Biznis forum 2021. Bijelo Polje

Brčvak: Prestanimo sa pričanjem o resursima, krenimo u konkretne korake

Kroz tri panel diskusije na temu “Biznis forum 2021. Bijelo Polje”razmatrana je uloga dijaspore, državnih institucija i lokalnih vlasti, polazeći od činjenice da se u tom trouglu kriju pitanja i odgovori uzajamne saradnje

15856 pregleda 257 reakcija 23 komentar(a)
Brčvak, Foto: Jadranka Ćetković
Brčvak, Foto: Jadranka Ćetković

Okrugli sto na temu “Biznis forum 2021. Bijelo Polje” održan je danas u Bijelom Polju. Na forumu su učestvovali predstavnici lokalnih samouprava, državnih institucija i više biznismena iz dijaspore kako bi zajedno predstavili pravce buduće saradnje i unaprijedili poslovni ambijent. Kroz tri panel diskusije na temu “Biznis forum 2021. Bijelo Polje”razmatrana je uloga dijaspore, državnih institucija i lokalnih vlasti, polazeći od činjenice da se u tom trouglu kriju pitanja i odgovori uzajamne saradnje.

O značaju povezivanja dijaspore sa lokalnim upravama i državnim institucijama govorio je direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Said Hodžić, koji je objasnio da je biznis forum zamišljen kao osnovna karika tematsko objedinjvanja resursa dijaspore od intelektualnih do investicijskih udruženja snaga sa lokalnim državnim institucijama, organizacijama i pojedincima i zajedničko djelovanje i uticaj na društvene procese u Crnoj Gori ali i podršku samoj dijaspori.

Biznis forum 2021. Bijelo Polje
foto: Jadranka Ćetković

“Današnji biznis forum predstavlja svojevrsnu pokaznu vježbu buduće saradnje dijaspore, državnih institucija i lokalnih samouprava iz oblasti ekonomije”, kazao je Hadžić, dodajući da je danas formiran inicijalni odbor Biznis kluba dijaspore, koji će biti otvoren za svakog pojedinca i koji će predtavljati nukleus saradnje sa dijapospore sa lokalnim upravama i državom u cjelini.

Biznis klubom, pojasnio je Hadžić, kao i svim ostalim biznis klubovima koji će biti formirani unutar globalne razvojne mreže, koordiniraće Uprava za saradnju sa dijasporom, a činiće ga predstavnici resornih ministarstava, uprava i direkcija za kojima je ukaže potreba, predstavnici zajednica i opština a zajednički cilj će biti unapređenje poslovnog ambijenta privrednika koji postoje u Crnoj Gori, savjetodavna podrška privrednicima iz dijaspore, a koji imaju namjeru da investiraju u Crnu Goru, uz uspostavljanje saradnje sa lokalnim samoupravama, uz prezentaciju mogućnosti resursa i administrativnih privilegija”, kazao je Hadžić.

Poznati humanista koji živi i radi u Njemačkoj, biznismen iz Bijelog Polja Hajriz Brčvak, istakao je da Crna Gora ima mnogo resursa, ali da je jedan od najvećih resursa koji do sada nije ozbiljno shvaćen upravo dijaspora.

“To su ljudi koji žive i koji svake godine jednom dva ili više puta dolaze u Crnu Goru i investiraju u nju. Oni su otišli sa ciljem da bi došli u Crnu Goru i investirali u nju. Naša domovina treba da traži invstitore u dijaspori, gdje imamo mnogo uspješnih privrednika, menadžera u velikim kompanijama koji opet poznaju i druge ljude i menadžere koji će da dovedu svoje prijatelje da obiđu Crnu Goru. I smatram da bi svaki naš čovjek koji je u dijaspori trebalo da dovede makar jednog prijatelja o svom trošku, što bi bilo dovoljno za Crnu Goru u narednih pet ili deset godina, da dođe do statusa da joj niko sa strane ne treba”, kazao je Brčvak.

Biznis forum 2021. Bijelo Polje
foto: Jadranka Ćetković

Dijaspora je, naglasio je Brčvak, emotivno vezana za Crnu Goru i sada je trenutak da prestanemo sa gubljenjem vremena i pričanjem o nekim resursima kojih smo mi svjesni.

“Dajte da se svi zajedničkim snagama udružimo i pokrenemo ovu našu zajednicu. Zajednica je bitnija od svakog pojedinca. Najbitnija od svih je državna zajednica i hajde da se svi okrenemo prema zajednici da za-jedno uradimo ono što možemo a možemo mnogo toga jer imamo resurse, imamo investitore i ko nije za zajednicu uzalud nam fotelje i novac”, poručio je Brčvak.

Da je uvezivanje državnih institucija , ministarstava i lokalnih samouprava sa dijasporom znajačajno u kanalisanju ogromne energije u konkretnu i stratešku saradnju sa domovinom na obostrano zadovoljstvo ukazala je i direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović.

Ona je istakla da je IRF od svog osnivanja 2010.godine igra značajnu ulogu na finansijskom tržištu Crne Gore.

“IRF je u prethodnom periodu podržao crnogorsku privredu sa 1,4 mid eura. Jedan od ključnih ciljeva u proteklom periodu je uravnotežen i održiv ekonomski razvoj sjevera, pa je u sjever i opštine ispod prosječne vrijednosti indeksa razvijenosti u Crnoj Gori uloženo 394 miliona eura. Tako danas IRF ima 38 kreditnih linija, kazala je Radović, dodajući da je poseban akcenat IRF stavljen na osjetljive kategorije a to su žene i mladi u biznisu, visokoškolci sa evidencije biroa rada, tehnološki viškovi, početnici u biznisu. Samo za očivanje tekuće likvidnost preduzeća u COVID godini IRF je plasirao 260 miliona eura", kazala je Radović.

Biznis forum 2021. Bijelo Polje
foto: Jadranka Ćetković

Ona je dodala da svojim prisutvom želi da dodatno ohrabri ljude iz dijaspore da ulažu u realizaciju projekata u Crnoj Gori, stvarajući uslove za dalji napredak crnogorske privrede i otvaranje novih radnih mjesta.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović i zamjenik predsjednika rožajske Opštine Redžep Kurbarović govorili su o potencijalima i prirodnim ljepotama tih sjevernih opština, ali i predlozima saradnje sa dijaposporom, a pored njih u panel diskusijama je učestvovao veliki broj investitora dijaspore, koji su iskazali zainteresovanost da ulažu u Crnu Goru, ali i pozvali Vladu i druge državne institucije i lokalne samouprave da i oni ponude ideje za ulaganje.

V.d. direktorica Direktorata za trgovinsku saradnju i ekonomske odnose sa inostranstvom Jelena Janković se osvrnula na ulogu i značaj Ministarstva ekonomskog razvoja u smanjenu regionalnih disproporcija Crne Gore.

Uz nju u panel diskusijama učestvovali su i glavni arhitekta u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Mirko Žižić, izvršni direktor Swisslion Group RS Srbija Rodoljub Drašković, O turizmu u funkciji razvoja agro biznisa Zapadog Balkana govorio je generalni direktor Montenegro Stars hotela Group Budva Dejan Ljevnaić, ameđu gostima iz Turske i drugih zemalja učestvovao je i investitor Aleksandros Doronis iz RS Njemačke.

O razvoju 11 sjevernih opština kroz izgradnju auto-puta Bar-Boljare govorio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.

U pitanju je projekat koji treba da poveže sjever i jug države, ali i da omogući lakši protok roba i putnika. Bijelo Polje kao regionalni centar Sjevera, svojom geografskom pozicijom i turističkim potencijalima postaje sve interesantnije za domaće i strane investitore, a mi u lokalnoj samoupravi smo sigurni da će realizacijom dva kapitalna projekta koji su trenutno u završnim fazama izgrađnje: Đalovića pećina i Ski centar Cmiljača, naš grad postati značaj turistički centar ne u Crnoj Gori već u regiji.

Na Ski centru “Cmiljača” postavljeni su stubovi buduće žičare, a radi se na saobraćajnoj, energetskoj i vodovodnoj infrastrukturi. Ukupna vrijednost investicije je 23 miliona eura.

Selo Bistrica koja je svojevrstan park prirode, sa završetkom radova na projektu “Đalovića pećina” postaće značajan turistički lokalitet. U ovom kraju radimo na stvaranju uslova da se pored turizma, iskoriste i potencijali u poljoprivredi, ribarstvu i preduzetništvu”, kazao je Smolović, dodajući da su radovi na valorizaciji Đalovića pećine u završnoj fazi i da se nada da ćemo naredne godine za posjetioce biti otvorena jedna od najljepših pećina u Eropi.

Ukupna vrijednost ove investicije, napomenuo je on, iznosi 18 miliona eura.

“Realizacijom ova dva najznačajnija projekta za Bijelo Polje stvaramo velike šanse za razvoj zimskog i ljetnjeg turizma, poljoprivredne proizvodnje, povećanje broja zaposlenih i uopšte poboljšanje životnog standarda lokalnog stanovništva”, kazao je S,olović. Mogućnost razvoja te sjeverne opštine Smolović vidi u razvoju projekta termalnih voda u Nedakusima. “Podsjetiću da se prilikom posljednjih istraživanja, stiglo se do dubine od 540 metara i pronađena je mineralna voda čija je temperatura 27 stepeni, nakon čega su radovi zaustavljeni zbog nailaska na veliku stijenu. Mi smo u pripremi potrebnih elaborate za nastavak istraživanja, a ukoliko se potvrdi da postoje termalne vode temperature veće od 45 stepeni, područje Nedakusa bilo bi opredijeljeno za banjsko-klimatsko lječilište. Paralelno sa infrastrukturom radimo na unapređenju funkcionisanja opštinske administracije, za šta je prije dvije godine stigla i međunarodna potvrda u vidu BFC sertifikata kao grad koji ima odgovarajuće kapacitete i strateški je opredijeljen za unapređenje poslovnog okruženja, privlačenja investicija i podsticaj razvoja lokalne ekonomije”, kazao je Smolović, dodajući da su uz otvaranje šest biznis zona dodatno liberalizovani uslovi za otvaranje novih ili proširenje postojećih biznisa uz sve pogodnosti koje pružaju lokacije i područja integrijasana u Biznis zone.

Investitor iz Turske ulaže 50 miliona eura u Crnu Goru

Pored mnogih koji će ulagati u Crnu Goru je i privrednik iz Turske, Muhamed Ciftici, koji će, kako je istakao, investirati čak 50 miliona eura u našu zemlju.

“Želim da investiram ovdje, jer ima dosta prostora za to, posebno u turizmu i nadam se da ćemo uspješno sarađivati. U Turskoj imam kompanije koje se bave energijom, građevinom, turizmom, visokom tehnologijom, ali i medicinom,“ kazao je Ciftici.

Preporučujemo za Vas