Stijović: Crna Gora preduzela odlučne mjere u intenziviranju prometa poljoprivrednih proizvoda zbog situacije u Ukrajini

„Povećana diplomatska aktivnost rezultirala je nabavkom određenih količina sa alternativnih tržišta, kao i razmjenom informacija o procjeni naših potreba i potrebnim količinama sa našim tradicionalnim partnerima"

3072 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Crna Gora je, zbog situacije u Ukrajini, morala da preduzme odlučne mjere u pogledu intenziviranja prometa poljoprivrednih proizvoda sa postojećim, ali i alternativnim tržištima, posebno u segmentu žitarica i ulja, saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović.

On je rekao da je trenutna situacija i kriza u Ukrajini postala dodatni izazov nabavci proizvoda i povećanju cijena inputa.

„Povećana diplomatska aktivnost rezultirala je nabavkom određenih količina sa alternativnih tržišta, kao i razmjenom informacija o procjeni naših potreba i potrebnim količinama sa našim tradicionalnim partnerima. Roba za koju je izraženo naše interesovanje trenutno je veoma deficitarna na tržištu, i poštovanje tržišnih principa i dobra poslovna saradnja je neophodna i u ovim turbulentnim vremenima“, naveo je Stijović.

Stijović i državna sekretarka Nikolina Mišnić predstavljaju delegaciju Crne Gore na ministarskom sastanku koji se održava u Njemačkoj u okviru Berlinskog procesa i dijaloga o poljoprivrednoj politici Njemačka – Zapadni Balkan.

Iz Ministarstva su kazali da su teme sastanka evropske integracije i regionalna saradnja na Zapadnom Balkanu, kao i podrška EU i Njemačke u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Teme sastanka su i implementacija Zelene agende za Zapadni Balkan, kao i bezbjednost hrane i osiguranje slobodne trgovine i politike otvorenih granica u okolnostima trenutnog geostrateškog razvoja u Evropi.

Ministarskom sastanku prisustvuju ministri i predstavnici delegacija Njemačke, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Kosova, Bugarske, Mađarske, Moldavije.

Stijović je u obraćanju potvrdio opredjeljenje i cilj Crne Gore da postane prva naredna članica EU i istakao potrebu ubrzanja tog procesa.

On je rekao da Ministarstvo ostaje posvećeno napredovanju u procesu integracija, u odnosu na poglavlja 11, 12 i 13, koja se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne poslove, kao i ribarstvo.

Govoreći o osiguranju slobodne trgovine i politike otvorenih granica u svijetlu trenutnog geostrateškog razvoja u Evropi, Stijović je ukazao da glavni trgovinski partneri Crne Gore ostaju zemlje CEFTA i EU, naglasivši značaj nastavka djelovanja u duhu prijateljstva i dobrosusedstva, uz jačanje međusobnog poštovanja i poverenja, dijaloga i saradnje.

On je naglasio da je Vlada uložila dodatnih šest miliona eura za podsticanje poljoprivredne proizvodnje, kako bi se održao i unaprijedio postojeći nivo proizvodnje i obezbijedio stabilan prihod poljoprivrednih proizvođača.

Stijović je predstavio tok implementacije IPARD II i IPA 2021 programa, kao i predlog IPARD III programa, koji će biti nastavak restrukturiranja i modernizacije poljoprivrednog i prerađivačkog sektora, sa ciljem stvaranja konkurentnih poljoprivrednih gazdinstava i prerađivačkog sektora koji će biti spremni za pridruživanje EU i korišćenje evropskih fondova.

„Na sastanku je zaključeno da je regionalna saradnja je od suštinskog značaja za postizanje zajedničkih ciljeva održivog razvoja i transformacije ka integraciji u EU. To je sredstvo za osiguranje efikasnog i neometanog procesa integracije u EU, a ne alternativa za nju“, dodaje se u saopštenju.

U oblasti poljoprivrede, ministri Zapadnog Balkana održaće niz bilateralnih sastanaka gdje se raspravlja o pitanjima politike od regionalnog značaja, obezbjeđenju i sigurnosti hrane, kao i prilagođavanju propisa u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU (CAP).

Bonus video: