socijalna politika i zapošljavanJE

Zajedničkim rješenjima do rezultata u Poglavlju 19

Učesnici radionice razmatrali implementaciju i nadzor nad primjenom Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu

1264 pregleda 0 komentar(a)
Foto: MEK
Foto: MEK

Zajednički pristup i rješenja koja će zadovoljiti potrebe svih aktera na tripartitnom nivou, osiguravaju postizanje dobrih rezultata u okviru Poglavlja 19, koje se tiče socijalne politike i zapošljavanja, ocijenjeno je na radionici u Budvi.

Dvodnevnu radionicu Primjena Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu kao zatvarajućeg mjerila za poglavlje 19 - Socijalna politika i zapošljavanje u kontekstu EI su organizovali Ministarstvo ekonomskog razvoja i Generalni sekretarijat Vlade, u okviru projekta ME4EU koji finansira EU.

Učesnici radionice su, kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja, razmatrali implementaciju i nadzor nad primjenom Zakona o radu i Zakona o zaštiti i zdravlju na radu. Razmijenjena su mišljenja u pogledu dosadašnje primjene zakona i unapređenja prava zaposlenih u skladu sa pravnom tekovinom EU.

Šefica Radne grupe, Jevrosima Pejović je podsjetila da je Zakon o radu donijet krajem 2019. godine i da je usklađen sa 14 direktiva Evropske unije, ukazavši da zbog pandemije koronavirusa koja je proizvela izvjesna ograničenja u primjeni pojedinih instituta radnog prava, nisu postojali svi uslovi da se vidi njegova sveobuhvatna primjena na terenu.

“Kako implementacija Zakona o radu čini jedan od uslova za zatvaranje Poglavlja 19, na nama je da zajednički uložimo napore kako bismo kroz kreiranje propisa, kao i dalju primjenu zakona, došli do željenog cilja”, kazala je Pejović.

MEK pers
foto: MEK

Kada je rječ o Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, Pejović je podsjetila da je on izmijenjen i dopunjen sredinom 2018. godine, a usklađen je sa dvije relevantne direktive EU.

„Pandemija, koja je na test stavila našu spremnost i fleksibilnost, dokazala je koliko je oblast zaštite i zdravlja na radu važna, i koliko je neophodno raditi na njenoj implementaciji kako bi osigurali zaštitu i zdravlje našeg najvećeg i najbitnijeg resursa, a to su zaposleni“, poručila je Pejović.

Zamjenica glavne pregovaračice, Dragana Marković, kazala je da je za napredak u pregovaračkom procesu neophodno da domaći normativni okvir jasno oslikava ono što su potrebe našeg društva i države koja stremi evropskim vrijednostima.

„Upravo smo zbog toga ovdje, kako bismo razmotrili na koji način je moguće djelotvornije raditi na pripremi i primjeni zakonskih rješenja u cilju ostvarivanja prava i zaštite radnika u Crnoj Gori. Podsjetimo se da ovo poglavlje obuhvata najvažnije segmente politika koji su preduslov za ekonomski razvoj zasnovan na znanju, visokom nivou zaposlenosti i socijalne kohezije”, rekla je Marković.

Prema njenim riječima, pravedan pristup socijalnim službama, napredan sistem socijalne zaštite, obrazovan kadar, visoka stopa zaposlenosti i podsticajne mjere za one koji su manje prisutni na tržištu rada su, zapravo, ciljevi države koja vodi brigu o svojim građanima.

Ona je kazala da su završna mjerila izazovna i da je pred nama period intenziviranja dinamike cjelokupnog pregovaračkog procesa, ali da konstruktivnim radom i posvećenošću svih relevantnih poslenika oblasti koje pokriva ovo poglavlje može se dokazati da je država kredibilan partner u ovom procesu.

„Čvrsto vjerujem da ćemo kroz odgovoran i proaktivan pristup u smjeru evropskih smjernica postići dobre rezultate koje očekuju crnogorski građani“, navela je Marković.

Sekretarka Radne grupe, Melita Rastoder Ljaić, predstavila je pregovarački proces s osvrtom na ciljeve EU u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, koordinaciju evropskih poslova u Crnoj Gori, kao i ulogu i aktivnosti Radne grupe za Poglavlje 19.

Ona je ukazala na oblasti i pitanja važna za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog procesa, kroz prizmu završnih mjerila i preporuka EK u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori.