Zalihe brašna u Crnoj Gori sada se procjenjuju na deset do 15 dana. Ukoliko Srbija ne ukine zabranu do kraja sedmice, moraće se brašno i pšenica uvoziti sa drugih tržišta po znatno višim cijenama, što ponovo može prouzrokovati povećane cijene pekarskih proizvoda”, saopšteno je “Vijestima” nezvanično iz tima koji popisuje zalihe kod pekara i trgovaca.
Iz Ministarstva poljoprivrede i dalje razgovaraju sa kolegama u Srbiji o mogućnosti ukidanja zabrane za količine pšenice i brašna koje su već naručene, ali i da istovremeno pregovaraju o uvozu sa drugih tržišta.
Vlada Srbije je uvela zabranu izvoza brašna i žitarica 10. marta za sve zemlje, iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dva dana ranije kazao da će zemlje regiona biti izuzete, navodeći Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu. Međutim, 17. marta nije donijeta odluka o bilo kojim izuzecima, već je uvedena i zabrana izvoza jestivog ulja.
”Šajo mlin” je uspio da prije uvođenja zabrane uveze 600 tona pšenice, koju sada melje u brašno za domaće trgovačke lance sa kojima je imao saradnju. On je imao naručenih još 1.200 tona ali njegov partner nije uspio da ih isporuči prije uvođenja zabrane. Značajnije količine brašna uspio je prije zabrane da uveze “Nikšićki mlin”, čiji mlin više ne radi već samo preprodaju brašno, kao i nekoliko trgovaca. Pšenica i brašno sa drugih tržišta su znatno skuplji zbog samih cijena ali i troškova transporta.
Mali pekari nemaju svoje zalihe već sada kupuju od trgovaca, dok se zalihe značajno smanjuju i kod velikih pekara. Ako u četvrtak ili petak ne bude odluke Srbije o dozvoljavanju izvoza za Crnu Goru, svi će krenuti da naručuju značajne količine brašna sa drugih tržišta, pa bi u tom slučaju nove cijene hljeba i peciva bile poznate naredne sedmice.
Ministri poljoprivrede Srbije i Severne Makedonije, juče su kako je navedeno u saopštenju, razgovarali u Beogradu o “Inicijativi otvoreni Balkan čiji se značaj posebno ističe u aktuelnoj situaciji kada se zatvaraju mnoga tržišta u svijetu”.
”Glavna tema sastanka dva ministra bio je izvoz ugovorenih količina pšenice, kukuruza, brašna i ulja prije uvođenja zabrane. Dogovoreno je da se izvoz na osnovu ranije ugovorenih količina pomenutih proizvoda nastavi utvrđenom dinamikom u narednom periodu”, navedeno je u saopštenju.
Zemlje Inicijative otvoreni Balkan, formirane 2019. godine, jesu Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, dok su BiH i Crna Gora odbile to učlanjenje. Tadašnji političari ocjenili su ovu inicijativu nepotrebnom, kao i da je riječ o političkom projektu Aleksandra Vučića. Zbog toga postoji mogućnost da se zabrana ukine samo za njene članice, odnosno da Vučić ovu situaciju koristi za promovisanje te ideje.
Zbog toga što Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore nije dozvolilo otvaranje glasačkih mjesta u Crnoj Gori za izbore u Srbiji, van postojećih konzulata Srbije, Vučić je prije dva dana kazao da će Crna Gora “zbog zabrane glasanja u Beranama i drugim mjestima dobiti odgovor sa dalekosežnim posljedicama”.
Iz Udruženja mlinarske industrije Srbije tražili su ukidanje zabrane izvoza, jer na zalihama imaju milione tona viškova a za četiri mjeseca počinje nova žetva žitarica.
Bonus video:
