Stečajni upravnik prizemljene crnogorske nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines (MA) u stečaju Saša Zejak ne namjerava da parcijalnom prodajom imovine isplati povjerioce, već da cijeli MA pokuša prodati zainteresovanom kupcu kao još uvijek moguće funkcionalnu kompaniju.
Taj scenario je Zejak predstavio u razgovoru za “Vijesti”, ali nije jasno na osnovu čega smatra da ta strategija može uspjeti kada u skoro godinu dana od pokretanja stečaja nije uspio da obnovi skoro nijednu komercijalnu djelatnost kojom se MA nekada bavio.
Stečaj u MA je uveden krajem aprila prošle godine na zahtjev Uprave prihoda i carina (UPC).
Zejak nije precizirao šta je do sada od MA prodato i u kojoj vrijednosti, navodi da je sav novac od unovčene imovine rezervisan na posebnom računu, dok je neusvajanje Plana reorganizacije “omela prijava Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države koji potražuje 104 miliona eura po osnovu države pomoći”. Zejak smatra da je ta prijava neosnovana.
Stečajni upravnik kaže da mu rad otežavaju i drugi državni organi, među kojima su ministarstva odbrane i ekonomskog razvoja, a najavljuje pokretanje tužbi protiv svih državnih institucija koje “prave opstrukcije i ometaju stečaj”.
Kupac može biti i država
Do sada niko od povjerilaca kojima MA duguje desetine miliona eura nije uspio da naplati ništa od svog novca, a najgore u svemu je za sada prošla država kojoj Zejak nije priznao oko 100 miliona koje je ona proteklih godina na razne načine dala kompaniji. Zejak smatra da bi država mogla biti zainteresovana da od sebe same kupi MA u stečaju.
”Stečajni postupak nad MA jedan je od najsloženijih stečajeva, koji podrazumijeva namirenje povjerilaca prodajom stečajnog dužnika kao pravnog lica, zbog mogućnosti procjene brenda i nastavka dijela djelatnosti, što podiže njegovu vrijednost, odnosno daje prednost i veću cijenu u odnosu na unovčenje kompletne ili djelova imovine stečajnog dužnika. Prodajom pravnog lica, budući kupac dobija sačuvanu infrastrukturu, nasljeđuje ime i materijalne i nematerijalne resurse sa kojima odmah može da nastavi djelatnost. Stečajni postupak je zakonski tržišno opredijeljen pa kao potencijalni kupac se može pojaviti i država Crna Gora, ako bude smatrala da treba da posjeduje jaku nacionalnu vazduhoplovnu kompaniju koja se mora oslanjati na resurse MA”, kazao je Zejak “Vijestima”.
On nije precizno odgovorio na pitanje koliko je do sada prodato imovinje MA u stečaju i koliko je po tom osnovu prihodovano novca koji pripada povjeriocima. Istakao je da “postoji dio imovine koja ne predstavlja osnovnu infrastrukturu firme” te da je ona “unovčena ili je u postupku prodaje ili procjene”.
Zejak kaže da je kontaktirao više crnogorskih i stranih institucija oko procjene pravnog lica, a u završnoj fazi je potpisivanje ugovora za procjenu brenda sa stranom kućom, koja je prethodno procjenila dio imovine MA u stečaju.
”Sav novac od do sada unovčene imovine rezervisan je na računu stečajnog dužnika i ne troši se u tekućim aktivnostima, ali je nedovoljan za djelimično namirenje povjerilaca od kojih je 669 bivših zaposlenih. Dakle, pravljenje djelimičnih dioba prije prodaje pravnog lica nije svrsishodno, posebno u situaciji kada bivši zaposleni pregovaraju sa nadležnim ministarstvom o predloženom socijalnom programu (povezivanje radnog staža, neisplaćene neto zarade..), čiji ishod za sada nije poznat”, smatra Zejak.
Odbacio je tvrdnje da nije priznao potraživanja Uprave prihoda i carina (UPC) koja je pokrenula stečaj, istakavši da je to učinio priznajući kao osnovana potraživanja bruto-zarade zaposlenih u kojima su neuplaćeni porezi i doprinosi.
Zaštitnik zaustavio Plan reorganizacije
Zejak je kazao da su priznata potraživanja od MA oko 34 miliona (od čega su 13,6 miliona potraživanja UPC) što uz kvalitetan plan reorganizacije i profesionalno sprovođenje uz postojeću infrastrukturu ne bi bio problem za njegovu primjenu u petogodišnjem periodu.
On pojašnjava da je predaju Plana reogranizacije spriječila prijava potraživanja Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države oko 104 miliona po osnovu državne pomoći. Zejak smatra da je ta prijava “neosnovana i da je obesmislila sačinjavanje Plana reorganizacije, jer je trebalo obezbijediti 104 miliona što je bilo ne moguće.” Za podnošenje Plana reorganizacije bilo je značajno, kaže, “konačno definisati status dugovanja i potraživanja MA i novca shodno lex specialisu za MA iz 2020. godine”.
Zejak navodi da pošto plan nije donesen stečajna uprava “podiže one sektore, odnosno, obnavlja i proširuje licence, paralelno sa stečajnim postupkom, po kriterijumu najmanjih ulaganja, a dobijanja najveće vrijednosti”. On je indirektno priznao da neki od tih poteza poput iznajmljivanja poslovnog prostora na Aerodromu Beograd i obnove tzv. Part 145 licence za bazno i linijsko održavanje aviona Službi tehničkog održavanja vazduhoplova MA, do sada nisu dali očekivane efekte. Naime, ni u bazi MA u Podgorici, ni u isturenom odjeljenju na beogradskom aerodromu od ljeta prošle godine do danas, nije servisiran ni održavan nijedan avion za koje su dobijene licence.
Stečajni upravnik kaže i da je obnova “Part 145 licence” bila usmjerena i na pružanje usluga novom nacionalnom avio-prevozniku Air Montenegro koji je izbjegao saradnju koristeći usluge od drugih dobavljača”, te da je licenca bila potrebna i zbog mogućih radova na Fokeru F100 (4O-AOM) koji se može dovesti u plovidbeno stanje.
”Na Part 145 se oslanja i odobrenje za pružanje usluga zemaljskog opsluživanja koje je MA u stečaju obnovio i proširio ga na treća lica na aerodromima u Podgorici i Tivtu, kao i part 147 koji je inkorporiran u part 145, za interne potrebe. Uz sve naslijeđene probleme imamo i one koji su inicirali pojedinih državnih organa, zbog čega imam težak zadatak da sačuvam imovinu povjerilaca i da je uvećam koliko je to moguće što je teško u situaciji negativnih globalnih dešavanja i manje frekvencije avio-saobraćaja na domaćim aerodromima”, pravda se Zejak, dodajući da je “dio poslovnih partnera trenutno odložio saradnju sa MA u stečaju zbog negativnih medijskih navoda koji mu štete”.
Krivica Ministarstva odbrane
Na pitanje zašto do sada nije prodao četiri odavno prizemljena aviona (Foker F100) kojima su istekli resursi, Zejak je kazao da se radi procjena njihove vrijednosti i da su ranije sa njih poskidani skoro svi upotrebljivi djelovi.
”Procjena ovih aviona je u toku, stiglo je nekoliko pisama zainteresovanih kupaca da ih koriste za druge namjene jer ih je nemoguće transportovati, a troškovi demontaže su visoki u odnosu na vrijednost materijala. Interesovanje za kupovinu su iskazali i Aerodromi Crne Gore (ACG). Procjena će biti završena zajedno sa procjenom Fokker F-100 40-AOM, dok je procjena motora završena i u toku je drugo oglašavanje njihove prodaje”, kazao je Zejak.
Potvrdio je da četiri motora Rols Royce Tay za avione F-100 koje je imao MA, ukupne procijenjene vrijednosti 1,2 miliona čiju je prodaju oglašena u februaru nisu našla kupca. Tada je bila oglašena i prodaja 43 vozila MA procijenjene vrijednosti 180.204 eura, inventar i opreme Službe keteringa po cijeni od 97.238 eura, kao i računarske opreme procijenjene na 10.245 eura, ali niša a od toga nije prodato.
Zejak za neuspjeh vraćanje u funkciju Službe keterinaga MA i prodaja njenog inventara, krivi Ministarstvo odbrane (MO) ko je raskinulo ugovor sa MA u stečaju i time “pričinilo potencijalnu štetu državi Crnoj Gori, a direktnu štetu stečajnom dužniku”. Zejak tvrdi da je stečajni dužnik doveo jednog od najvećih vlasnika i operatora keteringa na više značajnih aerodroma u svijetu (međunarodni ketering lanac) koji je tražio petogodišnji ugovor sa mogućnošću produženja, kako bi podigao ovaj značajan sektor, ali je MO naložilo iseljenje opreme keteringa MA i time onemogućilo podizanje sektora keteringa, lociranog na vojnom dijelu aerodroma Podgorica koji je MA iznajmljivao od MO.
”Ovim iseljenjem pravi se nenadoknadiva šteta u dijelu ugrađene opreme, koju nije moguće preseliti na drugu lokaciju, dok je država mogla prihodovati petogodišnje zakupnine, poreze i doprinose na zarade zaposlenih u keteringu, PDV na izvršene usluge i zakup i aktiviranje usluge keteringa koje sada u Crnoj Gori ne postoje, a koje je Aerodrom Podgorica mogao da ima”, tvrdi Zejak.
Tužbe
On najavljuje tužbu protiv MO i drugih državnih organa i institucija koje mu, kako kaže, prave opstrukcije i otežavaju sprovođenje stečaja. Među njih Zejak ubraja Ministarstvo ekononskog razvoja sa kojim su u sporu oko oduzimanja žiga MA i licenci za rad njegovih turističkih agencija u Podgorici, Budvi, Tivtu i na aerodromu Golubovci, te protiv Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore koja je “naredila ACG da dovedu u pitanje vlasništvo nad hangarom i zgradom starog tornja u kojoj je nastavljen rad predstavništva i otvorena služba špedicije koja je proširena i na treća lica”.
Zejak smatra da su ovakvim postupanjima pojedinih državnih organa izgubljena radna mjesta za značajan dio bivših zaposlenih, država oštećena za poreze, a vrijednost MA u stečaju umanjena na štetu povjerilaca.
On je kazao da trenutno radi jedna turistička poslovnica “koja je samoodrživa i za koju je nađen drugi modalitet rada”, a u njoj i drugim predstavništvima MA trenutno angažovano četvoro zaposlenih koji prodaju avio-karte drugih kompanija, ali ne mogu pružati druge usluge poput prodaje turističkih aranžmana ili organizovanja dnevnih izleta. Zejak je u julu prošle godine najavio da će poslovnice MA ponovno raditi, ali ih je, tvrdi, osujetilo MER koji im je uzelo licence za rad.
Sagovornik “Vijesti” kaže da se svima koji su angažovani u stečaju redovno daju plate, državi porez i servisiraju se tekuće obaveze.
”Novac dobijen unovčenjem imovine je posebno rezervisan i ne koristi se za tekuća finansiranja, već se ona finansiraju preko naplate zakupnina, potraživanja od dužnika i iz prihoda od djelatnosti”, podvukao je Zejak.
Korektniji u Beogradu nego u Podgorici
Zejak smatra da beogradski aerodrom koji je u septembru prošle godine produžio zakup poslovnog prostora MA u stečaju, uprkos dugu od skoro 657.000 eura, postupio mnogo poslovnije nego ACG koji nisu željeli da nastave izdavanje u zakup prostorija u Tivtu i Podgorici.
Poslovni prostor od nepunih 47 kvadrata na beogradskom Aerodromu gdje su namjeravali da formiraju tehničku bazu za pružanje usluga linijskog održavanja aviona, MA u stečaju, po riječima Zejaka, plaća 800 eura mjesečno.
Zejak kaže da su formirali bazu za linijsko održavanje, baždarili alate i raspisali oglas za prijem radnika u njoj jer je Air Montenegro povukao 10 svojih mehaničara koji su bili na dodatnom radu u MA u stečaju.
”Tako smo ostali bez potpunog kadra koji je trebalo da čini stalnu, a ne privremenu bazu MA u stečaju. Trenutno angažovani kadar ne opterećuje stečajnu masu jer je potpisan ugovor po kojem se mehaničari plaćaju po učinku. Pregovarano je sa kompanijama koje slijeću na beogradski aerodrom i u najskorijem periodu očekujemo potpisivanje ugovora sa njima. Postojanje linijske baze na tako velikom i značajnom aerodromu sa minimumom ulaganja značajno povećava vrijednost MA u stečaju”, ocijenio je Zejak.
Bonus video:
