pres konferencija

Milatović: Kazne za nepoštovanje programa "Evropa sad", rast cijena je 4,4, a plata 25 procenata

"Ono što program "Evropa sad" donosi je povećanje neto zarada za radnike i smanjenje poreskog opterećenja za najveći dio poslodavaca", istakao je Milatović

69852 pregleda 154 reakcija 153 komentar(a)
Milatović, Foto: Boris Pejović
Milatović, Foto: Boris Pejović

Program "Evropa sad" je normiran da bude "win-win" i za radnike i za poslodavce, saopštio je danas ministar ekonomskog razvoja i predsjednik Koordinacionog tijela za praćenje programa "Evropa sad", Jakov Milatović.

On je to rekao na konferenciji za medije Koordinacionog tijela za praćenje programa "Evropa sad".

"Ono što program "Evropa sad" donosi je povećanje neto zarada za radnike i smanjenje poreskog opterećenja za najveći dio poslodavaca", istakao je Milatović.

On je kazao da Uprava prihoda i carina posjeduje sve podatke o zaradama svih zaposlenih u Crnoj Gori i da su ti podaci uporedivi sa podacima koji će biti isplaćeni u januaru i da će ta uporedna analiza poslužiti za dodatnu provjeru koja će uslijediti kako bi se osigurala apsolutno ispravna implementacija programa "Evropa sad".

"Svi koji program ne budu implementirali na način na koji je predviđen zakonom biće apsolutno kažnjeni. Selektivnosti neće biti", rekao je on.

Milatović je kazao da će postojati kol centar na broj 080 555 555 koji će biti otvoren za prijave zloupotreba ovog programa.

Sa pres konferencije
Sa pres konferencijefoto: Boris Pejović

On je poručio da je predviđena norma koja jasno kaže da svako umanjenje poreza i doprinosa koja se tiču radnika moraju da se reflektuju kroz povećanje njihove neto zarade.

"To je zakonska norma čija će se neimplementacija provjeravati. Njeno neprimjenjivaće će se drakonski kažnjavati", kazao je Milatović.

Kazao je i da će se održati okrugli stolovi kako bi se još jednom pojasnila pitanja ili nedoumice koje poslodavci imaju oko programa "Evropa sad".

Milatović je poručio da ne postoji racionalno objašnjenje zašto poslodavci ne bi postupili onako kako to zakon nalaže.

"Programom "Evropa sad" se i njima umanjuju troškovi rada", rekao je on.

Vujošević: Nadam se da će poslodavci shvatiti da treba da postupaju u skladu sa zakonom i da neće biti veliki broj onih koji će pokušati da ga zloupotrijebe

Vršiteljka dužnosti pomoćnice direktora Uprave za inspekcijske poslove (UIP), Ana Vujošević, kazala je da se nada da će poslodavci shvatiti da treba da postupaju u skladu sa zakonom i da neće biti veliki broj onih koji će pokušati da ga zloupotrijebe.

Ona je dodala da UIP aktivno radi na jačanju kapaciteta i da trenutno ima 32 aktivna inspektora rada. Iz sistema je, prema njenim riječima, izdvojeno softversko rješenje kojim će se izdvajati sve prijave u vezi projekta "Evropa sad".

"Trenutno imamo 30 prijava, odnosno uglavnom pitanja šta ako, hipotetički rečeno, poslodavac ponudi zaposlenom da pristane na povraćaj novca u određenom iznosu, na ruke", navela je Vujošević i dodala da će u tom slučaju biti organizovan sastanak sa predstavnicima Uprave policije. Ona je objasnila da će takve prijave, nakon što inspektor utvrdi da postoje elementi krivičnog djela, biti proslijeđene na postupanje Upravi policije, koja će u komunikaciji sa nadležnim tužilaštvom preuzeti slučaj. "Na osnovu prijave zaposlenog, inspektor rada može, nakon izlaska na teren i utvrđenog činjeničnog stanja, kreirati sliku o kakvom slučaju se radi, pa će dalje nadležni organi preduzeti radnje", kazala je Vujošević. Ona je poručila da se nadaju da će poslodavci shvatiti da treba da postupaju u skladu sa zakonom i da neće biti mnogo onih koji će pokušati da ga zloupotrijebe. Vujošević je podsjetila da su u slučajevima u nadležnosti Inspekcije rada za preduzeća su predviđene kazne od dvije do 20 hiljada eura, odgovornu osobu u firmi od 200 do 2.000 eura, a za preduzetnike od 500 do 6.000 eura.

Petričević: Manevar za zloupotrebu bilo kog zakonsko normativnog rješenja sveden na minimum

Milena Petričević, direktorica Uprave prihoda i carina (UPC) je kazala da je manevar za zloupotrebu bilo kog zakonsko normativnog rješenja sveden na minimum.

"Onaj ko se upoznao sa sadržinom programom "Evropa sad" ako sebi želi dobro definitvno nema razloga da ne postupi u skladu sa onim što mu je ponuđeno programom 42. Vlade", kazala je Petričević.

Petričević
Petričevićfoto: Vlada Crne Gore

Ona je navela da broj od 30 inspektora, koji će kontrolisati ugovore o radu, zvuči kao mali, ali da iza njih stoji UPC od 1,2 hiljade zaposlenih sa operativom razuđenom po svim osnovama.

Ona je saopštila da može da potvrdi da je program "Evropa sad" već uspješan, što se ogleda kroz enorman broj IOPPD prijava, koje su dostavljene u posljednjem kvartalu prošle godine.

"To je rezultat planiranog programa "Evropa sad". Ovim zakonskim rješenjem se predviđa da se IOPPD obrazac uredno podnosi, ali važno je da dovedemo administraciju i pregled kompletnih dešavanja, pogotovo u sektoru zapošljavanja, u realno administrativno stanje. Tamo je bio najveći prostor sive ekonomije, tamo su se dešavale najveće malverzacije i zloupotrebe, a već sada se, kroz prijave IOPPD obrazaca, vidi da je projekat dao pozitivne efekte", objasnila je Petričević.

Ona je navela da naplata poreza u prošloj godini, posebno u posljednja dva mjeseca, pokazuje da su privrednici i građani shvatili koliko je važno da svojim primjerom podrže projekat.

"Vjerujte vrlo brzo ćemo, ako se ovaj projekat bude predstavljao dosljedno i istinito, osjetiti benefite", poručila je Petričević.

Milatović: Crna Gora je trenutno jedna od malobrojnih zemalja u Evropi i svijetu koja ima deficit budžeta prošle godine ispod dva posto

Milatović je rekao da je ova Vlada u pokazala najbolji odnos prema poslodavcima u odnosu na prethodni period.

"Ova Vlada je čula potrebe privrede i krenula u izgradnju kreditno garantnog fonda. Ova Vlada je čula zahtjeve privrede za onim dijelom neoporezivog dijela zarade. Programom "Evropa sad" su porezi na bruto zaradu do 700 eura nula posto. Crna Gora je trenutno jedna od malobrojnih zemalja u Evropi i svijetu koja ima deficit budžeta prošle godine ispod dva posto. U gorini koja je pandemijska to je nevjerovatan uspjeh. Ova Vlada je smanjila javni dug sa 100 i nešto procenata BDP na 80 i nešto procenata BDP. Stabilizacija javnih finansija govori da je ova Vlada toliko stabilizovala javne finansije da u narednom periodu neće biti povećanja nekih poreza. Ova Vlada je vratila u kratkom roku na nivo oporavka koji niko nije očekivao", rekao je Milatović.

Krvavac: Svako može očekivati rast zarada

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Branko Krvavac je kazao da želi da pošalje poruku za sve zaposlene, jer su kako je kazao dobili prijave da se program "Evropa sad" ne odnosi na privatni već samo na javni sektor.

"Zakon o porezu na dohodak i Zakon o obaveznom socijalnom osiguranj važi za sve. Svako može očekivati rast zarada", kazao je Krvavac.

Sa pres konferencije
Sa pres konferencijefoto: Boris Pejović

On je rekao da ne vidi razlog za priče "zašto zdravstvenim radnicima više".

"To pitanje ne zahtijeva odgovor. Znamo kakva je godina bila, pandemijska, znamo ko je podnio najveći teret krize pandemije, i smatramo da je medicinski kadar zaslužio najveći rast zarada, dodatni procenat odnosno uvećanje koeficijenta. I nemedicinski kadar je dobio veliko povećanje od preko 20 odsto. Taj rast nije zabilježen do sada u sektoru zdravstva u jednoj godini", rekao je Krvavac.

Milatović: Rast cijena je 4,4, a plata 25 procenata, plasira se pogrešna teza

Milatović je kazao da se plasira teza da će povećanje zarada biti dijelom neutralisano povećanjem cijena.

"Rast cijena u Crnoj Gori po podacima Monstata za period decembar 2021. godine u odnosu na decembar 2020. je 4,4 procenta. Znači cijene su porasle za 4,4 procenta. E ako je 4,4 procenta rast cijena veći od 25 procenata rasta plata, ja onda prihvatam. Zamislite kako se pogrešna teza plasira. Ovdje imate rast plata, rast neto zarada, rast kupovne moći u prosjeku od nekih 25 procenata. To znači da će čovjek koji je do sada primao prosječnu platu 530 eura imati pivećanje na godišnjem nivou od 1.500 eura. 1.500 eura veću kupovnu moć. Da će dvoje ljudi koji primaju prosječnu platu, jedna porodica imati povećanje godišnje za 3.000 eura već ove godine. Mislim da su to izvanredne istorijske stvari.

On je dodao da je rast cijena globalna pojava na koju Vlada ni crnogorska ekonomija kakvu su naslijedili mogu da utiču.

"Ali možemo da utičemo programom "Evropa sad". I to smo uticali četiri ili pet puta snažnije u odnosu na povećanje cijena koje postoji. Prosječna zarada će biti povećana 24 procenta, a rast cijena je četiri procenta", kazao je Milatović.

On je poručio i da će sektor prosvjete imati rast zarada na nivou između 24 i 26 posto, što je kako je rekao najveći rast u jednoj godini u tom sektoru.

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku o formiranju Koordinacionog tijela za praćenje programa "Evropa sad".

Milatović je poručio da trenutno imamo loše stanje, odnosno sivu ekonomiju na tržištu rada.

"Programom "Evropa sad" to stanje se drastično popravlja. Oće li biti perfektno, apsolutno neće, ali hoće li biti puno bolje, apsolutno hoće", pšoručio je ministar.

On je kazao da se najveći dio privrednika već ruštveno odgovorno ponaša i nastaviće da se društveno odgovorno ponaša u okviru programa "Evropa sad".

"Povećanje neto zarada će se vratiti kod te iste privrede. Neko taj novac mora negdje da potroši. Najveći dio tog novca će biti potrošen kod istih tih poslodavaca", rekao je Milatović.

Skupština je na posljednjem zasijedanju u prošloj godini usvojila set zakona čija će se primjena značajno odraziti na poslovanje crnogorske privrede, a u kontekstu ostvarivanja ekonomskog programa "Evropa sad".

Prema programu "Evropa sad", minimalna plata zaposlenih u Crnoj Gori povećala se od januara na 450 eura sa dosadašnjih 250 eura.

Programom su uvedene brojne mjere koje se tiču rasterećenja poreskog opterećenja na rad, ukidanja doprinosa na zdravstvo, kao i uvođenje neoporezivog dijela zarade do 700 eura. Takođe, uvodi se i progresivno oporezivanje kad je u pitanju porez na dohodak fizičkih lica i porez na profit preduzeća.