Novo remontno brodogradilište za mega i superjahte Adriatic 42 u Bijeloj je najbolja stvar koja se u posljednje vrijeme dogodila Crnoj Gori, ocijenio je predsjednik Vlade Dritan Abazović.
On je u društvu ministara kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića, ekologije prostornog planiranja i urbanizma Ane Novaković Đurović i ekonomskog razvoja i turizma Gorana Đurovića, obišao Bijelu i upoznao se sa do sada preduzetim aktivnostima na zaživljavanju novog brodogradilišta.
Abazovića su u Bijeloj dočekali izvršni direktor Adriatic Marinasa Dejvid Margason i izvršni direktor Drydocks World Dubai i predsjednik Borda direktora kompanije Adriatic 42 Rado Antolović.
Premijeru i ministrima prezentiran je plutajući dok nosivosti 10.000 tona koji je Adriatic 42 nedavno nabavio u Turskoj, kao i ostale aktivnosti na uspostavljanju novog brodogradilišta koje bi već na jesen trebalo da primi i ove jahte na remont.
Adriatic 42 je već u taj projekat do sada uložio preko 40 miliona eura.
"Ovo je veliki dan za Crnu Goru jer ovaj plutajući dok simbolizuje povratak brodogradnje u Bijelu i u Crnu Goru, znači otvaranje novih radnih mjesta i prosperitet za ovaj kraj. Na ovaj način pokrećemo ponovno jednu industriju i privredni sektor koji je u prethodnom peridu bio u velikim problemima. Do kraja septembra u Adriatic 42 brodogradilištu imaćemo otvorenih 100 novih direktnih radnih mjesta, a sa kooperantima i vanjskim saradnicinma i mnogo više", kazao je Abazović dodajući da je najveći interes države i Vlade da pokrenu investicioni ciklus sa ozbiljnim kompanijama kakva je Adriatic 42.
"Sa iskustvom i znanjem Drydocks Workld Dubaija i Adroatic Marinasa koje stoje iza te kompanije, ne sumnjam da će Adriatic 42 promijeniti imidž Crne Gore kada je riječ o nautici i da će pomoći cijeloj zemlji da se na jedan ozbiljniji način bavi pomortsvom kao segmentom koji je u prethodnom periodu, bio prilično zamenaren", istakao je Abazović dodajući da će Adriatic 42 u tome imati punu podrku Vlade i lokalnih zajednica u Herceg Novom i Tivtu čiji su gradonačelnici Stevan Katić i Željko Komnenović takođe bili u Bijeloj.
Antolović se zahvalio na podršci koju su dobili od Vlade i svih ostaklih subjekata uključenih u proces pokretanja novog brodogradilišta.
"Brodogradnja i brodoremont u Bijeloj imaju dugu tradiciju nevjerovatnu snagu i energiju koja se u njima ovdje akumulirala tokom decenija. Sa našim akcionarima te zaposlenima od kojih su velika većina iz Crne Gore, mi želimo da ovdje otvorimo novu etapu razvoja uz primjenu najviših ekoloških i standarda zaštite u ovoj industriji. Ovaj plutajući dok najnojvije generacije može iz mora da radi remonta, podići brodove težine do 10.000 tona, a u svijetu nije još sagrađena tako velika jahta. Znači da se na njemu mogo dokovati i remontovati i kruzeri dužine do 200 metara. Ovaj dok je najbitniji za prvu fazu razvoja Adriatic 42 brodogradilišta, a tu je i novi veliki travel lift nosivosti 720 tona koji će za dva mjeseca biti postavljen na drugu lokaciju u krugu brodogradilišta. Samo na tom travel liftu moći ćemo da iz mora digneno jahte dužine do 50, možda čak i 70 metara. Imamo sve što treba da se može početi raditi a najvažniji su nam ljudi. Sada ih imamo 28 od kojih su 23 iz Crne Gore, a do kraja septembra imaćemo 100 stalno zaposlenih i to je samo za početak prve faze razvoja brodogradilišta", kazao je Antolović dodajući da im je plan da na kraju prvog kvartala 2023. Adriatic 42 ima svojih 200 stalno zaposlenih plus još najmanje tri puta toliko vanjskih kooperanata i saradnika.
On je istakao da iza Adriatic Marinasa stoji državni investicioni fornd Dubaija ICD, kao i da je Vlada te države vlasnik i brodograđevine korporacije Drydocks World Dubai.
"U oba slučaja vlasnik je država i Vlada Dubaija koja hoće da investira u Crnu Goru, a obje ove kompanije su globalni lideri u zaštiti ekologije, ljudskih prava i zdravlja zaposlenih. Mi ćemo apsolutno sve raditi po crnogorskim zakonima i najboljim međunarodnim pravilima. Sve će biti po najvišim standardima ekologije – neće biti grita kako ga je ovdje bilo prije, biće solarni paneli, zaštita od buke i široka primjena energetske efikasnosti. Sve nekretnine biće upisane u crnogorski katastar, plutajući dok u crnogorski Registar brodova, a danas smo se i sa gradonačelnikom Herceg Novog dogovorili čak i kakvo drveće ćemo posaditi u tzv. bafer zoni brodogradilištra. I to će biti crnogorske sadnice. Najbitniji su nam lokalni ljudi jer ja i iz isukustva koje sam imao sa inženjerima iz Crne Gore koji su radili kod nas u brodogradilištu u Dubaiju, znam a imate stručne i sposobne ljude za ovaj posao", istakao je Antolović dodajući da će se zvanično otvaranje prve faze Adriatic 42 brodogradilišta desiti u oktobru kada će na dok biti podignuta i prva jahta radi remonta.
Ibrahimović je kazao da "zahvaljući Vladi Crne Gore i kompanji Adroatic 42, Crna Gora će opet biti jasno prepoznata na globalnoj mapi brodogradilišta", te da će u narednih pet godina u Bijeloj biti otvoreno najmanje 300 novih radnih mjesta.
Abazović nije konkfetno odgovorio na pitanje kada će konačno, država da ispuni svoj dio obaveza vezano za ekološku remedijaciju prostora nekadašnjeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, a koju već godinama ne uspijeva završiti francuska konmpanija Valgo. Istakao je da "misli da je i to riješeno" i da će o tome više reći Novaković-Đuriović koja međutim, nije izašla pred novinare.
Ibrahimović je kazao da će ostatak grita i zagađenog zemljišta iz Bijele biti uklonjen "u vrlo brzom vremenskom roku", na što se Antolović nadovezao kazavši da je prostor prve faze očišćen i predat Adriaticu 42 i da je "Agencija za zaštitu priorode to potvrdila i sad čekamo dokument da možemo početi da radimo“.
Improvizovali vodeni terminal kod Aerodroma Tivat
Abazović i ministri u pratnji čelnika Morskog dobra Mladena Mikijelja i Blaža Rađenovića, te članova Borda direktora Aerodroma Crne Gore Nebojše Đokovića i Eldina Dobardžića, obišli su lokaciju privremenog vodenog terminala koji se u Kukoljini uređuje za potrebe Aerodroma Tivat.
Riječ je o jednom postojećem betonskom mulu na koji je dodat jedan manji plutajući dok, te okolnom prostoru koji će biti asfaltiran i petvoren u parking.
Ideja je da se dio putnika koji u Tivat dolaze avionima, a konačna destinacija su im hoteli u Tivtu i drugim gradovima Boke, umjesto zakrčenim drumskim saobraćajnicama, od aerodroma transferišu gliserima i putničkim brodićima.
U čišćenje i uređenje ove lokacije Morsko dobro je uložilo oko 30.000 eura, a to preduzeće i ACG zajedno će uporavljati pristaništem sa kojeg će putnike moći da preuzmu samo brodari koji su se već javili na oglas Morskog dobra.
Za dovoženje putnika od terminalne zgrade aerodroma do pristaništa u Kukoljini, kako se čulo, koristiće se interna drumske saobraćajnica aerodroma koju sada koriste taksisti za pristup terminalu, a čime će se izbjeći zakrčena Jadranska magistrala.
"Vodeni terminal je bio obećanje predsjednika Vlade a ovo što sada dobijamo u Kukoljini nije klasični vodeni terminal kakav aerodrom Tivat i Crna Gora zaslužuju, već privremeno rješenje koje smo postigli u rekordnom roku. Turisti koji budu slijetali na aerodrom i nakon toga koristili ovaj terminal za dalji transfer, mislim da će imati sasvim drugačiji i mnogo ljepši i intentzivniji prvi doživljaj Boke i Crne Gore i neće čekati u dugim kolonama na cestama", kazao je Abazović dodajući da se nada da će od jeseni "imati jednog ozbiljnog operatera" koji će vodeni terminal u Tivtu organizovati na još bolji način za narednu sezonu".
On je istakao da će veliki rizorti vjerovatno imati besplatan vez za svoja plovila kojima budu preuzimali svoje goste sa vodenog terminala u Tivtu, a na pitanje "Vijesti" imaju li saglasnost Agencije za civilno vazduhoplovstvo za ovakvo improvizovano rješenje u osjetljivoj i zaštićenoj kontakt-zoni aerodroma, premijer je kazao da je "bila dilema vezano za stav ACV-a".
"Podržavam to apsolutno jer su oni izrazili svoju zabrinutost zbog blizine vodenog terminala u odnosu na pistu i ogradu aerodroma. To je po meni, profesionalan pristup ACV-a, Ipak, mislim da projekat može da se kompletira i da se operacije preko njega vrše bez restrikcija", kazao je Abazović dodajući da "sigurnost i bezbjednost ostaju prioriotet da ne dođemo u siuaciju ugrožavanja letjelica i putnika".
Bonus video:
