uvijek dosljedno obrazložene ili izvršene”, navodi se u izvještaju za Crnu Goru.

Stepen zabrinutosti građana zbog korupcije je, kako se dodaje, uobičajeno visok u istraživanjima javnog mnjenja, a korupciju kao rizik navode i strani investitori. Crna Gora je, podsjećaju na 67. mjestu od 180 zemalja na listi Transparensi internešnela (TI) 2020. po indeksu percepcije korupcije.

Navode da su brojne američke firme posebno istakle korupciju kao prepreku direktnim ulaganjima u Crnu Goru.

”Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi Stejt dipartment napominjući da je posljednjih godina postignut napredak u borbi protiv korupcije, usvajanjem regulative i procesuiranjem nekoliko slučajeva visoke korupcije.

U Izvještaju se navodi da, iako postoji puna pravna i regulatorna infrastruktura za sprovođenje javnih nabavki, američke kompanije su se u brojnim slučajevima žalile na nepravilnosti u tom procesu, zbog nemogućnosti da se osporavaju odluke za koje smatraju da su pogrešno donijete.

Podsjeća se da je u decembru 2020. nova Vlada osnovala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou. Članovi Savjeta su potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ministar finansija i socijalne zaštite Milojko Spajić, kao i predstavnici nevladinih organizacija MANS i Institut alternativa, Vanja Ćalović Marković i Stevo Muk.

”Savjet će provjeriti i prikupiti dokumentaciju u vezi sa svim sumnjivim Vladinim radom. Sve sporne nalaze dostaviće nadležnim organima, uključujući tužilaštvo u svim slučajevima kada postoji sumnja u koruptivne radnje i nanošenje štete budžetu Crne Gore”, piše u Izvještaju.

Nova Vlada osnovala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou: Ćalović-Marković i Abazović
Nova Vlada osnovala Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou: Ćalović-Marković i Abazovićfoto: Savo Prelević

Nova vlast je zbog brojnih neriješenih slučajeva korupcije, izmijenila Zakon o državnom tužilaštvu, kako bi na čelne pozicije došli ljudi koji će, kako očekuju u vlasti, nezavisno i profesionalno raditi.

Jedan od slučajeva koji se često pominje u izvještajima međunarodnih organizacija je slučaj “Koverta”, koji se odnosi na tajni snimak koji je biznismen Duško Knežević objavio 2019, a na kojem je bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović u trenutku predaje navodno oko 100.000 eura za finansiranje kampanje Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića uoči izbora 2016. Do sada je Viši sud dva puta donosio rješenje kojim se obustavlja krivični postupak protiv Stijepovića, ali je nakon žalbe specijalnog tužioca, oba puta Apelacioni sud ukidao odluke i vraćao na ponovno postupak.

Ročište za kontrolu optužnice Stijepoviću u petak nije održano u Višem sudu u Podgorici usljed štrajka advokata...

Afera “Koverta” se često pominje u međunarodnim izvještajima: Stijepović
Afera “Koverta” se često pominje u međunarodnim izvještajima: Stijepović foto: Boris Pejović

Značajna siva ekonomija, kako se navodi u Izvještaju, pogađa otvoreno tržište, negativno utičući na preduzeća koja posluju u skladu sa zakonom.

”Povoljne poreske politike uspostavljene na nacionalnom nivou često se poništavaju porezima koje uvode različite opštine na lokalnom nivou”.

U Izvještaju se podsjeća da je od obnove nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora usvojila pravni okvir koji podstiče privatizaciju, zapošljavanje i izvoz.

”Implementacija, međutim, znatno zaostaje za pravnom strukturom, a crnogorska ekonomija nastavlja da se ‘batrga’ na vrlo uskoj poreskoj osnovi i tri sektora u razvoju: turizmu, energetici i, u manjoj meri, poljoprivredi”, navodi se.

Crna Gora, kako se dodaje, ima jedan od najvećih udjela javnog duga u BDP-a u regionu, trenutno iznad 80 odsto.

”Jedan od vladinih prioriteta je da nastavi da razvija infrastrukturu, uključujući i drugu dionicu auto-puta koja će bolje povezati razvijeni južni dio zemlje sa relativno nerazvijenim sjeverom. Iako je stopa ekonomskog rasta Crne Gore u 2019. godini bila jedna od najviših u Evropi sa 3,5 odsto, pandemija je negativno uticala na Crnu Goru više nego na bilo koju drugu zemlju u regionu, uzrokujući pad BDP-a od približno 15 procenata. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 15,3 u 2019. na 20 odsto”.

U Izvještaju se navodi da je Crna Gora, uprkos regulatornim poboljšanjima i napretku na putu ka EU, još u procesu uspostavljanja liberalne poslovne klime koja podstiče strana ulaganja i lokalnu proizvodnju.

”Zemlja ostaje zavisna od uvoza iz susjednih zemalja, uprkos značajnom potencijalu u nekim oblastima poljoprivrede i proizvodnje hrane. Iako kontinuirana politička tranzicija još nije eliminisala sve strukturne barijere, Vlada generalno prepoznaje potrebu za uklanjanjem prepreka kako bi ostala konkurentna, reformisala poslovno okruženje, otvorila ekonomiju stranim investitorima i privukla dalje strane direktne investicije”.

Mnogi propisi su, kako se dodaje, u suprotnosti sa drugima ili su dvosmisleni, stvarajući zabunu kod investitora.

U Izvještaju se podsjeća na dvogodišnje istraživanje poslovne klime Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham) sprovedenom 2020. godine u kojem je navedeno da iako je na nacionalnom nivou manje prepreka za ulaganja i druge aktivnosti, mnogi projekti većih razmjera uključuju i lokalne i nacionalne vlasti, a često je neophodno raditi sa obje administracije kako bi se projekat dovršio.

Anketirani članovi AmChama nezadovoljni su trajanjem sudskog postupka (79,5 odsto) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto). Istovremeno, više od 70 odsto anketiranih kompanija članica AmChama vjeruje da se uslovi za poslovanje kada je riječ o trajanju sudskog postupka i nejednaka primjena zakona nijesu promijenili u posljednje dvije godine.

Upozorava se da se Privredni sud suočava sa izazovima, uključujući slabu primjenu zakona i zabunu oko brojnih promjena postojećih zakona, razvoj novog sistema poslovanja, uključujući elektronsku komunikaciju sa klijentima, ograničeni kapacitet i stručnost sudija, kao i zaostali predmeti.

Stejt dipartment podsjeća da su u avgustu 2020. godine Crnogorci izašli na birališta i izabrali opozicionu koaliciju, smijenivši vladajuću DPS prvi put poslije 29 godina.

”Nova vladajuća parlamentarna većina mješavina je radikalnih proruskih/prosrpskih partija, umjerenih prosrpskih partija i građanskih partija, dok je kabinet sastavljen od apolitičnih tehnokrata u onome što oni nazivaju ekspertskom vladom”, navodi Stejt dipartment.

U godišnjim izvještajima o investicionoj klimi, opisuju se uslovi na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sistema i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih preduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i bezbjednosnog okruženja.

Ekonomski stručnjaci u američkim ambasadama i diplomatskim misijama ove godišnje izvještaje pripremaju analizirajući više od 170 stranih tržišta.

Brojni neriješeni slučajevi restitucije

Crna Gora ima neriješene zahtjeve u vezi sa povraćajem imovine koja je nacionalizovana u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, podsjeća Stejt dipartment.

”Brojni neriješeni slučajevi restitucije uključuju američke građane. Predmeti su u različitim fazama presude i traju više od jedne decenije”, navodi se u Izvještaju. Podsjeća se da je krajem 2007. godine, crnogorski parlament usvojio novi Zakon o restituciji, koji zamenjuje onaj iz 2004. godine. U skladu sa zakonom, formirane su tri komisije za reviziju: u Baru (koja pokriva primorski region), u Podgorici (za centralni region) i u Bijelom Polju (za sjeverni region Crne Gore).

Najviše žalbi Evropskom sudu zbog dugotrajnih suđenja

Crna Gora je, navodi Stejt dipartment, preduzela korake za poboljšanje neefikasnosti sudskog sistema, koja često rezultira dugim i dugotrajnim suđenjima. “Procesni zakoni su izmijenjeni u posljednjih nekoliko godina kako bi se poboljšala efikasnost postupka u skladu sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Treba napomenuti da se većina žalbi Evropskom sudu za ljudska prava protiv Crne Gore odnosi na član 6 Konvencije - pravo na pravično suđenje u razumnom roku”, podsjeća se u Izvještaju.

Dodaj se da su žalbeni postupci pojednostavljeni i da je Crna Gora usvojila Zakon o zaštiti prava na pravično suđenje u razumnom roku, koji omogućava sudu da dosudi naknadu za pretjerano dugo suđenje i uvodi niz kontrolnih mehanizama tokom samog suđenja.

Crna Gora je 2011. godine usvojila Zakon o javnim izvršiteljima, koji je naknadno poboljšao postupak izvršenja građanskih presuda.

Jedan od Vladinih prioriteta je da nastavi da razvija infrastrukturu, uključujući i drugu dionicu auto-puta koja će bolje povezati razvijeni južni dio zemlje sa relativno nerazvijenim sjeverom. Iako je stopa ekonomskog rasta Crne Gore u 2019. godini bila jedna od najviših u Evropi sa 3,5 odsto, pandemija je negativno uticala na Crnu Goru više nego na bilo koju drugu zemlju u regionu, uzrokujući pad BDP-a od približno 15 procenata. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 15,3 u 2019. na 20 odsto”, navodi Stejt dipartment.

Preporučujemo za Vas