Ministarstvo ekonomskog razvoja je u okviru javne rasprave o predlogu zakona o finansijskoj pomoći bivšim zaposlenima u državnim firmama iz rudarske i metalske industrije dobilo veliki broj zahtjeva za sličnom pomoći od više stotina bivših zaposlenih iz drugih sektora bivše državne privrede, zbog čega su najavili da će u narednom periodu razmotriti zakonska rješenja i za te grupe bivših radnika.
To je navedeno u izvještaju sa javne rasprave u vezi sa Predlogom zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarkse i metalske industrije.
Prema ovom predlogu zakona, pravo na finansijsku podršku u iznosu do 12.000 eura mogu ostvariti bivši zaposleni u kompanija u većinskom državnom vlasništvu koji su nakon uvođenja stečaja u tim kompanijama prijevremeno ostvarili pravo na penziju, nakon stečaja nisu zasnovali odnos kod drugog poslodavca i nisu dobili otpremnine po osnovu socijalnih programa od države.
Iz Ministarstva ekonomije ranije su saopštili da je cilj ovoga zakona da pomogne za 650 do 700 bivših radnika koji na drugi način nisu ostvarili svoja prava iz kompanija Kombinat aluminijuma sa Preradom i Kovačnicom, Rudnici Boksita, Metalac i Fabrika elektroda. Prema toj najavi ovi radnici bi dobili pomoć do 12.000 eura u četiri polugodišnje rate, odnosno dvije uplate naredne godine a dvije u 2023. godini.
Iako je u nacrtu zakona bilo jasno naznačeno kojim radnicima i iz kojih djelatnosti se želi pomoći zakonom, većina zahtjeva sa javne rasprave odnosila se na proširenje grupe onih kojima se pomaže, pa su tako zahtjeve tražili i bivši radnici “Vunka” iz Bijelog Polja, Šumarskog preduzeća Pljevlja, “Javorka” Nikšić, Robne kuće Beograd i “Košute” Cetinje, kojima je odgovoreno da se ovim zakonom želi pomoći bivšim radnicima iz rudarskog i metalskog sektora, kao i da će njihovi zahtjevi biti predmet razmatranja u narednom periodu.
Zahtjevi da im se odobri isplata pomoći stizali su iz Toščelika, Montevar - Metalca i Monter - Koda Pljevlja, a odgovoreno je da prema ovom zakonu pomoć nije predviđena za radnike kompanija koje su tada bile ili su sada u privatnom vlasništvu, ali i da će njihovi zahtjevi biti razmatrani u okviru budućih predloga. Zaposleni iz Toščelika su tražili i da se ova pomoć dodjeljuje i za buduće slučajeve, što je takođe odbijeno.
Grupe radnika Rudnika boksita i Kombinata aluminijuma tražile su da se poveća iznos pomoći, da pravo imaju i oni koji su nakon stečaja prešli da rade kod drugog poslodavca, da se isplate ne budu u ratama, da se zakon proširi i na definisanje beneficiranog radnog staža... Iz Ministarstva je odgovoreno da je iznos pomoći određen mogućnostima države, da se želi pomoći onim radnicima koji su ostali bez posla i bez mogućnosti daljeg poslovnog angažmana, kao i osobama čija je prijevremena penzija značajno manja od one koju bi imali da nije bilo prekida radnog odnosa, kao i da se ovaj zakon ne može baviti beneficiranim radnim stažom i drugim pravima. G. K.
“Dakićevci” nisu metalci jer im je bivša uprava promijenila šifru djelatnosti
Da se uvrste u isplatu ove pomoći tražile su i grupe bivših radnika “Prve petoljetke” i “Imaka” iz Bijelog Polja, ali im je odgovoreno da te bivše kompanije nisu iz metalskog sektora već iz prerade jer su registrovani za proizvodnju mašina i opreme, tako da ne mogu dobiti pomoć prema ovom zakonu, ali će njihovi zahtjevi biti naknadno razmatrani.
Grupe radnika bivšeg “Radoja Dakića” tražile su osim isplate otpremnina i povezivanje radnog staža, isplatu sudskih potraživanja, kao i da im se ova pomoć isplati u što manje rata. Odgovoreno im je da ova kompanije nije iz metalskog sektora, jer je nakon prestanka ranije proizvodnje tadašnja uprava promijenila djelatnost kompanije na “istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnenja”, kao i da povezivanje radnog staža i isplata sudskih potraživanja nije predmet ovog zakona, ali da će svi njihovi zahtjevi biti naknadno razmatrani.
Bonus video:
