Vlada će na sjednici u četvrtak usvojiti osam mjera podrške privredi i građanima u vrijednosti između 20 i 50 miliona eura, a iznos će varirati u odnosu na to koliko dugo bude trajala ratna kriza u Ukrajini.
U paketu mjera, koje predstavljaju zajednički rad ministarstava ekonoskog razvoja, poljoprivrede i finansija, nalazi se, između ostalog, smanjenje akciza na gorivo do 40 odsto, privremeno ukidanje PDV-a na brašno i jestivo ulje, smanjenje na sedam odsto PDV-a na so, koliko sada iznosi ta dažbina na šećer, poljoprivredi dodatnih pet miliona u agrobudžetu za subvencije, jednokratne pomoći...
Povezani članci
Mjere se odnose i na plan interventnih nabavki i predlog zakona o ograničenju cijena osnovnih životnih prozvoda.
Da bio dio ovih mjera mogao da se sprovede potrebno je da kroz skupštinsku proceduru prođu izmjene zakona o PDV-u i akcizama i ograničenju osnovnih životnih proizvoda, ali pošto je rad parlamenta trenutno u blokadi zbog aktuelne političke krize, zasada nije izvjesno kad će se stvoriti zakonski osnov da bi one mogle da se primjenjuju.
Prije skupštinske procedure Vlada na sjednici mora utvrditi izmjene zakona o PDV-u i novi zakon o ograničenju cijena osnovnih životnih prozvoda o kome je javna rasprava završena krajem ove radne sedmice. Izmjene zakona o akcizama su već u parlamentu.
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je juče na zajedničkoj konferenciji tri ministra da se jedna mjera odnosi na već predloženi Vladin predlog izmjena Zakona o akcizama, s tim što bi se akcize na gorivo, umjesto 20 odsto, kako je prvobitno planirano, mogle smanjiti do 40 odsto.
U skupštinskoj proceduri je predlog izmjena Zakona o akcizama. Akciza na dizel goriva sada iznosi 44 centa po litru, a za benzin 55 centi, tako da bi ova mjera, ako se predlog usvoji, sa pripadajućim dijelom PDV-a na ovaj iznos, mogla smanjiti cijene goriva za 22 do 26 centi po litru.
Spajić je najavio da će biti privremeno ukinut PDV za brašno i jestivo ulje. Ukazao je da su to mjere koje su nastavak programa “Evropa sad”.
”Pored povećanja zarada, kroz program ‘Evropa sad’, te značajno većeg izdvajanja za agrobudžet iz nacionalnih sredstava, predlažemo dodatne mjere podrške privredi i građanima, kao odgovor na negativne efekte koje rat u Ukrajini ima na crnogorsku ekonomiju, prije svega na rast cijena i životni standard građana”, rekao je Spajić.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović naveo je da je to ministarstvo pripremilo plan interventnih nabavki koji daje osnov da u slučaju problema snabdijevanja tržišta Vlada može da donese odluku o aktiviranju ovog plana i naloži da se izvrši nabavka onih proizvoda za koje se procjenjuje da postoji problem u snabdijevanju.
Uz to, Milatović je naveo da je pripremljen predlog Zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, čime će biti stvoren zakonski osnov za ograničavanje cijena proizvoda, u slučaju inflatornih rizika.
Poljoprivredi dodatnih pet miliona
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović kazao je da će poljoprivredi biti opredijeljeno dodatnih pet miliona eura, čime će vrijednost agrobudžeta biti skoro 56 miliona eura, a izdvajanja iz nacionalnog budžeta 40,9 miliona, što predstavlja apsolutni rekord kada su u pitanja izdvajanja za tu oblast.
Kako je objasnio, izdvojiće se dodatne subvencije od po 250 eura za proizvodnju žitarica po hektaru zemljišta, što je u ukupnom iznosu 500 eura za tu oblast, kao i 150 eura subvencije po hektaru za proizvodnju kasnog krompira, pored već postojeće podrške od 250 eura.
Za te dvije mjere važe i dodatnih deset eura koje se dodjeljuju mladim poljoprivrednicima.
Naveo je da subvencije mogu koristiti poljoprivrednici koji imaju registrovana gazdinstva površine veće od 0,3 hektara.
Uz ove mjere, Stijović je najavio da će biti podijeljeno besplatno 2.500 plastenika za proizvodnju povrća.
”Ukupne površine 250 hiljada kvadratnih metara, što je 50 fudbalskih terena”.
Uz to, za sve poljoprivrednike biće obezbijeđena jednokratna pomoć od 200 eura.
”Cilj je da zaštitimo domaću proizvodnju... Uvoz poljoprivrednih proizvoda je pokazao svu opravdanosti davanja ovih sredstava, Uvezli smo proizvode koje sami možemo da proizvedemo”, poručio je Stijović.
Stijović: Zaliha hrane ima dovoljno, nema mjesta panici
Stijović je kazao da je na dnevnom nivou u komunikaciji sa kolegama iz Srbije, kako bi roba iz te zemlje mogla pristizati u Crnu Goru.
Naveo je da je prethodnih dana 20 kamiona iz Srbije prošlo carinsku kontrolu, nakon što je Vlada Srbije donijela odluku o zabrani izvoza žitarica i ulja.
”Očekujemo da ćemo vrlo brzo uvoziti brašno i žitarice. Srbija trenutno ima više nego što je potrebno. Mi tražimo da nam se dozvoli da kupimo, da nam se ukinu zabrane... Apsolutno nema mjesta panici među građanima, jer imamo dovoljno zaliha”, rekao je Stijović.
Vlada Srbije je donijela u četvrtak odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo - zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i prekrupe i suncokretovog ulja.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije par dana najavio da će zemlje region, među kojima i Crna Gora, biti izuzete od zabrane izvoza žitarica i brašna, to ne piše u saopštenju sa sjednice Vlade Srbije u četvrtak.
DF i Demokrate pozivaju Vladu da sama ograniči cijene
Demokratski front i Demokrate saopštil su juče da Vlada sama može ograničiti cijene goriva.
”Vlada je mogla ranije, a može i danas donijeti odluku o zamrzavanju cijena goriva, tako što bi istovremeno obezbijedila subvencije iz budžeta kompanijama koje se bave njihovim prometom i distribucijom”, saopšteno je iz DF-a.
Oni tvrde da Vlada može i da umanji sadašnju cijenu goriva, koju bi potom zamrzla i politikom subvencija zaštiti kompanije koje se bave tim poslom.
Demokrate smatraju da Vlada može donijeti uredbu o ograničenju cijena nafte i naftnih derivata na određeni vremenski rok,.
Navode da su uredbu o ograničenju cijena donijele Hrvatska, Srbija, Mađarska, ali ne i Crna Gora, “jer Dritan (Abazović) po direktivama švercerskih centara moći već dva mjeseca ne dolazi na sjednice Vlade, pa je lakše optuživati druge, nego pogledati sebe u lice i poći na bankomat i primiti platu za nedolazak na posao”.
Iz GP URA su podsjetili da nakon usvajanja Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, Vlada nema mogućnost da ograničava cijene, šta je prethodnom Uredbom resorni ministar mogao raditi u hitnim slučajevima.
U GP URA su zadovoljni što je Vlada prihvatila predlog potpredsjednika te partije o ukidanju PDV-a za ulje i brašno.
Bonus video:
