rekao da je stanje u luci bar i aerodromima katastrofa

Abazović: Vlada zainteresovana da kupi Port of Adria koja je u turskom vlasništvu

"Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja i obrnuto.Sve ostale teme su nametnute. Ništa nije prioritetno za Vladu osim ove dvije stvari", rekao je Abazović

41573 pregleda 40 komentar(a)
Abazović, Foto: Luka Zeković
Abazović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 24.06.2022. 14:43h

Premijer Dritan Abazović kazao je da na današnjem sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori da Vlada ima veliku želju da 13. jula otvori dionicu auto-puta.

Uz to, najavio je da će istog dana biti otvoren bulevar ka Danilovgradu i postavljen kamen temeljac za izgradnju žičare Kotor-Lovćen.

Poručio je da ovu Vladu interesuje vladavina prava i ekonomski razvoj, a da su sve druge te nametnute.

"Bez vladavine prava nema ekonomskog razvoja i obrnuto.Sve ostale teme su nametnute. Ništa nije prioritetno za Vladu osim ove dvije stvari", rekao je Abazović.

Dritan Abazović
foto: Luka Zeković

On je kazao da je najveći dok uplovio jutros u Crnoj Gori u Bijeloj.

"To građane i medije ne zanima. Zanima ih samo svađa... Taj dok je planiran za remont jahti...".

On je naveo i da je stanje u državnom preduzeću Luka Bar katastrofa.

"Ako želimo da Luka Bar služi za uhljebljavanje to je koncept koji premijer ne želi", rekao je Abazović.

On je naveo da je slična situacija i na Aerodromima te da je zainteresovan za moguće koncesije i strateška partnerstva kada su u pitanju te dvije kompanije.

Abazović je poručio da je Vlada zainteresovana da kupi operatera Luke Bar, kompaniju Port of Adria, koja u turskom vlasništvu.

On je kazao da je u Ministarstvu ekologije i urbanizma bio veliki zastoj. "Svako ko bude ispunjavao dobiće građevinske dozvole", rekao je Abazović.

On je najavio da imaju potencijalnog investitora kada je u pitanju izgradnja "Air parka Berane".

Kazao je da konačno treba da se uđe i projekat cementare Pljevlja, što bi otvorilo oko 100 radnih mjesta u tom gradu.

Dodao je da je na sjeveru situacija alarmantna i apelovao je da privrednici, ko može, svoj biznis usmeravaju na sjever.

Abazović je naveo da će država ući u krizu uvoza hrane, te da će država dati maksimum da smanji uticaj uvoza.

"Država je spremna da po minimalnim cijenama izda svoje parcele onima koji su spremni da njima pokrenu biznise", rekao je Abazović i dodao je grana ribarstvo na najnižim mogućim granama.

Vlasnik kompanije "Voli" Dragan Bokan istakao je da se rast cijena ne može ograničiti ukidanjem PDV-a na neke proizvode i naveo primjer da je uvozna cijena litra ulja 2,2 eura.

On je kazao da je ključna stvar za privlsčenje investitora umanjenje poreza na dobit, koja se povećala sa devet na 15 odsto.

Istakao je da rast cijena namirnica znači i rast troškova poslovanja.

On je kazao da se kroz neradnu nedjelju očigledno izigrava zakoni jer se na pumpama i trafikama prodaju prehrambeni proizvodi.

PKCG VLADA
foto: Luka Zeković

Bokan je najavio da sa kompanijom Goranović ima plan investicije u proizvodnji mesa, koja bi smanjila uvoz mesa za 60 odsto.

Predsjednik Odbora turizma Ranko Jovović kazao je da nedavna odluka da se naplaćuju akcize na goriva za jahte ima negativne posljedica za kompanije koji su vezani za nautički turizma, a da se te posljedice već osjećaju.

Iznio je podatak da su u "Adriatic Marines" otkazane sedam rezervacije marina, da je smanjen broj kamiona koji dopremaju gorivo..., što utiče i na broj zaposlenih.

U odgovoru na ideju Bokana o proizvodnji mesa Abazović je kazao da je ta ideja dobrodošla, te ga je pozvao da plan predstavi Vladi već sljedeće nedjelje na sastanku.

Kada je riječ o naplati akciza porezu o jahte Abazović je kazao da su posljedice te odluke očekivane, ali i da u kriznim vremenima teret treba da podijeli i građani i vlasnici jahti, jer nije u redu, kako je kazao, da građani plaćaju litar goriva dva eura, a da to vlasnici jahti ne rade.

Drakić: Neophodno što brže uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda, sveobuhvatni pristup u privlačenju stranih i domaćih investicija...

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je da ta organizacija prirodni partneri sa Vladom od čije saradnje zavise stabilnost i kvalitet privrednog i ekonomskog ambijenta, te time i dostizanje održivog ekonomskog rasta i napretka.

"Pred nama su brojni izazovi na koje ćemo adekvatnije odgovoriti sinergetskim promišljanjem i djelovanjem. Period 2020-2021. godine protekao je u kompleksnoj borbi da se u uslovima globalne zdravstvene i ekonomske krize sačuva ekonomska supstanca crnogorske privrede. Kriza je na iskušenje stavila stabilnost mnogih kompanija, a kod nekih dovela u pitanje i opstanak. Ponovila bih i ovom prilikom da su naši privrednici u tim uslovima pokazali visok stepen društvene odgovornosti, nastojeći da sačuvajući radna mjesta svojih zaposlenih. U najnovijoj tržišnoj nestabilnosti, privreda je na sebe preuzela teret obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja tržišta, prije svega osnovnim životnim namirnicama", navela je ona.

Ona je kazala da je činjenica da su sva pomenuta dešavanja potvrdila neadekvatnu strukturu domaće privrede.

"Njena diverzifikacija je neminovnost, ali moramo znati da se radi o procesu koji zahtijeva jasne i izdašne podsticajne politike i mjere, kojima se moramo posvetiti na svim nivoima. Takođe, visoka uvozna zavisnost naše nacionalne ekonomije mora biti smanjena, kako bi bila otpornija na sve eksterne udare. Jedino to bi moglo da vodi i povećanju zaposlenosti, posebno u nedovoljno razvijenim krajevima", poručila je ona.

Ona je ukazala na nekoliko prioriteta koji treba da se nađu u fokusu dijaloga i saradnje privrede i donosilaca odluka:

"Neophodno je permanentno praćenje zakonske regulative koja utiče na uslove poslovanja, a čiji je dijapazon veoma širok; što brže uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda; sveobuhvatni pristup u privlačenju stranih i domaćih investicija, a što u prvom redu podrazumijeva predvidljivost poslovnog ambijenta; pronalaženje sistemskog pristupa za podršku malim i srednjim preduzećima kao okosnici realne ekonomije; ulaganje u digitalnu transformaciju privrede koju treba da prati digitalizacija uprave, te ulaganje u zelenu i cirkularnu ekonomiju kao investicije u kvalitetnu budućnost cjelokupnog društva", rekla je ona.

Đurović: U Crnoj Gori boravi 68.000 turista, 94 odsto u odnosu na 2019.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kazao je da, prema podacima Nacionalne turističke organizacije (NTO), u Crnoj Gori boravi 68 hiljada turista, što je 94 odsto u odnosu na 2019.godinu, a 21 odsto više nego prošle godine.

"Na nama je da turističku sezonu produžimo kako bi možda sustigli rekordnu 2019. godinu", naveo je on.

On je kazao da je Luka Bar prioritet i da će države dati sve od sebe da je vrati u vlasništvo, te da je prodaja bila katastrofalan potez.

Đurović je kazao je da je limitiranje marži bio iznuđeni dogovor, a da je bilo "suludih" predloga da se ograniče cijene.

Damjanović: Od 2018. do 2022. smo u budžetu imali 42 miliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na jahte

Privrednici su zahtijevali veću predviljivost u poslovanju, a komentarišući to ministar finansija Aleksandar Damjanović poručio je da Vlada ne može da utiče na globalne tokove.

On je kazao da je porez na dobit, koju su privrednici istakli kao problematičnom, nešto što je zatečeno i nešto što je planirano u budžetu na ovu godinu.

On je najavio promjenu poresku politike kada su u pitanju lokalne samouprave.

"Moraćemo da reagujemo i na probleme u Fondu zdravstva. Tu ćete imati nešto što je predvidljivost...", rekao je Damjanović.

On je kazao da podržava teze da akcize na jahte imaju negativne efekte.

"Ali, od 2018. do 2022. godine u budžetu smo imali 42 miiliona manje zbog nenaplaćivanja akciza na jahte".

Dodao je da oni imaju i neke druge povlastice, te da njihova motivacija dolaska nije isključivo bila zbog toga što nisu naplaćivane akcize na gorivo.

Joković: Raditi na promociji IPARD sredstava

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Vladimir Joković kazao je da su prošle godine od 15 miliona bespovratnog novca kroz IPARD iskoristili tek tri, te da treba raditi na promociji tih sredstava, kako država ne bi došla u situaciju da više ne dobija taj novac od EU, kao što se desilo u Sjevernoj Makedoniji.

On je poručio da su im svjetski stručnjaci preporučili da zaposle dodatni stručni kadar koji bi poljoprivrednicima prezentovao program