"Nacrt Strategije ne sadrži podatke i analize koji treba da pokažu benefite za građane i društvo"

ASP: Podsticaji za razvoj digitalne infrastrukture i IT kompanija moraju biti zasnovani na finansijskim pokazateljima

"ASP naglašava da je neprihvatljivo otvarati mogućnost poreskih olakšica i subvencija za novoosnovane IT kompanije, a pri tome ne davati finansijske procjene o okvirnom iznosu takvih olakšica i pomoći, te naročito ne opravdati javni interes od uvođenja takvih mjera"

1281 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Svako moguće davanje podsticaja za razvoj digitalne infrastrukture i IT kompanija mora biti zasnovano na jasnim finansijskim pokazateljima, koji potvrđuju da su takve potencijalne subvencije radi javne koristi, odnosno u interesu svih građana ove države, a ne privatnih interesa, saopšteno je danas iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

"U suprotnom, namjera Vlade, koja na "mala vrata" uvodi ove podsticaje kroz Strategiju digitalne transformacije za naredni četvorogodišnji period, bi se mogla pretvoriti u opasnu avanturu“ na teret svih crnogorskih građana, koji bi, po ko zna koji put, plaćali bogaćenje pojedinaca", ističe se u saopštenju ASP.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su dodali da je Nacrt Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2022-2026 bio do skoro na javnoj raspravi, a da su oni pripremili preporuke, koje će kako su kazali početkom naredne sedmice dostaviti kabinetima Predsjednika Vlade i Skupštine Zdravka Krivokapića i Alekse Bečića.

"Iako projektuje podsticaje za digitalnu infrastrukturu i IT kompanije, dokument ne sadrži niti jedan podatak, a kamoli analizu, koji treba da pokažu benefite za građane i društvo u cjelini, koje bi oni dobili zato što bi finansirali te biznise. Stoga ASP naglašava da je neprihvatljivo otvarati mogućnost poreskih olakšica i subvencija za novoosnovane IT kompanije, a pri tome ne davati finansijske procjene o okvirnom iznosu takvih olakšica i pomoći, te naročito ne opravdati javni interes od uvođenja takvih mjera", piše u saopštenju ASP.

Iz ASP ukazuju da je "u cilju ubrzanja digitalizacije crnogorskog društva, potrebno ubrzati i rok da se stara lična dokumenta zamijene novim eID dokumentima".

"U Nacrtu Strategije navodi se okvirni podatak da je preko 120 hiljada građana sa novim dokumentima, ali je planirano da zamjena starih ličnih dokumenata traje još najmanje nekoliko godina. To će se odraziti na tempo digitalizacije društva, pa ASP preporučuje da se obezbijede finansijska sredstva da se ubrza zamjena starih ličnih dokumenata, a sve sa ciljem da se Crna Gora brže kreće u procesu digitalne agende i pojednostavljivanja života građana", kazali su iz ASP.

Iz te NVO navode da su preporučili i da se utvrdi precizan rok do kada će komunikacija sa javnom upravom biti na elektronski način, što kako dodaju, podrazumijeva da se korisnicima pruži kompletna, a ne djelimična online usluga, jer je to kako kažu jedan od načina da se ubrza digitalizacija u javnoj upravi, a time i društvu ukupno.

"Pri tome je neshvatljivo da resorno Ministarstvo javne uprave nema mogućnost elektronskog prikupljanja podataka o e-servisima i uslugama drugih organa vlasti, elektronsko upravljanje dokumentima implementirano je u svega 17 institucija (ne navodi se kojih), dok ostaje nejasno i da li se Informacioni sistem za planiranje i izvještavanje primjenjuje od organa vlasti i u kojoj mjeri", kazali su iz ASP.

Oni navode da "uprkos konstatovanju činjeničnog stanja o jako niskom nivou digitalnih vještina u zemlji, Nacrt Strategije ne nudi jasnu viziju i redosljed koraka kako da se takvo stanje promijeni".

"Pored toga, dokument navodi informacije o Portalu otvorenih podataka, ali ukazuje da je oko polovine baza podataka obezbijeđeno od samo dvije institucije, i to Uprave za statistiku i Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, što znači da većina ne objavljuje podatke u otvorenom formatu. Stoga ASP predlaže da se propiše jasna zakonska obaveza za kompletnu upravu, i na centralnom i na lokalnom nivou, sa strogim kaznama za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza, da objavljuju podatke u otvorenom formatu, a što će doprinijeti većoj transparentnosti u zemlji", zaključuje se u saopštenju ASP.