Simbol države i elitnog turizma: Sveti Stefan, Foto: Dragan Veličković

PETNAEST GODINA NAKON ŠTO JE DPS VLAST DALA U ZAKUP SIMBOL DRŽAVE, OD RAZVOJA SVECA VIDLJIVI SAMO PROBLEMI

„Posao vijeka” za brigu tešku 100 miliona

Svetac je zatvoren, a danas su gotovo svi nezadovoljni - zakupac “Adriatic properties” pred Arbitražnim sudom u Londonu pokrenuo postupak i traži stotinu miliona odštete zbog nepoštovanja ugovora, Vlada uzvratila tužbom, a mještani godinama protestuju jer im je praktično onemogućen pristup ostrvu, ali i zbog devastacije Miločerskog parka

42895 pregleda 132 reakcija 13 komentar(a)
Simbol države i elitnog turizma: Sveti Stefan, Foto: Dragan Veličković
Simbol države i elitnog turizma: Sveti Stefan, Foto: Dragan Veličković

Aranžmanom vijeka i najavom novog poglavlja crnogorskog turizma, Vlada je u januaru 2007. nazvala davanje u višedecenijski zakup najelitnijeg ljetovališta i simbola države - grad-hotela Sveti Stefan.

Tačno petnaest godina kasnije, od razvoja popularnog Sveca - turističkog brenda Crne Gore, ali i nekadašnje SFRJ, ostale su samo uspomene i aktuelna prijetnja da bi aranžman bivše DPS vlasti sa “strateškim partnerima” sa Djevičanskih ostrva mogao da košta državu stotinu miliona eura.

Sveti Stefan praktično je izbrisan sa liste najluksuznijih odmarališta i ljetos nije ni otvorio kapije turistima, iako je decenijama, zajedno sa Dubrovnikom, bio simbol elitnog turizma.

Ribarsko naselje Sveti Stefan kraj Budve zvanično je 13. jula 1960. pretvoreno u grad-hotel, mondensko ljetovalište koje su decenijama posjećivale najveće zvijezde svjetskog džet-seta. Samo četiri godine nakon otvaranja, njujorški “Lajf magazin” uvrstio je Sveti Stefan među deset najekskluzivnijih hotela u svijetu, da bi 1972. dobio najveće međunarodno turističko priznanje “Zlatnu jabuku”...

Pua i Statis
Pua i Statisfoto: Savo Prelević

Danas, međutim, Svetac je zatvoren, a gotovo svi su nezadovoljni “poslom vijeka” vlasti od prije petnaest godina - zakupac “Adriatic properties”, naturalizovanih Crnogoraca - grčkog biznismena Petrosa Statisa i malezijskog milionera Pua Vei Seng, pred Arbitražnim sudom u Londonu pokrenuli su postupak i traže stotinu miliona odštete zbog nepoštovanja ugovora, Vlada je uzvratila tužbom, a mještani godinama protestuju jer im je praktično onemogućen pristup ostrvu koje su stvorili njihovi preci, ali i zbog devastacije i betonizacije Miločerskog parka.

Prećutana stavka iz ugovora o gradnji stanova

Sve je počelo 15. januara 2007. kada je tadašnja Vlada premijera Željka Šturanovića dala zeleno svjetlo da se zaključi ugovor o zakupu na 30 godina hotela “Sveti Stefan” i “Kraljičina plaža” i vile “Miločer”. Potpis na ugovor tada su stavili direktori HTP “Budvanska rivijera” i “Miločer, kao i predstavnici “Aidway investments limited” sa Britanskih Djevičanskih ostrva, Ministarstva turizma i “Aman resorts management” iz Holandije.

Prema ugovoru, garantovana godišnja zakupnina je 1,6 miliona eura, ali je ugovorom predviđeno i da se može mijenjati svake treće godine. Zakupac se obavezao da hotele mora držati otvorenim minimum 11 mjeseci godišnje, ali i da u rekonstrukciju Svetog Stefana uloži 50 miliona eura.

Najvažnije je prećutano - zakupcu je dozvoljeno da u Miločerskom parku, na mjestu nekadašnjeg hotela “Kraljičina plaža”, izgradi novi, ali i depadans sa 66 stanova za tržište, čija je vrijednost više desetina miliona eura, upravo onoliko koliko je navodno koštala rekonstrukcija grad-hotela “Sveti Stefan” i vile Miločer”.

Minula godina predstavljala je prelomnu tačku, a promjena vlasti bila je povod da Svetac posluži i u političke igre.

Nakon što su se mještani usprotivili betonizaciji, u čemu ih je podržala i budvanska vlast, ali i nova uprava “Morskog dobra” koja je utvrdila da je zakupac punu deceniju nezakonito prisvajao plaže, iz kompanije “Adriatic properties” već na proljeće 2021. su najavili da neće otvarati Sveca. Optužili su Vladu Zdravka Krivokapića da ne poštuje ugovor, a kapije Svetog Stefana ostale su zatvorene tokom sezone.

Najava da Svetac neće biti otvoren praktično se poklopila sa optimističnim, ali ispostaviće se i tačnim, najavama nove vlasti - da će država prihodovati 700 miliona od turizma, uprkos svim problemima s pandemijom koronavirusa...

Zakupac pred sudom u Londonu traži 100 miliona eura zbog navodnog kršenja ugovora i onemogućavanja da rade, na ime investicija u hotelski kompleks, kao i izgubljenu dobit za ovu godinu i sve naredne do isteka ugovora o zakupu.

Vladina kompanija koja je vlasnik grad-hotela “Sveti Stefan” i vile “Miločer” pokrenula je arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv zakupca, kako bi zaštitila svoja prava iz ugovora, ali i kapital akcionara i imovinu društva. Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) raspisalo je oglas za izbor advokatskog tima koji će braniti državu...

Zakup sveli na gradnju kondo-hotela

Jedan od pokretača inicijative za vraćanje grad-hotela u državno vlasništvo, mještanin Blažo Kažanegra kazao je za “Vijesti” da su žitelji prije 15 godina vjerovali u projekat kompanije “Aman resorts” i bili spremni da trpe kako bi se ostvario.

”Svjesno ili nesvjesno su žrtvovali svoja vjekovna prava i slobode, kao i elementarno ljudsko pravo na slobodu kretanja (garantovano Deklaracijom UN o osnovnim ljudskim pravima i Ustavom Crne Gore), vjerujući da se radi nešto korisno za sve njih i za širu zajednicu. Trpjeli su dugo nelegalne ograde i kapije ispred Kraljičine plaže koju su njihovi preci vjekovima koristili za ribolov, plovidbu i trgovinu. Trpjeli su barikade ispred grad-hotela ‘Sveti Stefan’ kojeg su njihovi preci napravili sopstvenim znojem i rukama i živjeli u njemu vjekovima. Prećutali su razne oblike nepravde i ponižavanja, dostojanstveno poštujući investitora i ugledne goste. Trpjeli su neki oblik turističkog aparthejda na svojoj teritoriji, vjerovatno jedini u svijetu u 21. vijeku - vijeku slobode i napretka. Ovom njihovom žrtvom suštinski su postali suinvestitori u projektu firme ‘Aman resorts’ na neki način, jer su mnogo uložili, a nije im uračunato”.

Kažanegra je dodao da je na kraju postalo jasno da sve to njihovo suzdržavanje, trpljenje i ćutanje vodi ka nečemu što niko nije prvobitno očekivao - da se, kako je rekao, čitav projekat zakupa “Svetog Stefana” i Miločera u velikoj mjeri zasniva na izgradnji ogromnog kondo-hotela u Miločerskom parku, čiji je značajan dio namijenjen prodaji stanova za tržište.

Naglasio je da država Crna Gora jeste imala određenih koristi od “Amana”, ali se može pretpostaviti da je mnogo više koristi imala “Socijalistička Republika Crna Gora od onog ‘Svetog Stefana’, zahvaljujući kojem je svijet čuo za Crnu Goru i Jugoslaviju”.

”Mnogo više bi današnja Crna Gora imala koristi da se ovaj projekat vodi na drugačiji način, uz poštovanje lokalne zajednice, kulture i istorije, kao i principa slobode kretanja”.

Potreban dogovor dok sud ne kaže svoje

Kažanegra je kazao da Miločerski park još nije zaštićen kao kulturno dobro, pa se velelepne kraljevske bašte iz tridesetih godina prošlog vijeka zvanično u katastru vode kao livade i pašnjaci, a kraljevske vile i dvorac kao zgrade u privredi.

”’Aman resorts’, kao renomirana svjetska kompanija koja u svom portfoliju ima nekoliko lokaliteta pod UNESCO zaštitom, je valjda trebalo prva ponuditi pomoć u zaštiti Miločerskog parka kao kulturnog blaga, ali to se iz nekog razloga nije desilo”.

On je kazao da mještani očekuju da se grad-hotel ove godine otvori makar za dnevne posjete uz plaćanje ulaznice, uprkos arbitražnom postupku u Londonu.

”U tom smislu potreban je dogovor između kompanija ‘Sveti Stefan hoteli’ i ‘Adriatic properties’, da daju doprinos makar nekom privremenom rješenju u cilju očuvanja našeg kulturnog i turističkog blaga od dalje degradacije. Očekujemo od Vlade da ozbiljno shvati koliko je važno da se Sveti Stefan, kao nacionalno blago, vrati u potpuno državno vlasništvo, jer sadašnje stanje je ponižavajuće, i za Paštroviće i za cijelu Crnu Goru. Stoga očekujemo da Vlada uskoro pokrene postupak vraćanja ove nelegalno privatizovane (42 odsto) vrijedne kulturne baštine u svoje vlasništvo”.

Mještani se, prema njegovim riječima, nadaju da su prošla vremena “turističkog aparthejda, diskriminacije i devastacije kulturne baštine Paštrovića i Crne Gore”.

”Da bi neki projekat bio uspješan, sve strane moraju biti zadovoljne, a lokalna zajednica je bitan faktor u svemu tome. Što se mene tiče, uprkos svemu, ne bih se protivio da se firmi ‘Adriatic properties’, ili nekom sličnom investitoru, pruži još jedna šansa, ali pod uslovom da istinski shvate svoje prethodne propuste i u potpunosti promijene poslovnu politiku i koncept ponude.To, naročito, u pogledu odnosa prema lokalnoj zajednici, osnovnim ljudskim pravima i bogatoj kulturnoj baštini i istoriji ovog podneblja”.

Lažno otvaranje u režiji ministra

Priču o aranžmanu vijeka od početka prate brojne kontroverze - rekonstrukcija je trajala šest godina umjesto jedne, Svetac je nekoliko puta otvaran, a performansi za novinare i građane samo su neke od gorkih anegdota.

Dvije godine nakon zaključenja ugovora, grad-hotel je i dalje bio u mraku, a iz kompanije “Adriatic properties”, koju u to vrijeme vodi Viktor Restis, jedan od najvećih brodovlasnika u Grčkoj, u ljeto 2010. najavljuju prve goste. To se, međutim, nije dogodilo.

Država je gromoglasno reklamirala ugovor kao izuzetan poslovni potez, a tadašnji direktor HTP “Budvanska rivijera” Duško Lalićević, koji je nakon ugovora avanzovan u ambasadore, poručio je da je “Aman” jedan do najpoznatijih svjetskih hotelskih kuća.

Međutim, od otvaranja nije bilo ništa, pa je u akciju stupio tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić (DPS). On je u prokopani “Sveti Stefan” uveo novinare. U vili na drugom kraju ostrava dočekao ih je poznati inostrani fudbaler koji je navodno došao na ljetovanje, što je trebalo da pošalje sliku građanima Crne Gore da je hotel otvoren.

”Ono što smo vidjeli jeste zaista impozantno”, poručio je tada Nenezić.

Godinu kasnije - 2011, uslijedili su protesti mještana koji zahtijevaju da se obnovi crkva posvećena Aleksandru Nevskom, koja je zazidana u kockarnici. Zakupac odbija, ali i tadašnja Vlada se protivi. Policijske snage su razbile proteste mještana i sa inspekcijom ušle na ostrvo kako bi porušile dio obnovljene crkve. Uslijedio je dogovor tadašnjeg premijera Igora Lukšića i mitropollita Amfilohija, i obnova crkve je dovršena.

Protesti mještana 2011. zbog crkve
Protesti mještana 2011. zbog crkvefoto: Savo Prelević

Grad-hotel je konačno otvoren 2013. godine u punom kapacitetu. Restis se povlači iz Crne Gore i posao prepušta dugogodišnjim partnerima Statisu i Pui.

Nelegalna gradnja uz amin vlasti

Obnova “Svetoga Stefana” bila je nelegalna, a zakupac je praktično izgradio i dvije velike građevine nasprama grad-hotela od 1.600 kvadrata - bez ijednog papira. O tome su ćutali, ali i aminovali tadašnji ministar Branimir Gvozdenović i budvanska DPS-SDP vlast.

Da se gradi nelegalno, upozorili su 2010. iz NVO MANS.

”Grčka kompanija ‘Adriatic properties’ je već krajem 2009. godine izvodila građevinske radove na poluostrvu Sveti Stefan. Mediji su u novembru 2009. godine objavili da Grci ‘intenzivno rekonstruišu Sveti Stefan’. Te informacije dodatno su potvrđene u januaru 2010. godine, kada su iz ‘Adriatic propertiesa’ uvjeravali da će 30-tak vila na Svetom Stefanu biti završeno do ljetnje sezone. Ova rekonstrukcija od kraja 2009. do maja 2010. godine bila je nelegalna. Naime, Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine tek je 4. maja 2010. godine izdalo Hotelskoj grupi ‘Budvanska rivijera’, kao vlasniku hotela, građevinsku dozvolu za rekonstrukciju. Iz ovoga proizilazi da su Grci više od pola godine nelegalno izvodili radove”, naveli su tada iz MANS-a.

Istakli su da je “Adriatic properties” početkom 2010. počeo nedozvoljenu gradnju dva objekta u Miločerskom parku.

”U martu je objavljeno da se grade dva objekta, ukupne površine 1.600 kvadrata, koji treba da služe za hotelski servis. Iz kompanije je tada saopšteno da je gradnja objekata ‘započeta nakon što je utvrđeno da prethodnim planom, koji smo naslijedili, nije predviđen dovoljno veliki skladišni prostor i prostor za vešeraj koji bi mogao kvalitetno da opsluži hotelski kompleks na Svetom Stefanu. Nadležna inspekcija za zaštitu prostora je 9. marta 2010. godine utvrdila da ‘Adriatic properties’ izvodi radove bez izdate građevinske dozvole i ukazala na zabranu izvođenja svih daljih radova. Vanrednom inspekcijskom kontrolom 10. maja 2010. utvrđeno je da je ‘Adriatic properties’ nastavio s izgradnjom objekata, pa je inspektor istog dana donio rješenje o rušenju”.

Tada na scenu stupa opštinska vlast koja nalazi solomonsko rješenje i da bi izašla u susret ministru Gvozdenoviću uvrštava dvije betonske građevine u plan privremnih objekata - klasifikujući ih kao kioske i tezge. Građevine nikada nijesu porušene...

Uz zahtjev “prve sestre” i podršku Pajovića do manje kirije

Vlada na čelu sa premijerom Krivokapićem, nakon deset godina skinula je oznaku tajnosti sa dokumentacije u vezi sa zakupom hotela “Sveti Stefan”, “Miločer” i “Kraljičina plaža”.

Advokatica Ana Đukanović, sestra aktuelnog predsjednika države Mila Đukanovića, pisala je 6. novembra 2012. tadašnjem premijeru Lukšiću, tražeći da se smanji zakup koji shodno ugovoru plaća “Adriatic properties”. Nakon njenog dopisa, Vlada je 29. novembra te godine usvojila predlog aneksa za tri hotela i proslijedila ga Skupštini, koja je aneks usvojila tek nakon tri godine, jer tadašnja koalicija DPS i SDP nije imala većinu za taj akt. Kasnije je Đukanovićeva Vlada dobila podršku dijela tadašnje Pozitivne i aneks za Sveca i Miločer je usvojen krajem jula 2015.

Aneks za Kraljičinu plažu usvojen je pola godine kasnije.

Aneksom za “Sveti Stefan” produžen je zakup za 12 godina do 2049. i smanjena kirija sa 1,6 miliona na 1,1 milion eura. Aneksom za Kraljičinu plažu zakup je produžen sa 30 na 90 godina godina i omogućena je izgradnja kondo-hotela, s tim da će pola apartmana biti za prodaju, a pola za hotelsku djelatnost.

Glas lidera Pozitivne Darka Pajovića ”presudio” je da Skupština produži ugovor, a on je dobio ambasadorsko mjesto u Pekingu...

Đukanović zvanica na svadbi Statisa, Grk uzvratio kad se ženio Blažo

Đukanović sa suprugom na vjenčanju Statisa
Đukanović sa suprugom na vjenčanju Statisa foto: Savo Prelević

Predsjednik države Milo Đukanović je povezivan sa projektom u Miločerskom parku i davanjem u zakup “Svetog Stefana”, ali je to u više navrata demantovao, kao i Statis. Ipak, veze lidera DPS-a i zakupaca godinama su “neraskidive i prijateljske”.

Sve je počelo 2007. kada je Đukanović bio jedan od zvanica na svadbi Petrosa Statisa u bečićkom hotelu “ Splendid”. Đukanović je uzvratio 12 godina kasnije, kada je Statisa pozvao na svadbu svog sina Blaža, u kompleksu “Sveti Stefan - Miločer”.

Mještani, a i budvanska vlast, su javno govorili da Đukanović gradi stanove za tržište u Miločerskom parku. Statis je to demantovao, navodeći da Đukanović nije njegov poslovni partner.

Ipak, Đukanović je prošlog ljeta preuzeo ulogu portparola “Adritic propertiesa”, iskoristivši to što je hotel zatvoren da se obruši na Vladu.

”Samo aposlutno neodgovorna vlast je mogla da učini to da postane jedan reprezentativni dio naše turističke ponude gotovo ravan ruglu, da izgubimo investitora i da dovedemo u pitanje ostvarivanje projekcije o kojoj sam govorio, Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije na Mediteranu. Aman ove godine ne otvara Sveti Stefan, ne otvara Miločer”, kazao je Đukanović, najavivši i mogućnost da zakupac pokrene i sudski postupak, što se i obistinilo.

Šef države i DPS-a komentarisao je i klip na društvenim mrežama, nakon što je građanima poslije punih deceniju i po omogućeno da se kupaju na Kraljičinoj plaži.

”Kraljičina plaža, na kojoj nam je zavidio čitav svijet, danas pročitao sam na onom klipu, koji ste vidjeli - prodaja piva i ćevapa za jedan euro. Svi su došli sa svojim ćebadima i suncobranima i pokušavaju da otuđe zapravo nešto što nije njihovo”.

Kažanegra: Porto Montenegro podigao vrijednost Tivta

Da bi se adekvatno sagledali efekti zakupa “Svetog Stefana” i Miločera, treba napraviti poređenje sa donekle sličnim projektima, poput Porto Montenegra, možda i Portonovog, ocijenio je Blažo Kažanegra.

”Kada poredimo Sveti Stefan i Porto Montenegro, uočavamo dva vrlo različita projekta sa dijametralno suprotnim efektima. Porto Montenegro je otvoren za svakoga i uprkos tome prepun je bogatih gostiju koji dolaze sa skupocjenim jahtama i privatnim džetovima. Sveti Stefan je zatvoren za mještane i građane, i opet njegovi gosti nisu ništa više elitniji od onih iz Porta. Gostima iz Porta ne smetaju mještani i građani koji šetaju tik uz skupocjene jahte, dok u slučaju Amana mještani i građani nisu smjeli ni da priđu bedemima grad-hotela, da se navodno elitni gosti ne bi uznemiravali”.

On je istakao da je Porto Montenegro značajno podigao vrijednost čitavog Tivta i okoline, a Aman je vremenom smanjio vrijednost u privatnom smještaju, jer gosti nisu imali gdje da se kupaju.

”Porto non-stop unapređuje kulturu, dok su Aman i Adriatic properties direktno ili indirektno učestvovali u devastaciji vrijedne kulturne baštine Paštrovića, Crne Gore, pa i Evrope. Porto je adaptirao i nadgradio staro brodogradilište, dok su Aman i Adriatic srušili staru Kraljevsku garažu iz 1936. godine (jer nije bila zaštićena na papiru kao kulturno dobro, a morala je biti), a da ne govorimo o intervencijama na šest vjekova starom Svetom Stefanu. Porto je od zapostavljenog i oronulog brodogradilišta i vojne baze napravio brend, dok je Aman od velikog brenda stare Jugoslavije napravio novi brend koji nije uspio da nadjača onaj prethodni ni približno”.

Prema njegovim riječima, Porto je sačuvao dušu i brodogradilišta starog svega stotinu i nešto godina, napravivši i muzej, dok su se Aman i Adriatic “vrlo neodgovorno ponašali prema kulturnoj baštini staroj šest vjekova”.

”Mještani Tivta su većinski zadovoljni Portom, mještani Svetog Stefana su većinski nezadovoljni Amanom. Mi bismo voljeli da je sve to drugačije i da sada kažemo da smo zadovoljni, ali nažalost nije tako”.

Svetac imao godišnji profit od pola miliona dolara kada se vikendica gradila za 3.000

Kažanegra je ocijenio da investitor očigledno nije adekvatno integrisao lokalnu zajednicu, niti je vodio računa o lokalnoj tradiciji i kulturi.

”Kao što je rekao arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, na Svetom Stefanu nije postojalo ništa što je ukazivalo na istoriju mjesta i lokalnu tradiciju. Čitav koncept se trebao bazirati na bogatoj kulturnoj baštini i tradiciji lokalne zajednice. Ljetnja pozornica koju je 1982. godine projektovao akademik arhitekta Brano Mitrović, rodom odavde, je sistematski bila degradirana. Investitoru očigledno nisu bile potrebne pozorišne predstave u okviru ‘Grad teatra’, niti razni događaji u kojima se promoviše lokalna kultura, dok često u medijima vidimo pripadnike svjetske elite kako rado posjećuju i sponzorišu razne kulturne manifestacije. Ova pozornica je posljednjih nekoliko godina potpuno zapuštena i pretvorena u deponiju...”.

Prema njegovim riječima, “Kraljičina stolica”, koju su kao djeca često posjećivali, takođe im nije bila potrebna, nakon što se Nobu restoran odatle preselio pored Ljetnje pozornice prije nekoliko godina. Kažanegra kaže da je ta lokacija prvo devastirana raznim plastičnim tendama i konstrukcijama, a potom zapuštena, uz potpunu zabranu pristupa.

Kako je naglasio, “ipak moraju biti realni i priznati da je bilo određenih benefita u projektu Aman resorts”.

”Ali, kada se to poredi sa onim starim Svetim Stefanom iz doba Jugoslavije, vidimo da to nije od posebnog značaja. Određeni broj mještana je bio zaposlen u Amanovom Svetom Stefanu i imali su stabilna primanja uz plaćene doprinose, što je za pohvalu, ali ipak mnogo ih je više bilo zaposleno za vrijeme Jugoslavije, sa mnogo većim primanjima. Aman je postavio neke nove standarde u pogledu menadžmenta, organizacije upravljanja, kvaliteta ponude, ali ni stari grad-hotel, koji je nagrađen Zlatnom jabukom, nije nimalo zaostajao u tim aspektima. Aman je dovodio kvalitetne i poznate goste, ali mnogo više takvih gostiju je dolazilo za vrijeme onog starog Svetog Stefana. Da ne pominjemo sada brojna poznata imena iz tog vremena...”.

On je ocijenio da je Aman ostvarivao prihode i plaćao određene poreze i doprinose, ali mnogo veće prihode je imao stari Sveti Stefan.

”Prema riječima bivšeg direktora Vladimira Mitrovića i ministra turizma, Sveti Stefan je jedne godine tokom svog zlatnog doba ostvario čist profit u iznosu od 540 hiljada američkih dolara, dok su prihodi bili milionski. Ekonomski stručnjaci mogu lako izračunati koliko bi ta suma iznosila danas, uz neophodno usklađivanje monetarnih parametara. Primjera radi, izgradnja jedne manje vikendice tada u Pržnu je koštala oko tri hiljade dolara. Uvijek je preduzeće poslovalo u plusu, tvrdi Mitrović, a radnici su imali i do 19 plata. Od te poslovne zarade preduzeća radnici su išli u inostranstvo na školovanje i obuku, dijelile se dopunske plate, gradio se hotel Maestral, a bili su i planovi da se gradi novi hotel u Kamenovu, s obzirom na tadašnje finansijske mogućnosti”.

U Vladi očekuju otvaranje ove godine, bez obzira na spor

U situacijama kada je evidentno da se određeni ugovor ne poštuje, obaveza svake odgovorne Vlade je da preispita aranžman i preduzme radnje koje su neophodne da bi zaštitila svoja ugovorna prava, ocijenili su iz Ministarstva ekonomskog razvoja (MER).

”U odnosu na postojeći ugovor o zakupu, zakupac je dužan da ‘Sveti Stefan’ bude otvoren najmanje osam mjesecu u toku godine, tako da očekujemo da, shodno ugovornim obavezama, zakupac otvori hotel u 2022”, saopštili su “Vijestima” iz resora Jakova Milatovića.

Milatović
Milatovićfoto: Savo Prelević

Na pitanje da li očekuju da Vlada sa investitorom riješi spor, kazali su da je Vlada izabrala američku advokatsku kompaniju “McDermott Will & Emery”, koja će štititi interese države.

”Kako se radi o povjerljivom postupku koji se vodi pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu, u ovom trenutku ne bi prejudicirali o načinu na koji će doći do rješavanja spora, ali želimo da istaknemo da vjerujemo da će investitor prepoznati da je i u njihovom interesu da poštuje svoje ugovorne obaveze do donošenja konačne odluke u arbitražnom postupku”.

Navode da je pitanje Miločerskog parka od velike važnosti za crnogorsku privredu, turizam i mještane Budve.

”Međutim, imajući u vidu da se Crna Gora umnogome oslanja na turizam, veoma je važno da postoje ozbiljni investitori i da dolaze prepoznata imena iz svijeta ugostiteljstva koja će unaprijediti turističku ponudu naše zemlje i dodatno privući turiste. S druge strane, Vlada će zahtijevati od svakog investitora da se pridržava obaveza iz ugovora, jer samo ispunjavanjem obaveza možemo graditi korektan odnos na obostrano zadovoljstvo”.