Članovi Savjeta imali su i biznis kartice bez obaveze pravdanja troškova

U EKIP-u mimo zakona sami sebi davali novac

Najviše nezakonitosti odnosi se na isplate raznih naknada, nagrada i priznanja troškova koje su sami sebi ili jedni drugima dodjeljivali mimo zakonskih propisa

24043 pregleda 197 reakcija 37 komentar(a)
Jedna uslovna i jedna negativna ocjena: Toranj EKIP-a na Dajbabskoj gori, Foto: Luka Zekovic
Jedna uslovna i jedna negativna ocjena: Toranj EKIP-a na Dajbabskoj gori, Foto: Luka Zekovic

Državna revizorska institucija dala je uslovno mišljenje na ispravnost finansijskog izvještaja Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) za 2020. godinu, dok je dala negativno mišljenje na revizuju pravilnosti poslovanja.

Predsjednik Savjeta ove regulatorne agencije je Branko Kovijanić, dok su članovi Šaleta Đurović, Zoran Sekulić, Vladan Đukanović i Šefkija Murić. Izvršni direktor je Darko Grgurović.

Revizijom su utvrđene neusklađenosti poslovanja Agencije sa čak osam zakona i više uredbi i pravilnika. Najviše nezakonitosti odnosi se na isplate raznih naknada, nagrada i priznanja troškova koje su sami sebi ili jedni drugima dodjeljivali mimo zakonskih propisa.

Tako je utvrđeno da su članovima Savjeta i pojedinim zaposlenima plaćani troškovi mobilne telefonije, ne prema stvarnim iznosima već prema dogovorenim limitima. Članovi Savjeta imali su i biznis kartice za “reprezentacije” o trošku državne Agencije bez obaveze pravdanja tih troškova od 12 hiljada eura. Nema određenih limita ni za točenje goriva o trošku Agencije.

Revizijom je utvrđeno i da su nekim zaposlenima sa srednjom stručnom školom određivani koeficijenti složenosti za obračun zarada kao da imaju fakultet. Za zapošljavanje osam zaposlenih u 2020. ne postoje tragovi da su angažovani nakon raspisivanja javnog oglasa.

Isplate zarada predsjedniku i članovima Savjeta i izvršnom direktoru vršene su na osnovu odluke o koeficijentima koju je donio sam predsjednik Savjeta, kako je navedeno suprotno Zakonu o zaradama u javnom sektoru.

Varijabilne zarade određivane su mjesečnim rješenjima bez prezentiranja dokumentacije o vrednovanju kriterijuma za ostvarivanje tog prava. Rješenja o varijabilnim zaradama za članove Savjeta i izvršnog direktora, donosio je sam izvršni direktor mimo Zakona o zaradama u javnom sektoru.

Dodijeljivani su stambeni krediti iz budžeta Agencije bez upisivanja hipoteke na nekretnine. Ukupna potraživanja na osnovu dodijeljenih stambenih kredita iznose milion eura, a DRI je utvrdila da se bez jasnih pravila pojedinim korisnicima produžava i mjenja rok otplate ovih kredita.

Revizijom je utvrđeno da je jedno vozilo prodato bez prethodne saglasnosti Vlade, kao i da za pet službenih vozila nema knjigovodstvene vrijednosti iako su i dalje u funkciji.

I u više slučajeva javnih nabavki je od ponuđača, s kojima je zaključen okvirni sporazum, traženo da koriguju ponudu iako je trebalo da budu odbačene kao neispravne.

Utvrđeno je i da Agencija nije uspostavila sistem finansijskog upravljanja i kontrola na način predviđen Zakonom o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru.

Konstatovano je i da Agencija nerealno planira svoje rashode, jer kod mnogih stavki na kraju isplati mnogo veće iznose. Tako su za prevoz i zimnicu umjesto 99 hiljada isplaćene 123 hiljade, za donacije i sponzorstva 39 hiljada umjesto 10 hiljada, za sudske troškove 66 hiljada umjesto 13,5 hiljada, Sindikatu Agencije s ukupno 71 zaposlenim isplaćeno je 50 hiljada eura, umjesto planiranih 40 hiljada.

Revizijom je utvrđena neusaglašenost podataka o nabavnoj, otpisanoj i sadašnjoj vrijednosti stalne imovine iskazane u Glavnoj knjizi i analitičkoj evidenciji.

Agencija ima šest miliona eura koje drži kao oročene depozite u bankama.

Za isplatu neto zarada za 71 zaposlenog (računajući članove Savjeta i izvršnog direktora) potrošeno je 1,2 miliona eura, što je oko 1.400 eura mjesečno po zaposlenom.

Po 300 eura nagrade za sve praznike, zimnica 1.056 eura

Svi zaposleni u ovoj Agenciji računajući i upravu, kako je utvrdila DRI, za državne praznike dobijaju posebnu nagradu od po 300 eura neto, kao i zimnicu od 1.056,34 eura.

Savjet Agencije je 9. jula prošle godine donio odluku kojom je predviđena mogućnost isplate nagrade u iznosu do 5 obračunskih vrijednosti koeficijenta u datume utvrđene Zakonom o državnim praznicima u slučaju da Agencija na osnovu ušteda iz prethodnog perioda ima dovoljno sredstava za te namjene.

Odlukom je bilo predviđeno da će Agencija taj iznos novca od 21.900 eura uplatiti na račun sindikalne organizacije koja će novac proslijediti svim zaposlenima računajući i članove Savjeta i izvršnog direktora. DRI tokom revizije nije mogla da utvrdi da li su za taj iznos naknade plaćeni pripadajući porezi i doprinosi. Ove dažbine plaćene su naknadno tek u ovoj godini.

Za službena putovanja zaposlenima i članovima uprave u 2020. isplaćeno je ukupno u neto iznosu 14,4 hiljade eura, za varijabilni dio zarade 48,5 hiljada, za prevoz 20,8 hiljada i za zimnice 75 hiljada eura.

Zaposleni u MANS-u dobili spor zbog gašenja vibera na dan izbora 2016.

Prošle godine Agencija je po tužbama 16 zaposlenih u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i pravosnažnoj presudi isplatila naknadu nematerijalne štete zbog uskraćivanja prava na komunikaciju, vezano za odluku Agencije kojom je ukinuto korišćenje Vibera i Whats Appa na dan izbora 2016. godine.

Pred Osnovnim sudom na Cetinju vođen je postupak po tužbi zaposlenih u MANS-u. Sud je Agenciji naložio da na ime naknade nematerijalne štete, a zbog povrede prava ličnosti, tužiocima isplati iznose od po 100 eura, sa zakonskom kamatom od dana presuđenja do konačne isplate, kao i iznos od 9.770,75 eura.

Protiv Agencije se vodi više vrijednih sudskih sporova. Pošta je tužila zbog neplaćanja takozvanog univerzalnog servisa i traži 11,3 miliona eura. Presuda Upravnog suda je bila u korist Agencije, a spor je trenutno pred revizojom Ustavnog suda.

Telenor s dvije tužbe traži 15,6 miliona eura zbog naplaćivanja sporne naknade za regulaciju i za radio frekvenciju.

Crnogorski telekom je pokrenuo tužbu za naknadu štete i izgubljene dobiti zbog nametnutog sniženja cijena rominga. Nije utvrđena vrijednost tužbenog zahtjeva, već treba da se utvrdi u sudskom postupku.

Preporučujemo za Vas