Očekuje se normalizovanje napajanja strujom

Počela borba za spas rudnika u Beranama

Beranski rudnik ima svega trinaest radnika koji bi što prije trebalo da vodu izbace vagonima do planiranog nivoa

25964 pregleda 13 komentar(a)
Jama Petnjik koja je sada potopljena, Foto: Tufik Softić
Jama Petnjik koja je sada potopljena, Foto: Tufik Softić

Radnici CEDIS-a ubrzano rade na popravci dalekovodnih stubova i uspostavljanju napajanja strujom Rudnika uglja u Beranama, tako da bi jama Petnjik, koja je potopljena vodom zbog dugog nestanka struje, mogla biti spasena.

To je “Vijestima” potvrdio izvršni direktor Rudnik uglja Nikola Šćekić.

On je rekao da očekuje da se možda već do petka normalizuje napajanje strujom, ali je naglasio da tek onda slijedi veliki posao saniranja jame.

”Imamo svega trinaest radnika na raspolaganju za rad u jami. To je malo, ali ćemo se potruditi da što prije vodu izbacimo vagonima do nivoa kada možemo prići glavnoj trafo-stanici i pumpnom postrojenju”, kazao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, potrebno je dobro sanirati sva oštećenja od vode, da bi mogli da se zamijene motori na pumpnom postrojenju i glavnoj trafo-stanici, kako bi struja mogla da se bezbjedno pusti i u jami.

”Kada popravimo pumpno postrojenje, ostatak vode ćemo izbaciti na taj način, i pristupiti čišćenju od ostataka mulja i blata. Učinićemo sve da jama, ako neko želi da pokrene proizvodnju, bude spremna i u punoj funkciji”, kazao je Šćekić.

On je naveo da se iskreno nada da će biti izbjegnut najgori scenario - da voda u potpunosti potopi jamu, što bi značilo njen definitivni kraj i štete nesagledivih razmjera.

Jama beranskog Rudnika uglja potopljena je zbog dužeg prekida napajanja strujom, usljed jakog nevremena koje je zahvatilo Berane još 5. avgusta, kada je oštećen dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame.

Problem je nastao onog trenutka kada se ispostavilo da je taj dalekovod koji je oštećen u nevremenu, zapravo vlasništvo rudnika još iz vremena bivše fabrike celuloze i papira. Njime se u to vrijeme dovodila struja iz celulozine energane. Poslije zatvaranja te fabrike, dalekovod je preknjižen na Rudnik uglja.

To je bio razlog zbog kojeg su iz CEDIS-a na apele za popravku, najprije odgovorili da bi Rudnik morao sam da sanira štetu, i da oni ne mogu da započnu taj posao prije oktobra.

Situacija sa Rudnikom uglja se iskomplikovala baš u trenutku kada se otvarala mogućnost da se pristupi evropskim fondovima koji iz ekoloških razloga pomažu zatvaranje rudnika uglja širom Evrope.

Beranski rudnik uglja mijenjao je u tranziciji vlasnike kao na pokretnoj traci. Išao je iz ruke u ruku, i od 2002. godine, kada je prvobitno prekinuta proizvodnja, prošao čak i kroz papire britanskog milijardera indijskog porijekla Pramoda Mitala.

Desetak godina bio je u vlasništvu firme Balkan enerdži grčkog biznismena Petrosa Statisa, i za to vrijeme nije radio ni jedan jedini dan, osim što je održavana jama.

Početkom 2014. godine “Balkan enerdži” je beranski rudnik prodao kompaniji “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.

”Metalfer” je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje.

Ostaće, međutim, tajna šta se izdešavalo u međuvremenu, pa su ti planovi odjednom postali preambiciozni i proizvodnja zaustavljena u aprilu prošle godine.

Navodno su vlasnici iz Srbije nekoliko godina unazad pokrivali gubitke i odlučili da to više ne čine. Odlučili su da rudnik stave na prodaju, a do tada zadržali nešto manje od dvadeset radnika na održavanju jame i u administraciji. Od tada su vođeni pregovori i sa lokalnom upravom u Beranama i sa najvišim državnim organima i novim crnogorskim vlastima, da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.

Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima, sa kojom imaju ugovor o kupovini svih količina.

I premijer Zdravko Krivokapić je samo petnaest dana prije strujne havarije, prilikom posjete Beranama, rekao da Rudnik uglja u Beranama treba da radi onoliko koliko bude radila Termoelektrana, o čijem se zatvaranju takođe priča.

Nema sumnje da je neko poslije medijskih napisa i apela iz Rudnika uglja, “pogurao” CEDIS da hitno pristupi popravci dalekovoda, uspostavljanju normalnog napajanja strujom, što je bio prvi uslov za spašavanje Rudnika uglja, odnosno jame Petnjik, od potpune propasti. Iz Rudnika uglja juče su bili nešto optimističniji, kada su kazali da ako struja dođe kako je najavljeno do kraja radne sedmice, ima šanse da se jama sačuva i pored velikih šteta koje su nastale zbog potapanja postrojenja podzemnim vodama na dubini od dvjesta metara.

Preporučujemo za Vas