"Sve drugo bi bilo stavljanje građana u poziciju talaca"

Mrdović: Prvo izglasati Maršalov plan pa onda pričati o Vladi

Budući da su iz vladajućih partija najavili da neće podržati izglasavanje nepovjerenja Vladi, ali i da ne isključuju političku korupciju, odgovoran odnos prema građanima bi, prema riječima Mrdović, značio da prvo počnu raspravu i glasaju o onim zakonskim rješenjima koji treba da građanima donesu boljitak

11139 pregleda 31 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović

Poslanici bi trebalo da prvo raspravljaju i glasaju o setu zakona iz paketa Maršalovog plana, drugim socijalnim predlozima i budžetu, pa tek na kraju o povjerenju Vladi, smatra Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

"Bilo bi oportuno i u interesu građana da predsjednik parlamenta Aleksa Bečić, uoči sjutrašnjeg zasjedanja parlamenta, inicira hitnu sjednicu Kolegijuma, kako bi bio izmijenjen dnevni red, sa ciljem da poslanici prvo raspravljaju i glasaju o setu zakona iz paketa Maršalovog plana, drugim socijalnim predlozima i budžetu, pa tek na kraju o povjerenju Vladi“, rekla je Mrdović.

Sve drugo bi, kako smatra, bilo stavljanje građana u poziciju talaca zbog političkih nadgornjavanja u vladajućoj većini i u poziciju žrtava zbog moguće političke korupcije, što bi moglo raspršiti nade hiljada i hiljada stanovnika ove zemlje da će im od naredne godine biti uvećane zarade ili penzije.

Mrdović je podsjetila da Ustav propisuje da je izglasavanje nepovjerenja Vladi jedan je od četiri načina prestanka njenog mandata, dok takođe definiše da predsjednik Crne Gore raspisuje izbore za Skupštinu.

"Ukoliko bi sjutra bilo izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, ne postoji nikakvo pravno ograničenje da aktuelni crnogorski predsjednik Milo Đukanović, ujedno i lider opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), vrlo brzo ne raspiše nove izbore za Skupštinu“, navela je Mrdović u saopštenju.

Budući da su iz vladajućih partija najavili da neće podržati izglasavanje nepovjerenja Vladi, ali i da ne isključuju političku korupciju, odgovoran odnos prema građanima bi, prema riječima Mrdović, značio da prvo počnu raspravu i glasaju o onim zakonskim rješenjima koji treba da građanima donesu boljitak.

"U tom smislu je ključni predlog da od naredne godine najniža zarada u zemlji bude 450 eura, umjesto dosadašnjih 250 eura, dok su predati i predlozi za uvećanjem minimalne penzije, koja sada iznosi svega 147 eura, a prima je oko 16 hiljada penzionera. To je sve stvorilo ogromna očekivanja kod građana da od naredne godine više prihoduju i imaju bolji životni standard“, kazala je Mrdović.

Pored toga, kako je saopštila, značajan je i predlog za uvećanjem stope poreza na dobit, koja je godinama najniža u Evropi, i jedan je od razloga da brojne firme nagomilaju stotine miliona eura profita, umjesto da je kroz veći porez dio završio u državnoj kasi.

"Iako je predložena stopa uvećanja poreza na dobit morala biti viša, svakako je projektovan pomak u tom smislu“, poručila je Mrdović.

ASP ukazuje da bi, u kontekstu najavljene rasprave o nepovjerenju Vladi, vlast morala da pokaže da su joj građani na prvom mjestu, tako što će se izbjeći svaka mogućnost da postanu žrtve potencijalne političke korupcije, koja je u prošlosti bila dosta česta, odnosno time što će se prvo glasati o setu socijalnih zakona, pa tek onda o nepovjerenju Vladi.

"ASP napominje i da oni koji o tome odlučuju mjesečno prihoduju do dvije hiljada eura, što je osam trenutnih minimalnih zarada, ili 13 najnižih penzija u zemlji, pa bi morali dobro da razmisle šta je to u interesu građana, a šta nije“, zaključila je Mrdović.