razgovarali sa predstavnicima ministarstva finansija

U Privrednoj komori detaljno predstavljen Maršalov plan – Evropa sad

Predstavnici Ministarstva vjeruju da će reforma uspjeti da umanji sivu ekonomiju u smislu plaćanja dijela zarada zaposlenima "na ruke"

9032 pregleda 48 reakcija 7 komentar(a)
Foto: PKCG
Foto: PKCG

Na današnjoj sjednici, predstavnici Ministarstva finansija i socijalnog staranja predstavili su Upravnom odboru Privredne komore Crne Gore Maršalov plan – Evropa sad.

Državni sekretar Branko Krvavac je prezentovao glavne stavke Maršalovog plana - Evropa sad, kojim je predviđeno povećanje minimalne zarade zaposlenih na 450 eura i smanjenje poreskog opterećenja rada sa sadašnjih 39 odsto na oko 20 do 24 odsto za niže nivoe zarada, do 31,8 odsto za neto zarade oko 2.250 eura.

"Ova reforma je pozitivna kako za zaposlene, poslodavce i privredu, tako i, u srednjem roku, za državni budžet, kao veliki koncept širenja poreske baze", rekao je Krvavac.

On je naglasio da poresko opterećenje rada od samo 20 odsto trenutno u svijetu ima svega nekoliko država. U Evorskoj uniji, dodaje on, to opterećenje iznosi u prosjeku 39-40 odsto, dok u zemljama OECD 34-35 odsto.

"Predloženo ukidanje zdravstvenog osiguranja i na teret zaposlenog i poslodavca ne dovodi do toga da će zaposleni morati posebno da plaćaju kako bi finansirali zdravstvenu zaštitu. Isti paket zdravstvene usluge će svaki zaposleni i dalje imati, a sredstva će biti nadoknađena iz drugih prihoda, širenjem poreske baze odnosno smanjenjem neformalne ekonomije", istakao je on.

U saopštenju privredne komore Crne Gore se navodi da Maršalov plan predviđa izmjenu seta poreskih zakona – o porezu na dobit pravnih lica, gdje je planirano uvođenje progresivnog oporezivanja, o igrama na sreću, o porezu na podizanje gotovine za pravna lica i preduzetnike, izmjene zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, te o doprinosima na obavezno socijalno osiguranje.

"Ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvođenje neoporezivog dijela zarada i progresivne stope za bruto zarade veće od 1.000 eura odnose se ne samo na zaposlene u preduzećima, već i na preduzetnike", kazao je Krvavac.

Kada je riječ o drugim kategorijama dohotka - porezu na dividendu, kapitalni dobitak... doći će do povećanja stopa poreza na 15 odsto, a u to se svrstavaju i ugovori o djelu.

"Za zaradu od 350 eura neto, sadašnji bruto troškovi za poslodavca su 574 eura i poresko opterećenje zarada je 39 odsto. Sa povećanjem neto zarade na 450 eura imamo bruto 2 zaradu 566 eura i poresko opterećenje rada 20 odsto. To znači da je neto zarada porasla za 29 odsto, u isto vreme imamo smanjenje bruto 2 zarade, zbog nižih doprinosa koji padaju na teret poslodavca i prireza na porez fizičkih lica, sa 574 eura na 566 eura, što znači da je manji ukupni trošak za poslodavce. Svako smanjenje poreskog opterećenja rada koje je išlo na teret zaposlenog ići će na povećanje njegove neto zarade", objasnio je Krvavac, dodajući da će ovaj plan biti sastavni dio Fiskalne strategije Crne Gore.

Predstavnici Ministarstva vjeruju da će reforma uspjeti da umanji sivu ekonomiju u smislu plaćanja dijela zarada zaposlenima „na ruke“. Najavili su donošenje novog zakona o akcizama koji će značiti njihovo povećanje za proizvode koji štete zdravlju građana, od čega će se finansirati dio zdravstvenog sistema.

Predstavnika Elektroprivrede Mira Vračara je interesovalo više detalja o stopama progresivnog oporezivanja zaposlenih i poreza na dobit. Pitao je postoji li mogućnost da se stimulišu kompanije oslobađanjem plaćanja poreza na izdatke poput donacija i sponzorstava kojim se pomaže kulturi, sportu i drugim društvenim djelatnostima.

"Što se tiče poreza na dohodak, od 0 do 700 eura bruto 1 osnovice biće neoporezivo, od 700 do 1000 eura biće 9 odsto, a preko 1000 eura će biti 15 odsto. Poresko opterećenje rada će iznositi na nižim nivoima zarade oko 20,4 odsto i ono progresivno raste sa povećanjem zarada i na nivou zarade od 2.250 eura ono će iznositi oko 31,8 odsto.

Planirane su tri stope poreza na dobit, od devet, 12 i 15 odsto. Riječ je o progresivnom oporezivanju i plaća se samo na razliku. Do 100.000 eura dobiti, koju ostvaruje najveći broj mikro i malih preduzeća oporeziva dobit biće po stopi devet odsto, od 100.000 do 1,5 miliona eura stopa će biti 12 odsto, i preko 1,5 miliona će biti 15 odsto", kazao je Krvavac.

Ministarstvo smatra da je riječ o niskim stopama koje neće ugroziti konkurentost Crne Gore, jer je najniža stopa poreza na dobit u Evropi 15 odsto, što će kod nas, prema Maršalovom planu, biti najviša.

Što se tiče oporezivanja donacija i sponzorstava nema najavljenih izmjena u odnosu na dosadašnju praksu. Novi Zakon o inovacionoj djelatnosti omogućiće inovativnim kompanijama oslobađanje od plaćanja poreza na dobit tokom prvih pet godina poslovanja, najavili su predstavnici Ministarstva.

Sanja Ćalasan iz Pivare Trebjesa, pitala je da li će Zakon o akcizama stupiti na snagu 1. januara sljedeće godine i predviđa li promjene u tretmanu piva kao akcizne robe.

Krvavac je odgovorio da će doći do povećanja akcize na alkoholna pića. Ona će iznositi šest eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva, dok sada iznosi pet eura.

Novina je da će obuhvat akciznih proizvoda biti proširen na negazirana pića sa dodatkom šećera sa stopom od 15 centi po litru, a biće isključeni proizvodi koji u sastavu imaju više od 50 odsto voća i povrća.

Plan je da glavnina reformskih zakona stupi na snagu od 1. januara i svi oni će biće poslati Skupštini Crne Gore u paketu sa Predlogom zakona o budžetu.

Veselin Kovačević iz firme Bemaks, zatražio je primjer koliki bi bili porezi i doprinosi za platu od 1.000 eura, te da li će kompanije već naredni porez, za dobit ostvarenu ove godine, morati da plate po novim stopama. Na to je odgovoreno negativno – ova finansijska godina je završena i kompanije će plaćati porez na dobit od 9 odsto, a nove stope se odnose na dobit ostvarenu u finansijskoj 2022. godini.

"Za platu od 1000 eura, poresko opterećenje rada bilo je 1640 eura. Sada će neto zarada porasti na 1.160 eura, znači za 16 odsto, a sa druge strane će bruto 2 trošak biti manji i iznosiće 1.600 eura. Ukupno poresko opterećenje rada iznosiće 27 odsto, što znači uštedu za poslodavca", objasnio je Krvavac.

Predrag Perković iz Crnogorskog Telekoma, istakao je da privreda pozdravlja plan koji vodi smanjenju poreskog opterećenja poslodavaca i povećanju životnog standarda građana.

On smatra da će sve to imati pozitivan povratni efekat na ekonomiju. Interesovali su ga detalji o uvođenju novog poreza na podizanje gotovine i da li će progresivno oporezivanje biti i na dividende, na što je odgovoreno da će tu biti „flat“ stopa od 15 odsto. Novi porez na podizanje gotovine neće biti uveden početkom, već do kraja naredne godine, najavio je Krvavac.

V.d. predsjednica Komore Nina Drakić, podsjetila je na zalaganje ove poslovne asocijacije da se kompanije oslobode plaćanja dijela poreza na dobit ukoliko bi je reinvestirali u unapređenje proizvodnih kapaciteta, a čime bi se doprinijelo diverzifikaciji ekonomije.

Prema najavama iz Ministarstva o tome će eventualno biti riječi kada se stvore uslovi za to sa proširenjem poreske baze. Pitala je na osnovu kojih kriterijuma se utvrđuje koji proizvod je štetan za ljudsko zdravlje, te potpada pod novi zakon o akcizama, a pojašnjeno je da se to utvrđuje u komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje.

Drakić je takođe interesovalo postoji li mogućnost da se smanji opseg stopa poreza na nepokretnost za proizvodne objekte, koji u brojnim opštinama predstavlja značajno opterećenje. Krvavac je najavio da će se naredne godine raditi na izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti i biće razmotreni zahtjevi privrednika u vezi sa pomenutim stopama.

Žarko Burić iz Normal Company, ukazao je da porez na nepokretnosti za hotele iznosi više po metru kvadratnom nego za stanove, što je paradoks s obzirom na to što je turizam glavna razvojna grana Crne Gore. Smatra da treba sniziti stopu poreza na nepokretnosti za hotele, što će takođe biti razmotreno pri donošenju izmjena zakona.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović poželio je uspjeh najavljenim reformama, ali je upitao da li će podizanje stopa poreza na dobit učiniti Crnu Goru, kao investicionu destinaciju, manje konkurentnom. Porast akciza, smatra on, može doprinijeti rastu sive ekonomije i poziva državu da uspostavi intenzivniju inspekcijsku kontrolu, na šta je Krvavac odgovorio da sprovođenje reformi mora da prati pojačani inspekcijski nadzor.

Preporučujemo za Vas