Skupštini je jednoglasno usvojila izmjene i dopune Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) i dopune Zakona o akcizama.
Izmjenama Zakona o PDV-u je predviđeno da PDV-a na hljeb bude nula odsto.
Do sada je PDV na tu namirnicu iznosio sedam odsto, a ako bi cijene inputa za proizvodnju ostale na istom nivou hljeb bi mogao pojeftiniti za pet centi ili bi se ovim izmjenama neutralisao rast cijene te namirnice.
Dopunama Zakona o akcizama se od naplate akciza na plastiku za jednokratnu upotrebu, izuzima plastika koja se koriste kao ambalaža u industriji hrane i pića.
Oba ova predloga koji su podnijeti od strane kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) uslijedili su nakon što su prvo "Vijesti" pisale na ove teme.
Povezani članci
Na izmjene ovih zakona Vlada, odnosno Ministarstvo finansija, je ranije dalo pozitivno mišljenje.
U obrazloženju predloga SD-a koji se tiče ukidanje PDV-a na hljeb se navodi da, prema najavama iz pekarske industrije, nedavno umanjenje stope PDV-a na brašno, ulje i so neće uticati na umanjenje cijenje hljeba, budući da su troškovi pekarima suštinski ostali isti jer oni neće plaćati PDV na brašno, ali neće ni imati pravo na povraćaj PDV-a, dok će trgovci imati iste troškove kao i do sada.
Što se tiče drugog predloga u obrazloženju piše da uvođenje akcize na plastiku predstavlja rast cijena za oko deset odsto, i to samo domaćih proizvoda ne i uvoznih, jer akcizu plaćaju samo domaći proizvođači, ali ne i uvoznici vode, sokova, mliječnih proizvoda na koje se odnosi većina plastičnog otpada zato što oni formalno ne uvoze plastiku već gotov proizvod upakovan u plastiku.
"Na taj način, akcizu plaćaju domaće fabrike vode i mljekare, na plaslične boce koje uvezu u koje će sipati vodu, mlijeko, joguil, ali ne i oni koji uvoze te gotove proizvode iako se nalaze u plastičnim bocama. Zbog ovoga bi npr. boca domaće vode bila pet do deset centi skuplja od iste takve iz uvoza. Time se dodatno stvara nelojalna konkurencija domaćim proizvođačima, koji su inače suočeni sa ogromnom konkurencijom sa velikim uvoznicima", navedeno je u obrazloženju predloga.
Šehović: Zakon o ograničavanju cijena se zbog Vlade i dalje ne primjenjuje
Poslanik Damir Šehović u uvodnom izlaganju je kazao da je u aprilu stopa inflacija u Crnoj Gori najveća u regionu, a da će do kraja godine ona biti dvocifrena.
"Kod goriva inflacija je 43 odsto, kod brašna i hljeba 36 odsto, kod povrća je 30 odsto, kod mliječnih proizvoda 20 odsto. Dok nam cijene namirnica divljaju, a zakoni kojima smo tim povodim donosili oni su mrtvo slovo na papiru", rekao je Šehović.
On je naveo da se, dok cijene divljaju, nova Vlada i premijer Dritan Abazović bavi temeljnim ugovorom, Otvorenim Balkanom i popisom, koje su im "nametnute sa strane".
Kazao je da se Zakon o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, jer Vlada nije pripremila podzakonski akt.
Povezani članci
Na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju usvojen je zaključak kojim se poziva Vlada u da u najkraćem roku pripremi odgovarajući akt kojim će se definisati mjere i lista proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.
Paralelno sa tim donijet je zaključak i da se Vlada obaveže da primpremi program subvencije prema kompanijama, koje bi zbog ograničavanja marže ili cijena bili pogođeni.
Rakočević: Ukidanjem akciza za gorivo na jahte punili smo budžet
Nikola Rakočević iz Demokratske partije socijalista (DPS) dotakao se pitanja ukidanja akciza za gorivo na jahte
"Razumijemo tu ekonomsku politiku, ali pozivamo na dijalog. Mi nismo ukidali komunalije hotelima sa četiri pet zvjezdica da bi odustali od prihoda od komunalija. Nismo smanjivali porez na dobit od 9 odsto da bi odustajali od prihoda na porez na dobit. Nismo uklanjalli razne biznis barijere kada smo privlačili Porto Montengro, Porto Novi, Lušticu i ostale investicije. To smo uradili da bi privukli strani kapital i obezbijedili punjenje budžeta. Isto tako i za akcize na jahtu. Mi smo 2000. godine imali jednu jahtu, sada samo u Boki imamo 2.000 vezova", rekao je Rakočević.
Povezani članci
On je potvrdio da će DPS podržati predloge SD-a.
Poslanica Demokratskog fronta (DF) Simonida Kordić je kazala da ukidanje PDV-a na hljeb neće riješiti inflaciju u Crnoj Gori. Ona je pozvala Vladu da donese podzakonske akte ako bi se ograničili cijene osnovnih životnih namirnica.
Poslanica SNP-a Milosava Paunović navela je da poslanici koji kritukuju rad sadašnje Vlade imali dovoljno vremena da donesu zakone u korist građana.
Šaranović: Dok imamo inflaciju cijena, Abazović se bavi inflacijom populizma
Danilo Šaranović iz Demokrate naveo je da su zakoni o kojima se danas raspravlja dobrodošli, te da su u korist građana, ali da novu Vladu ti problemi ne interesuju.
"Imamo letećeg premijera i minisitre a to potvrđuju dodatnih 2,5 miliona eura za službena putovanja i rešrezentaciju koja su obezbijedili kroz rebalans. Umjesto da se bavi time premijer (Dritan Abazović) se inflacijom populizma. Umjesto da se bavi inflacijom on se bavi kreacijom video klipova, na kojima možete da vidite kako iskače iz helikoptera u avion, možeta da vidite kakve mjere obezbjeđenja ima u službenoj posjeti... Rekao bih da je to jako neozbiljno i djetinjasto", rekao je Šaranović.
On je kazao da imamo stidljive najave određenih osoba iz Vlade kada su u pitanju dječiji dodaci i naknade za majke i ostala socijalna davanja.
"Ako bilo kome padne na pamet da nešto petlja sa time neka bude siguran da ne postoji promil šanse da ćemo to dozvoliti, neka računa na opštu društvenu revoluciju", naveo je Šaranović.
U ime kluba poslanika "Crno na bijelo" Miloš Konatar kazao je da pravovremenim reagovanjem Vlade i SKupština, Crna Gora ima najniže cijene goriva u regionu.
"Da li su one visoke - jesu, da li su najniže u regionu - jesu", naveo je on.
Dodao je da će podržati uvijek inicijative koje su na dobrobit građana.
Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke (BS) upozorio je da će usljed ukrajinske krize cijene energenata porasti.
"Samo u Podgorici se na drva godišnje potroši 10 miliona eura, a godišnje se potroši 15 hiljada tona peleta u Crnoj Gori. Cijene uglja, drva, peleta i ostalih energenata će se morati ograničati ili će država morati da pribjegne intervencionizmu, kao što su subvencije prema najugroženijim građanima", rekao je Mustafić.
Dodao je da će dati podršku današnjim zakonskim rješavanjima, nezavisno da li dolaze iz pozicije ili opozicije.
"Kroz Otvoreni Balkan se istovremeno piše agenda za Veliku Srbiju i Veliku Albaniju"
Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković ukazala je Crna Gori troši mnogo novca na uvoz vode.
"Za uvoz vode je potrošeno skoro 100 miliona u proteklih deset godina, a pritom u Crnoj Gori imamo sedam proizvođača vode. Zbog čega je potreba da se dovode u problem naši domaći proizvođači, a da se favorizuju oni u regionu", kazala je ona.
Vuksanović Stanković je kazala da nema potrebe da se Crna Gora priključi inicijativi "Otvoreni Balkan", kojom se, kako je navela, ostvaruje agenda agenda "srpskog sveta".
"To je drugo ime za srpski svet, za Veliku Srbiju, a neznajući istovremeno da se kroz taj projekat piše i agenda za Veliku Albaniju, pa me baš interesuje koji predstavnik Srba u Crnoj Gori želi da piše agendu Velike Albanije", rekla je ona.
Đurović: Jedino rješenje zamrzavanje cijena osnovnih životnih namirnica
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dejan Đurović kazao je da će obaranje stope PDV-a i ukidanje akciza na plastika podržati, ali da se boji da ovo neće doprinijeti padu cijenu životnih namirnica.
"Kao što ste vidjeli mi smo smanjili akcize na gorivo i to se nije toliko manifestovalo na naše građane kao što se očekivalo. Stopa PDV-a i ukidanje akciza na plastiku su dobre ideje, ali su cijene toliko porasli da građani teško sastavljuju kraj sa krajem", rekao je Đurović.
On je naveo da jedina mogućnost kako bi pomogli građanima su zamrzavanje cijena za životne granice, a tada bi Vlada morala privrednicima pomoći iz određenih fondova.
Upozorio je da će nadolazeća jesen biti veoma problematična za čitavu Evropu i za mali crnogorski ekonomski sistem.
Naveo je da je "mogućnost preživljanja" moguća, ako bi se Crna Gora pridružila inicijativima poput "Otvoreni Balkan".
Bonus video:
