godišnje upola manje novca

Morsko dobro smanjuje investicije

Italijanska kompanija Terna uradila samo dio projekta podmorskog kabla, pa je prepolovila uplatu Morskom dobru, koje zbog toga odlaže više projekata

5532 pregleda 6 komentar(a)
Foto: Siniša Luković
Foto: Siniša Luković

Vlada je dala saglasnost na izmjenu plana korišćenja sredstava “Morskog dobra” za 2021. godinu kojim se drastično redukuju planirani prihodi, ali i rashodi te monopolističke državne firme koja gazduje najvrednijim dijelom prostora u državi - morskom obalom. Prema izmijenjenom Planu, očekivani ukupni prihodi “Morskog dobra” za ovu godinu se sa 5,83 miliona smanjuju na 4,74 miliona eura, odnosno za preko 20%. U istim iznosima smanjuju se i planirani rashodi za 2021.

U obrazloženju novog Plana stoji da je “konstatovano kako se ove godine neće moći ostvariti planirani prihodi u iznosu od 1.090.000 eura” i to zbog toga što “Morsko dobro” neće dobiti sav novac koji je ove godine očekivao od italijanske firme Terna, koja je prije par godina sagradila novi podmorski elektrokabl Italija-Crna Gora.

Zbog smanjenja prihoda odlaže se desetak većih i značajnijih započetih i projekata prenesenih iz prethodnih godina, u ukupnoj vrijednosti od 1,05 miliona eura. Umjesto njih će se taj novac kako je navedeno, usmjeriti na više manjih “bitnih i prioritetnih projekata koji su realni da se mogu realizovati do kraja tekuće godine”.

”Planirani prihod od 2.180.000 eura koliko iznosi druga rata po zaključenom ugovoru o korišćenju morskog dobra za implementaciju i izvođenje infrastrukture sa privrednim društvom “Terna Crna Gora” iz 2015. godine, uslovljen je dobijanjem potrebnih dozvola za rad energetskog objekta. Shodno dostavljenim odgovorima na zahtjev za izvršenje uplate, obaviješteni smo da je odloženo postavljanje i puštanje u rad “Pola 2”, pa sa tim u vezi nisu dobijene dozvole i licence za isti što je uslov za plaćanje. Napominjemo da je formirana komisija i postignut dogovor za plaćanje dijela navedene rate u iznosu od 1.090.000 eura, ili 50%”, piše u obrazloženju izmijenjenog plana.

U prevodu, zbog toga što je “Terna” do sada postavila samo jednu od dvije planirane žile velikog podmorskog elektrokabla od Crne Gore do Italije, “Morsko dobro” nije u situaciji da naplati ni polovinu ugovorenog iznosa za korišćenje morskog dobra za postavljanje kabla u crnogorskim vodama i na obali. Kompletiranje energetskog kabla između Crne Gore i Italije. inače, prije par godina je odloženo jer je i “Terna” navela da “procjenjuje finansijsku izvodljivost postavljanja druge žile kapaciteta 500 MW.”

Ugovoreni kapacitet podmorskog kabla, pa time i ugovorna obaveza “Terne” je 1.000 MW. Italijanska kompanija do sada nije ispunila svoj dio dogovora o postavljanju kabla od 1.000 MW, odnosno položila je samo jedan kabl od 500 MW. Prema nezvaničnim informacijama “Terna” je procijenila da joj nije isplativo da postavlja i drugu žilu kabla jer za sada nema ništa od ranije najavljivane gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja, a nema još ni većih energetskih objekata u regionu. Stoga, ako nema dovoljno struje, druga žila neće biti ni potrebna.

Nerealizacija ugovorenog projekta bivše crnogorske Vlade sa Italijanima oko gradnje podmorskog elektrokabla u punom njegovojm kapacitetu uslovila je i da “Morsko dobro” ne može naplatiti očekivana sredstva. To je, sudeći prema podacima iz izmijenjenog Plana korišćenja sredstva, prouzrokovalo i ozbiljne probleme u poslovanju te firme koja je morala drastično da izmijeni i redukuje sva svoja za ovu godinu planirana investiciona i ulaganja u tekuće održavanje zone morskog dobra.

Tako da su drastično redukovani ili potpuno obustavljeni neki ranije planirani projekti na revitalizaciji i uređenju obalne infrastrukture na teritoriji svih šest primorskih opština, kao i izdvajanja za izradu tehničke dokumentacije za nove projekte, odnosno za izradu elaborata, stručnih studija, analiza i ispitivanja.

Štede na svemu, osim na naknadama za Upravni odbor

Zbog neostvarivanja planiranih prihoda “Morsko dobro”, na čijem je čelu Mladen Mikijelj (DF), odlučilo je da smanji i prvobitno planirane izdatke za neto zarade zaposlenih sa 870.400 na 772.237 eura, i time i troškove za poreze i doprinose na njihove zarade umanji za oko 50 hiljada eura. Za skoro polovinu redukovani su i troškovi prevoza prvobitno planirani na 60 hiljada eura, za 20 hiljada su smanjeni izdaci za društveno odgovorno poslovanje prvobitno predviđeni na 88 hiljada eura, a prepolovljen je i trošak reprezentacije koji sada iznosi 10 hiljada eura.

Ukinuta je i nabavka svih novih osnovnih sredstva koja nisu neophodna za poslovanje, a za trećinu su skresani i troškovi službenih putovanja koja sada iznose 20.000 eura. Zanimljivo je međutim, da se po novom Planu povećavaju neki neproduktivni troškovi, pa se tako neto naknade za članove Upravnog odbora ove firme sa 68.000, podižu na 81.485 eura, a drastičan rast sa 124.000 na iznos od čak 569.393 eura bilježi stavka “Ostali lični rashodi: pomoć zaposlenima, jubilarne nagrade, otpremnine i ostale isplate po Kolektivnom ugovoru”. Iz menadžmenta “Morskog dobra” ovo objašnjavaju usvajanjem nove sistematizacije zbog koje je jedan dio dosadašnjih zaposlenih odlučio da napusti firmu pa treba obezbijediti otpremnine za pet radnika koji odlaze u penziju i 13 koji su se odlučili na sporazumni raskid radnog odnosa.