Vlada danas razmatra model robnih rezervi

Predlozi čuvanje robe u inostranstvu, formiranje svoje Direkcije ili kombinacija dva modela

Izvor Vijesti kaže da se mora uraditi Studija opravdanosti robnih rezervi, a potrebne su i izmjene zakona

18218 pregleda 57 reakcija 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Vlada na današnjoj sjednici razmatra model za ponovno uspostavljanje robnih rezervi državi, a u opticaju su tri modela, od kojih je prvi formiranje robnih rezervi u inostranstvu, drugi je formiranje po modelu koji je država imala do 2003 godine, a treći bi bio kombinacija ova dva modela, saznaju "Vijesti" u Vladi.

Modeli su predlog Ministarstva ekonomskog razvoja.

Izvor "Vijesti" je objasnio da bi se prvo rješenje odnosilo na formiranje robnih rezervi u inostranstvu, odnosno, da je riječ o eksternalizaciji (outsourcing) ovog postupka.

"Osnovna prednost ovakvog pristupa se ogleda u činjenici da se ne bi morala osnovati institucija (pandan nekadašnjoj Direkciji za robne rezerve), odnosno angažovati ljudi i značajna sredstva za vršenje ove važne aktivnosti. Nedostatak ovakvog rješenja se odnosi na problem pravovremenog dopremanja i snabdijevanja tržišta Crne Gore u slučaju nepredviđenih okolnosti (zemljotres, pandemija, ratno stanje, i dr.) ako se državne robne rezerve nalaze u inostranstvu. Osim toga, i ovakvo rješenje bi moglo biti skupo sa aspekta potrebe izdvajanja novčanih sredstava, što bi tek detaljna analiza mogla da pokaže", objasnio je izvor "Vijesti".

Drugo rješenje bi u principu bilo ono kakvo je Crna Gora imala do 2003. godine, dakle robne rezerve koje bi se nabavljale unaprijed i zatim skladištile na lokacijama unutar same zemlje..

"U tom smislu vjerovatno bi se morala angažovati dodatna kvalifikovana radna snaga koja se bi u okviru posebne institucije, ili kao novoformirani organizacioni dio neke već postojeće institucije, bavila ovim pitanjem. Osim toga, bilo bi neophodno obezbijediti cjelokupnu infrastrukuru za ovakav koncept, što bi značilo izgradnju novih ili preuređenje već postojećih skladišnih kapaciteta na teritoriji države. Dobra rješenja u tom pogledu bi se vjerovatno mogla naći kroz zakup neiskorišćenog skladišnog prostora aktivnih privrednih subjekata, kao i privrednih suvjekata koji više ne postoje, odnosno nalaze se u stečajnom postupku.Najveća prednost ovakvog sistema je centralizovano vođenje robnih rezervi na državnom nivou, odnosno postojanje samih rezervi na teritoriji Crne Gore, što bi garantovalo njihovu distribuciju na najbrži mogući način svim onima kojima su potrebne u nepredviđenim okolnostima, kada upravo brzina snabdijevanja predstavlja najvažniji faktor uspjeha", pojasnio je sagovornik "Vijesti".

Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodno opisana rješenja, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji ali bi se cijeli postupak vodio iz Crne Gore.

"Prednosti i nedostaci ovog koncepta bbila kombinacija dobrih i loših strana dva potpuno različita koncepta.Zato je potrebno je potrebno uraditi detaljnu Studiju o opravdanosti formiranja robnih rezervi o kojoj bi Vlada odlučivala, uzimajući u obzir da bi eventualna odluka o postupku formiranja robnih rezervi zahtijevala izmjenu zakonodavstva", objasnio je izvor Vijesti.

Crna Gora od 25. decembra kraja 2003. godine nema svoje robne rezerve. Nakon što je tadašnja Vlada utvrdila da rezerve nijesu komercijalne i da ih treba ukinuti tog dana je usvojen je Zakon o interventnim nabavkama kojim se uređuje postupak snabdijevanja tržišta Crne Gore pšenicom, osnovnim pšeničnim proizvodima, jestivim uljem, šećerom i drugim proizvodima koji su neophodni za zadovoljenje osnovnih potreba stanovništva u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu (prirodne katastrofe, direktna ratna opasnost, blokada granica Crne Gore ...).