Država će pretrpiti značajnu materijalnu štetu ako sudovi presude da su bivši direktori škola nezakonito razriješeni dužnosti.
To je u intervjuu za “Vijesti” poručila Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović, objelodanivši da u velikom broju sporova pokrenutih prošle godine već postoji negativan trend odluka sudova i da će tužiocima morati da bude isplaćen značajan iznos ako presude budu potvrđene.
Ona ističe da se institucija kojom rukovodi suočava sa nedostatkom kadra, što im usporava rad, i velikim brojem predmeta koji svakodnevno pristižu, ali da je došlo do značajne saradnje sa državnim organima, što je ranije bio jedan od ključnih problema.
”Posljednjih pet godina je na ime sudskih sporova, tužbenih zahtjeva i troškova postupaka sa računa Glavnog računa državnog trezora odliveno desetine miliona eura, s tim što se ovaj iznos odnosi na isplate koje terete sve budžetske jedinice, a ne samo one koje po Zakonu o državnoj imovini zastupa Zaštitnik, a o čemu precizna evidencija postoji kod Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Prema njenim riječima, stav stečajnog upravnika Montenegro Airlinesa Saše Zejaka koji tvrdi da je Zaštitnik omeo usvajanje plana reorganizacije jer je prijavio 104 miliiona po osnovu državne pomoći i da je prijava neosnovana predstavlja dezinformisanje javnosti.
”To je svakako iznos koji nije smio ostati nepotraživan, jer bi u suprotnom neko morao da snosi odgovornost, dok sa druge strane da li je ono osnovano zadnju riječ će dati sud. Zejak dajući ovakve izjave dezinformiše javnost i bivšim zaposlenima MA u stečaju stvara pogrešnu percepciju situacije, jer ne govorimo o 104 eura već o milionima”, naglasila je Ćirovićka.
Ona je istakla i da je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić u posljednjih godinu dana donio niz diskutabilnih odluka od kojih su samo neke usvojene privremene mjere u korist Adriatic propertiesa, “Džek pota”, Luke Budva...
”Zaštitnik je u predmetu “Džek Pot” izjavio prigovor na rješenje Privrednog suda kojim je taj sud, tačnije postupajući sudija, preuzeo nadležnosti upravnog organa, pa sada počeo da dodjeljuje i koncesije, što predstavlja presedan. Ovo nije prvi put da navedeni sudija “kreativno” tumači pravo, po pravilu na štetu državnih interesa. U ovom posljednjem konkretnom slučaju, situacija je jasna i ne postoje zakonski razlozi za produženje koncesije jer je ta mogućnost već iscrpljena”, poručila je Ćirović.
Koji su problemi sa kojima se Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države suočava u radu i koliko imate aktivnih predmeta? Kakvu saradnju imate sa državnim organima?
Dozvolite da prvo naglasim da je došlo do značajne saradnje sa državnim organima, što je ranije bio jedan od ključnih problema. Štaviše, mogu da pohvalim saradnju organa na čijem sam čelu sa ostalim organima državne uprave. Tako mora i ostati kako bi se u svakom slučaju izbjegli bespotrebni sporovi koji se uporno ponavljaju zadnjih 10 godina, a pri tom uglavnom mislim na radne sporove. Sa druge strane, trenutno smo opterećeni velikim brojem predmeta koji kontinuirano pristižu. Istovremeno, još uvijek nijesmo kadrovski popunjeni, što značajno usporava rad Zaštitnika.
Koji sporovi najviše dominiraju protiv države, da li u tome ima i odgovornosti, odnosno, nepostupanja nadležnih u institucijama i šta su Vaši predlozi da se ta situacija promijeni?
Zaštitnik postupa u velikom boju sporova pred svim sudovima u Crnoj Gori, komisijama za obeštećenje, do nedavno i pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporava, te Centrom za alternativno rješavanje sporova. Kako sam prethodno navela, radni sporovi su i dalje najbrojniji sporovi, pa skoro da nema pravnog osnova iz rada i po osnovu rada da ne postoji tužbeni zahtjev. Zaštitnik je apelovao kroz kvartalne izvještaje da je neophodno da se vode evidencije prisutnosti na radu, kao i sve ostale neophodne evidencije što je uzrok izgubljenih sporova i odliva novca i danas.
Nažalost, i dalje u ovoj vrsti sporova prednjače MUP-Uprava policije i Ministarstvo odbrane, dok se nastoji od strane ovih organa da se sporne situacije riješe pred Agencijom, a sve kako bismo spriječili odlivanje novca na sudske troškove. Morali bismo izdvojiti Ministarstvo odbrane koje ulaže napor i kod koga se prepoznaju rezultate na ovom polju. Što se tiče velikog broja sporova koji su pokrenuti u toku prošle godine, a protiv rješenja kojima su razriješeni direktori škola u Crnoj Gori za sada je negativan trend odluka sudova, a nažalost ako se potvrde ove vrste presuda šteta koja će morati da bude isplaćena tužiocima biće značajna.
Jedan od aktuelnih slučajeva u koji je uključen Zaštitnik je zahtjev za dodjelu koncesije kompaniji “Džek pot” za priređivanje igara na sreću. Da li, prema Vašem mišljenju, postupanjem pojedinih državnih organa nanijeta moguća šteta državi?
Zaštitnik je u ovom predmetu izjavio prigovor na rješenje Privrednog suda kojim je taj sud, tačnije postupajući sudija, preuzeo nadležnosti upravnog organa pa sada počeo da dodjeljuje i koncesije, što predstavlja presedan. Ovo nije prvi put da navedeni sudija “kreativno” tumači pravo, po pravilu na štetu državnih interesa.
U ovom posljednjem konkretnom slučaju, situacija je jasna i ne postoje zakonski razlozi za produženje koncesije jer je ta mogućnost već iscrpljena. Da li je bilo nezakonitog postupanja organa u ovom predmetu ocjenu će dati SDT kojem je upućen kompletan spis predmeta na ocjenu da li postoje krivična djela koja se pokreću po službenoj dužnosti iz nadležnosti tog tužilaštva. O šteti je rano govoriti jer bi se odgovor na to pitanje mogao dati tek nakon odluke Vijeća Privrednog suda po prigovoru Zaštitnika.
Šta nam možete reći o slučaju Meljine gdje je odštetni zahtjev Atlas grupe oko 74 miliona eura?
Pitanje Meljina je predmet spora po tužbi Države Crne Gore radi raskida ugovora o kupovini, prodaji i invstiranju u vojno-medicinski kompleks, a taj postupak traje od 2016. godine. Prekidi i nastavci postupka su posledica ovolikog trajanja postupka koji još nije rezultirao prvostepenom odlukom. Država traži da nepokretne i pokretne stvari koje su bile predmet ovog ugovora budu vraćene, kao i naknadu štete zbog kontinuiranog zalaganja ovih nepokretnosti dok investicije nije bilo.
Poznato je da je kupoprodajna cijena plaćena u obveznicama, dok je SDT izdejstvovao privremenu mjeru pa se nepokretnosti ne može raspolagati, što je trenutno najbitnije imajući u vidu da je PZU Meljine u stečaju te da bi nastupila prodaja istih. Međutim, jedna od članica konzorcijuma, koji je kupio kompleks Meljine 2008. godine, sada traži povraćaj kupoprodajne cijene, kao i ulaganja u kompleks, bez dokaza niti o aktivnoj legitimaciji, niti za zahtijevanje povraćaja uloženog i naknadu štete.
Stečajni upravnik Montenegro Airlinesa Saša Zejak tvrdi da je Zaštitnik omeo usvajanje plana reogranizacije jer je prijavio 104 miliiona po osnovu državne pomoći i da je prijava neosnovana. Koji je stav Zaštitnika povodom tvrdnji Zejaka?
Zaštitnik je prijavio potraživanje koje se odnosi na nezakonito datu pomoć tom privrednom subjektu, inače situacija dobro poznata javnosti Crne Gore. To je svakako iznos koji nije smio ostati ne potraživan, jer bi u suprotnom neko morao da snosi odgovornost, dok sa druge strane da li je ono osnovano zadnju riječ će dati sud.
Zejak dajući ovakve izjave dezinformiše javnost i bivšim zaposlenima MA u stečaju stvara pogrešnu percepciju situacije, jer ne govorimo o 104 eura već o milionima. Da ne govorimo o tome koliko se tvrdnja da Zejak spašava MA,ali ga eto Država sprečava u tome, protivi elementarnoj životnoj logici. Na stranu to što Zejak ne bi smio da se ponaša na ovakav način nego je dužan da postupa zakonito, a naročito da ne targetira bilo koga u situaciji koja je svima jasna, a njemu pogotovo.
Kakvu saradnju imate sa Privrednim sudom?
Privredni sud je organ koji ima zaista kvalitetne sudije i Zaštitnik ne cijeni taj organ kroz predsjednika, koji je evidentno u poslednjih godinu dana donio niz diskutabilnih odluka od kojih su samo neke usvojene privremene mjere u korist Adriatic properties-a, Džek pota, Luke Budva.
Zaštitnik je u saznanju da ni izuzeće tog sudije nije za istog relevantno i uporno, suprotno zakonu vjerovatnoće, baš taj sudija dobija određene predmete u rad. Po mišljenju Zaštitnika to je zaista neprihvatljivo ponašanje, a nadam se da to ponašanje neće proizvesti neželjene posledice za državne interese koje isključivo zastupam, imajući u vidu da baš taj sudija postupa u nekim krucijalnim predmetima protiv Države, a vidimo i opštine Budva.
Imate li podatak koliko se u prethodnih pet godina sa glavnog računa Državnog trezora odlilo novca usled uspjeha u sprovodima susjedne strane i šta ti podaci pokazuju?
Posljednjih pet godina je na ime sudskih sporova, tužbenih zahtjeva i troškova postupaka sa računa Glavnog računa državnog trezora odliveno desetine miliona eura, s tim što se ovaj iznos odnosi na isplate koje terete sve budžetske jedinice, a ne samo one koje po Zakonu o državnoj imovini zastupa Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, a o čemu precizna evidencija postoji kod Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
Za kredite iz “Abu Dabi fonda” pokrenuli prodaju sredstava obezbjeđenja
Kako će država zaštititi svoj interes u aferi “Abu Dabi fond”, da li ste od dužnika koji nisu vratili novac dobijen za razvoj poljoprivrede iz Abu Dabi fonda za razvoj, uspjeli da naplatite dugove? Da li imate informacije šta radi tužilaštvo povodom ovog slučaja?
Kada su u pitanju raskinuti krediti dobijeni iz “Abu Dabi fonda”, Zaštitnik je u tim predmetima pokrenuo izvršenje na sredstvima obezbeđenja, te kroz taj postupak nastoji da ostvari što je moguće veću vrijednost kroz prodaju založenih sredstava obezbeđenja.
Do sada je Zaštitnik preuzeo u državinu radi dalje prodaje Peletaru u Pljevljima koja je bila sredstvo obezbeđenja ručne zaloge kredita koji je iz predmetnog fonda odobren privrednom društvu “Vektra Jakić”, dok su ostali postupci u fazi procjene vrijednosti sredstava obezbjeđenja. Zaštitnik nema informaciju o statusu postupka koje je tužilaštvo formiralo povodom ovog slučaja.
Bonus video:
