Tržišna inspekcija neće moći kontrolisati smanjenje cijena

Niže cijene brašna, ulja i soli, ne i hljeba

Skupština nije smanjila PDV na hljeb, a pekari su već imali pravo povrata plaćenog PDV-a na brašno

43382 pregleda 49 komentar(a)
Trgovci kažu da su već u subotu smanjili cijene brašna, ulja i soli (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC
Trgovci kažu da su već u subotu smanjili cijene brašna, ulja i soli (Ilustracija), Foto: BORIS PEJOVIC

Cijene brašna, jestivog suncokretovog ulja i soli trebalo bi da budu niže zbog smanjenog iznosa poreza na dodatu vrijednost (PDV), iako ne postoji jasna zakonska obaveza trgovcima da to urade. Cijene hljeba, na kojem je ostao iznos PDV-a od sedam odsto, neće biti niža jer su pekari do sada imali pravo povraćaja iznosa plaćenog PDV-a na brašno kada hljeb prodaju trgovcu, tako da njihovi troškovi ostaju isti, saopštio je izvor “Vijesti” iz trgovačke djelatnosti.

On je kazao da, ukoliko su Vlada i poslanici željeli da snize cijene hljeba, onda su morali i da za njega snize PDV sa sadašnjih sedam na nula odsto.

”Kada potrošač sada kupuje hljeb i plati u cijeni i PDV, onda je on time platio i PDV na sve njegove sastojke. Pekari su do sada plaćali PDV na brašno, a kada su napravili hljeb i prodali ga trgovcu, trgovac je platio PDV na tu cijenu, a potrošač na konačnu. Zatim su trgovac i pekar imali pravo na povraćaj dijela PDV-a. Sada pekari neće platiti PDV na brašno, ali neće imati ni povraćaj tog iznosa PDV-a kada se proda hljeb i naplati konačni iznos PDV-a. Odnosno trgovci će imati iste troškove kao i do sada, a cijeli iznos PDV-a na prodati hljeb ići će državi”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Odbor pekarske industrije Privredne komore je ranije predlagao sada bivšoj Vladi da osim na brašno uvede nultu stopu PDV-a i na hljeb, kako bi cijene mogle biti niže, ali to tada nije prihvaćeno.

Skupština je u četvrtak usvojila izmjena zakona o PDV-u, kojim je ovaj porez na brašno i ulje smanjen sa sedam na nula odsto, a na so sa 21 na sedam odsto. Zakon je objavljen u “Službenom listu” u petak sa danom stupanja na taj dan, odnosno od ponoći u petak na subotu. Ovo umanjenje PDV-a, značilo bi snižavanje cijena brašna za oko 4-5 centi, ulja za 12 do 15 centi, i soli za sedam do osam centi.

Većina trgovaca je već u subotu spustila cijena ovih namirnica, iako nemaju takvu zakonsku obavezu već moraju samo da novi iznos PDV-a od nula odsto ukalkulišu u cijenu na konačnom računu.

”Vijesti” su najvećim trgovačkim lancima poslali pitanja u vezi sa tim da li će zbog snižavanja PDV-a korigovati cijene prema potrošačima za iznos umanjenja PDV-a.

Samo su iz “France” i "Aroma - Domaća trgovina" odgovorili da su oni već korigovali cijene za iznos stope PDV-a. Iz ostalih trgovačkih lanaca nisu odgovorili ili su odgovor najavili za danas.

”Vijesti” su pitale i Upravu za inspekcijske poslove u vezi sa tim da li će tržišna inspekcija kontrolisati trgovine da li su za iznos umanjenog PDV-a smanjili konačne cijene prema potrošačima. Odgovorili su da je kontrola primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost u nadležnosti Uprave prihoda i carina, a da Tržišna inspekcija sprovodi kontrole cijena samo u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača.

Odbor podržao predlog o ograničavanju cijena

Skupštinski Odbor za ekonomiju podržao je juče Predlog zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, a danas bi trebalo da ga usvoji i Zakonodavni odbor, nakon čega će biti proslijeđen Skupštini na usvajanje.

Taj predlog zakona je pripremila prethodna Vlada, odnosno Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER), a nova Vlada je na sjednici 5. maja zaključila da ostaje pri tom predloženom aktu.

Zakon omogućava Vladi da u slučaju poremećaja na tržištu svojim odlukama formira listu proizvoda kojima će ograničiti cijene.

Novoizabrani ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović na sjednici je kazao da će proizvodi koji će se naći na listi zavisiti od procjene Vlade u datom momentu, te da se mjere koje Vlada može da propiše u cilju ograničavanja cijena, odnose na određivanje maksimalne maloprodajne cijene, fiksne cijene proizvoda i marže.

Poslanici i vlasti i opozicije su ocijenili da se zakasnilo sa donošenjem ovog zakona, usljed velike inflacije. Kazali su da će glasati za ovaj zakon, ali sumnjaju u njegovu implementaciju, jer zakon ne sadrži konkretne mjere, odnosno kategoriju proizvoda na koje se odnosi, a Vladi zamjeraju što još nije spremila podzakonske akte.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša je kazao da se neće uspješno vršiti adekvatna inspekcijska kontrola nad trgovinama, i predlažio da se već odredi kategorijalni spisak proizvoda.

Đurović je odgovorio da je u ovom trenutku bolje imati širu mogućnost da Vlada naknadno odredi listu proizvoda.

Damir Šehović iz SD-a podsjetio je na izjavu Đurovića, u televizijskom debati sa bivšim ministrom Jakovom Milatovićem, kada je tvrdio da je ovaj zakon neprimljenjiv i upitao ga zašto je promijenio mišljenje.

Đurović je kazao da tada nije znao detalje, kao i da su ga kolege upoznale sa tim da ovaj zakon daje mogućnost ograničenja cijena, te da je on prisutan u zemljama regiona i Evropske unije.

On je naveo i da će u dogovoru sa privrednicima odrediti maksimalnu cijenu proizvoda i maržu, jer želi da se pomogne građanima a ne uništi privreda.

Damjanović: Očekujem zaustavljanje rasta cijena

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je za “Vijesti” da očekuje od trgovaca i pekara da doprinesu zaustavljanju rasta cijena i pomognu, zajedno sa Vladom, građane.

”Vlada će naći načina i prostora da pomogne privrednicima koji su spremni da učestvuju u stabilizaciji tržišta osnovnih životnih namirnica”, poručio je Damjanović.

On je naveo da su Ministarstvo finansija (MF) i Vlada realizovali u najkraćem roku zakonsku obavezu, donoseći odgovarajuću odluku kojom će se koliko-toliko ublažiti najnoviji cjenovni udar, izazvan rastom berzanske cijene nafte.

”Uz smanjenje PDV-a za brašno i ulje, koje će takođe rezultirati zaustavljanjem spirale poskupljenja, napravljeni su prvi konkretni koraci u očuvanju životnog standarda naših građana. Imajući u vidu mogućnost nastavka negativnih trendova na tržištu hrane, odnosno energenata, MF i Vlada će biti spremni za nove zakonske mjere kako bi se ublažile posljedice eventualnih novih poskupljanje”, kazao je Damjanović.

Eurodizel 1,62 eura, a benzin 1,55 i 1,59 eura

Vlada je juče na osnovu izmjena zakona o akcizama koji je stupio na snagu u petak, donijela odluku o smanjenju akciza na goriva za 40 odsto, tako da se taj iznos danas prvi put ukalkulisao u cijene koje će važiti narednih 14 dana.

U kalkulaciju je uračunat pad iznosa akciza, ali i rast cijena naftnih derivata na međunarodnom tržištu i kursa dolara u odnosu na euro, pa su cijene goriva niže za 14 do 18 centi.

Litar eurodizela jeftniji je za 14 centi, i njegova nova cijena je 1,62 eura, dok su cijene dvije vrste benzina snižene za 18 centi pa super 95 košta 1,55 eura a super 98 je pojeftinio na 1,59 eura.