U narednih pet do sedam godina mora se sprovesti energetska i ekonomska tranzicije Pljevalja i Crne Gore u kojoj će Termoelektrana prestati da proizvodi struju iz uglja i preći na gas, a u Pljevljima biti izgrađena cementara za koju će sadašnji Rudnik proizvoditi laporac. Elektrane na gas sa minimalnim emisijama CO2 planirane su u Baru i Podgorici, navedeno je između ostalog u planovima Vlade koje su juče na okruglom stolu o klimatskim promjenama predstavili državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu prostornog planiranja Danilo Mrdak i državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović.
Okrugli sto je organizovala britanska ambasada u Podgorici u cilju otvaranja diskusija između međunarodnih subjekata, privrednih društava i drugih zainteresovanih strana u vezi sa podrškom crnogorskoj agendi zaštite životne sredine.
Mrdak i Perunović su u svojim izlaganjima naveli da je sadašnja obaveza Crne Gore da emisije CO2 smanji za 35 odsto, ali da će na novoj evropskoj konferenciji o energetici i klime te obaveze biti povećane na 55 odsto smanjenja u odnosu na referentnu 2005. godinu. To će biti obaveza za sve kandidate za članstvo u Evropskoj uniji.
Perunović je ponovio da je zbog rasta cijena kredita/kazni za emitovanje CO2 cijena megavata iz termoelektrana na ugalj već prelaze 100 eura za megavat i da nijesu konkurentne, odnosno da TE Pljevlja više nije isplativa.
”TE Pljevlja zavisno od godine proizvodi 40 do 50 odsto električne energije u Crnoj Gori. Ona je najveći i najstabilniji proizvođač električne energije, ali prevaziđen. Rekonstrukcija koja je ranije ugovorena, i za koji smo podnijeli krivičnu prijavu tužilaštvu, uopšte ne predviđa smanjenje emisije CO2. Uložili bi smo 100 miliona eura u nešto što nema efekta i što bi za par godina morali da ugasimo. Naš plan je da se TE prilagodi proizvodnji struje iz prirodnog gasa, a gasovod bi bio izgrađen od Prijepolja”, kazao je Perunović.
Izgradnja gasovoda do Prijepolja i Priboja, prema ranijim najavama iz Srbija gasa trebala bi da počne krajem ove godine.
Perunović je naveo da se iz obnovljivih ili manje štetnih izvora mora nadoknaditi proizvodnja električne energije iz TE Pljevlja i po količinama i po snazi, kako bi se održala stabilnost elektroenergetskog sistema.
On je osim novih vjetro i solarnih elektrana najavio i izgradnju još dvije gasne elektrane u Baru i kod Kombinata aluminijuma u Podgorici.
”U TE Pljevlja sada radi oko 200 radnika i još oko 800 u Rudniku uglja, takođe u firmama koje posluju sa njima radi još oko 200 radnika. Taj dio radnih mjesta bi se nadoknadio u fabrici cementa, i pogonu Rudnika koji bi proizvodio laporac za cementaru, u budućoj elektrani na gas, i u drugim fabrikama čija se obnova planira i u nekim potpuno novim djelatnostima za Pljevlja”, kazao je Perunović.
Kako je saopšteno iz britanske ambasade, poseban fokus okruglog stola su bile ambicije Crne Gore u borbi protiv klimatskih promjena, kao i rješenja koja Crna Gora planira da sprovede u vezi sa finansijskom podrškom klimatskoj agendi.
”U novembru ove godine, britanska Vlada biće domaćin konferencije COP26 o zaštiti životne sredine, kojoj će prisustvovati delegacije skoro svih zemalja svijeta. Na konferenciji će biti riječi o djelovanju ka ostvarenju ciljeva pariškog Sporazuma i Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama. Kako se približavamo COP26, britanska Vlada istovremeno okuplja vlade, privatne kompanije i civilno društvo kako bi pokrenuli akcije u ključnim sektorima u pojedinačnim državama radi smanjenja emisija štetnih gasova, mobilizacije finansija, prilagođavanja i izgradnje otpornosti na efekte klimatskih promjena”, navedeno je u saopštenju.
Regionalni ambasador za COP26 Dejvid Moran juče je na okruglom stolu rekao da će COP26 okupiti preko 100 svjetskih lidera i da je zadovoljan što će Crna Gora biti dobro zastupljena i dio globalnog razgovora.
”Čak i ako postignemo sve ciljeve Pariškog sporazuma, to bi dovelo do globalnih temperatura koje bi do kraja ovog vijeka porasle za više od 3 stepena, uzrokujući katastrofalne poplave, požare, ekstremne vremenske pojave i gubitak mnogih vrsta. Zbog toga je neophodno da svijet prepolovi svoje emisije u sljedećoj deceniji. Sada tražimo da sve zemlje svijeta učine isto, uključujući i Crnu Goru”, naveo je Moran.
On je naveo tri koraka koje sve zemlje treba da preuzmu - brzo ukidanje energije iz uglja, zaštita šuma jer one imaju ulogu u uklanjanju ugljenika iz vazduha i korišćenje automobila s nultom emisijom.
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da ako postoji tema koja može da zbliži cijeli svijet onda je to ekologija i potreba za zaštitom životne sredine. Govoreći o problemu ekofobije kao osjećaju straha za životnu sredinu, koji će tek preovladavati u svijetu i u Crnoj Gori, Abazović je naglasio da Vlada mora ambiciozno pristupiti pokušaju pomoći promjene svijesti građana u pravcu edukacije, shvatanju prioriteta i važnosti obnovljivih izvora energije, korišćenju dosad neupotrijebljenih ekoloških potencijala.
Mrdak: Imamo projekte, nećemo teške odluke ostavljati nasljednicima
Mrdak je naveo da je plan Vlade da za Pljevlja pripremi posebne investicione planove i poreske olakšice, kao bi se što bezbolnije obavila tranzicija ka zelenijoj ekonomiji u tom gradu.
”Planirani su projekti i olakšice za razvoj drvoprerade zasnovane na održivom gazdovanju šumama, poljoprivrede i industrije hrane, seoskog i eko turizma, kao i za razvoj informacionih tehnologija. Biće potrebna hrabrost da se uđe u ovaj projekat promjene ekonomije u Pljevljima i energetske reforme Crne Gore, kao i značajna novčana sredstva koje Vlada planira da obezbijedi uz podršku fondova Evropske unije i naših partnera”, kazao je Mrdak.
On je naveo da Crna Gora može izdići kompletnu ekonomiju ali i međunarodni položaj i prepoznatiljvost na nivo koji se trenutno čini nedokučivim.
”Ukoliko to ne uradimo sada i ukoliko se budemo rukovodili sebičnim razmišljanjima poput ostavljanja teških odluka svojim nasljednicima jer to je daleko i ne mora se to baš sada, rizikujemo da nastavimo da kaskamo za svijetom i da dođemo u situaciju da će nam se energetiski sektor urušiti sam od sebe pod teretom međunarodno preuzetih obaveza i u zakonima postavljenih rješenja”, kazao je Mrdak.
Bonus video:
