Vlada platila dio rate Regionalnog vodovoda

Prinudna naplata oko 12 miliona u sudskom sporu sa kompanijom Štrabag i gubitak prihoda zbog ukidanja posebne naknade za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema razlozi su trenutne nelikvidnosti, zbog čega je ovo državno preduzeće bilo prinuđeno da traži od Vlade da mu podmiri dio prispjele rate za kredit kod EBRD-a od pola miliona eura

103440 pregleda 50 reakcija 15 komentar(a)
Izmiruju redovno tekuće obaveze: Vodoizvorište Bolja sestra, Foto: Boris Pejović
Izmiruju redovno tekuće obaveze: Vodoizvorište Bolja sestra, Foto: Boris Pejović

Prinudna naplata oko 12 miliona eura u sudskom sporu sa kompanijom Štrabag i gubitak prihoda zbog ukidanja posebne naknade za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema za hotele sa pet i četiri zvjezdice razlozi su trenutne nelikvidnosti Regionalnog vodovoda, zbog čega je ovo državno preduzeće bilo prinuđeno da traži od Vlade da mu podmiri dio prispjele rate za kredit kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od pola miliona eura.

To je zvanično rečeno “Vijestima” u Regionalnom vodovodu u odgovoru na pitanje koji su razlozi njegove trenutne nelikvidnosti, a što piše u Vladinoj informaciji koja se odnosi na plaćanje kreditne rate EBRD-u.

Državna garancija

Riječ je o kreditu od 18 miliona odobrenom 2007. godine uz državnu garancju, a za koji je do danas Regionalni vodovod uredno platio rate od 17,8 miliona. Ostalo je da se izmire još tri rate u ukupnom iznosu 1,71 milion.

Iz Regionalnog vodovoda su objasnili da u cilju poboljšanja tekuće likvidnosti planiraju dodatno zaduženje i reprogram prethodnih obaveza koje preduzeće ima kod domaćih poslovnih banaka, a koje se redovno izmiruju. Tražiće i da se koriguje Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata kako bi im se vratila obaveza plaćanja posebne naknade za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema za investicije u izgradnju hotela sa pet i četiri zvjezdice.

”Problemi sa likvidnošću i manjom kreditnom sposobnošću su izazvani prinudnom naplatom oko 12 miliona eura na osnovu odluke Apelacionog suda u sudskom sporu sa Štrabag o čemu je javnost u više navrata detaljno informisana. Obaveze po toj presudi izmirene dijelom sopstvenim novcem, a dijelom kreditnim zaduženjem kod komercijalnih banaka, pri čemu su poslovni računi bili skoro 10 mjeseci u blokadi. Nažalost, prinudna naplata 12 miliona morala je ostaviti posljedice i imati značajan uticaj na likvidnost preduzeća ne samo u godini u kojoj je izvršena, već i u narednim godinama u kojima se otplaćuje ovaj kredit”, objasnili su iz firme kojom rukovodi direktor Josip Đurašković.

Iz kompanije navode da su na likvidnost uticale izmjene i dopune Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kojima je ukinuta obaveza plaćanja posebne naknade za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema za investicije u izgradnju hotela sa pet zvejzdica, dok je za hotele sa četiri zvjezdice naknada smanjena za 50 odsto. Zbog toga je kompanija, kako navode, izgubila više od četiri miliona prihoda.

Direktor Regionalnog vodovoda Josip Đurašković
Direktor Regionalnog vodovoda Josip Đuraškovićfoto: Regionalni vodovod

Kod EBRD-a kompanija treba da izmiri još tri rate u ukupnom iznosu od 1,71 milion eura.

”S obzirom da se rate plaćaju u prvom kvartalu (januar- mart) kada ostvarujemo znatno manje prihode od prodaje vode nego tokom ljetnjih mjeseci iz sopstvenih sredstava smo plati oko 250.000 eura od dospjele rate od 754.623,86 eura, a ocijenili smo neophodnim da se za preostali iznos od oko 500.000 eura, u cilju privremenog prevazilaženja trenutne nelikvidnosti i izbjegavanja pokretanja naplate državne garancije po ovom kreditu obratimo osnivaču Vladi. Time se ne bi proizveli dodatni troškovi poslovanja u vidu naknada i kamata, koje su neminovne u slučaju dodatnog kredita, a ovu kratkoročnu pozajmicu bismo vratili u toku ove godine tako da ona, shodno zakonskoj regulativi ne bi mogla biti tretirana kao državna pomoć”, pojasnili su u Regionalnom vodovodu.

Vratiće Vladi pozajmicu

Iz kompanije podsjećaju da su jedna od rijetkih državnih firmi koja je iz sopstvenog poslovanja uredno vraćala sve kreditne obaveze (oko 40 miliona), te ne postoji rizik od neblagovremenog povrata ove pozajmice od Vlade.

”Uredno izmirujemo sve obaveze iz tekućeg poslovanja i rukovodstvo, iako suočeni sa naslijeđenim izazovima u pogledu likvidnosti, preduzimamo sve mjere da racionalizacijom i optimizacijom troškova prevaziđemo zatečeno finansijsko stanje i stabilizujemo poslovanje posebno u pogledu kratkoročne likvidnosti. Plate zaposlenih se, od dolaska novog rukovodstva, isplaćuju uredno i bez kašnjenja”, istakli su u kompaniji.

U cilju poboljšanja tekuće likvidnosti, dodaju u Regionalni vodovodu, u skladu sa planom rada i finansijskim planom za 2022. godinu, predvidjeli su dodatno zaduženje i reprogram prethodnih obaveza koje kompanija ima kod domaćih poslovnih banaka, a koje se redovno izmiruju.

”Ovo će omogućiti da očuvamo reputaciju pouzdanog partnera i uredno servisiramo obaveze po kreditima kod međunarodnih finansijskih institucija (EBRD i Svjetska banka), sa kojima imamo dugogodišnju uspješnu saradnju koja će se nastaviti i u narednom periodu – kroz finansijsku podršku projektima izgradnje II i III faze regionalnog vodovodnog sistema. S obzirom da se radi o infrastrukturnim projektima od strateškog značaja za dalji razvoj turizma, a time i čitave privrede, imamo podršku resornih ministarstva ekologije i finansija, kao i Vlade koja je dala saglasnost za ovo zaduženje. Uz dosljedno sprovođenje finansijskog plana, posvećenost domaćinskom poslovanju i nastavku sprovođenja mjera štednje rukovodstvo vjeruje da će u narednom periodu uspjeti da u potpunosti stabilizuje finansijsku poziciju firme bez novih zaduženja”, kazali su u Regionalnom vodovodu.

U kompaniji očekuju da će likvidnost biti znatno poboljšana u drugoj polovini 2023. godine kada ističu godišnje kreditne obaveze od 1,5 miliona kod EBRD-a.

”Predložili smo i rješenje kojim bi se osigurala dugoročna finansijska stabilnost preduzeća – da se razmotri opravdanost izmjena i dopuna Zakona o planiranju kojima je ukinuta obaveza plaćanja posebne naknade za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema za investicije u izgradnju hotela sa pet i četiri zvjezdice s obzirom da uspješno poslovanje ovih turističkih objekata u velikoj mjeri zavisi od dobre i pouzdane vodovodne i komunalne infrastrukture u čiju će izgradnju i održavanje Regionalni vodovod, shodno planu razvoja i odobrenim projektima, u narednom periodu investirati značajni novac”, kazali su u Regionalnom vodovodu.

Dobit u prošloj godini, projekcija i da će 2022. završiti u plusu

Regionalni vodovod je prošlu godinu završio sa neto dobiti od 64.098 eura.

”S obzirom da je 2020. godina završena negativnim finansijskim rezultatom, kao i da je sredinim prošle godine došlo do smjene rukovodstva pozitivan rezultat na kraju 2021. godine upućuje na činjenicu da mjere koje sprovodi novo rukovodstvo na stabilizaciji finansijske slike i cjelokupnog poslovanja daju rezultate”, kazali su u kompaniji.

Po projekcijama Regionalni vodovod očekuje da ovu godinu završi sa neto dobiti od oko 29.000 eura.

Bonus video: