Poslanici bi danas trebalo da raspravljaju o minimalnoj penziji

Ministar finansija prije 15 dana saopštio da će se tražiti da od nove godine u budžetu minimalna penzija bude na nivou 60 odsto minimalne zarade jer prethodno treba stvoriti održiv sistem

17254 pregleda 26 komentar(a)
Traže minimalnu penziju od 350 eura: Sa nedavnog protesta penzionera u Bijelom Polju, Foto: Jadranka Ćetković
Traže minimalnu penziju od 350 eura: Sa nedavnog protesta penzionera u Bijelom Polju, Foto: Jadranka Ćetković

Dvije sedmice nakon što je ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio 25 miliona eura dodatnog novca za penzionere kroz već zakonski utemeljeno povećanje minimalne penzije na 200 eura od 1. septembra i novu jednokratnu pomoć za sve penzionere u jesenjem rebalansu budžeta, a da se od nove godine traži u budžetu da minimalna penzija bude na nivou 60 odsto minimalne zarade, poslanici bi danas trebalo da raspravljaju o povećanju minimalne penzije po predlogu Socijaldemokrata.

Ta partija je 16. juna u parlamentarnu proceduru predala izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju gdje traže da se minimalna penzija od 1. septembra poveća na 270 eura, odnosno na 60 odsto minimalne zarade.

Predlog SD-a je uvršten u dnevni red aktuelne sjednice parlamenta.

Kreirati održiv penzioni sistem

Damjanović je na konsultativnom saslušanju na temu “Socio-ekonomski status penzionera u Crnoj Gori” koje je organizovao skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje 12. jula istakao da su u ovom trenutku prosječne penzije na nivou 46 odsto prosječnih zarada i da penzioneri podnose veliki teret. On je saopštio podatak da je prosječna penzija po posljednjim podacima 328,6 eura, a prosječna zarada 710 eura i da je za osam procentnih poena zaostala u zaradi nakon primjene nove poreske politike. Ministar je saopštio da je prije primjene nove poreske politike prosječna penzija bila 292 eura, a prosječna zarada 537 eura i da je to bilo učešće od 54 do 55 odsto.

”Prag ispod kojeg se ne bi smjelo ići je da penzije (prosječne i minimalne) budu na nivou 50 odsto prosječne zarade, a ciljano 60 odsto, što je u ovom trenutku nemoguća misija, ali moramo da napravimo održivi sistem koji će težiti tom cilju”, rekao je Damjanović.

U predlogu SD-a se navodi da su drastično porasle cijene mnogih proizvoda i usluga, od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, u posljednjih godinu dana, da podaci Monstata pokazuju da je vrijednost minimalne potrošačke korpe za april ove godine bila 732,5 eura, što je povećanje od 76 eura u odnosu na isti period lani, kao i da je rasla godišnja inflacija kada su u pitanju hijeb, žitarice, povrće, ulje, mast, gorivo, mlijeko, sir, jaja, meso, šećer..

”Sve to vrijeme najniže penzije su ostale na nivou od 150 do 160 eura, što je izuzetno nizak iznos kojim se ne mogu zadovoljiti ni osnovne životne potrebe. Zbog svega navedenog, a s ciljem podrške jednoj od najugroženijih kategorija građana, predlaže se povećanje najniže penzije sa oko 160 na oko 270 eura. Na taj način bi najniža penzija bila na nivou od 60 odsto minimalne zarade u Crnoj Gori. Tako je bilo do 1. januara ove godine nakon čega je, zbog značajnog povećanja minimalne zarade sa 250 na 450 eura, a zadržavanja minimalnih penzija na identičnom nivou, odnos pao na svega 35 odsto”, navodi SD u obrazloženju predloga zakona.

Bez precizne računice

SD nije dao tačnu projekciju koliko bi ovaj njihov predlog koštao državni budžet, već je dao okvirnu cifru od 1,5 do dva miliona eura na mjesečnom nivou.

”Prema određenim projekcijama, iako ih nije jednostavno uraditi zbog nekoliko novih redovnih i vanrednog usklađivanja uslovljenih posljednjim izmjenama zakona iz prošle godine, kao i zbog činjenice da se broj penzionera konstantno mijenja, na mjesečnom nivou će biti potrebno izdvojiti dodatnih 1,5 do dva miliona eura”, piše u predlogu.

Damjanović je na konsultativnom saslušanju podsjetio da su u decembru prošle godine usvojene dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojima je predviđeno da minimalne penzije od 1. septembra budu 200 eura, a koje se odnose na oko 27.000 penzionera.

”To povećanje će koštati 1,35 miliona mjesečno ili 16 miliona godišnje. Predlagač je tada procijenio da će efekat biti 4 miliona imajući u vidu da će se ta primjena odnositi na tri mjeseca. Sagledavanjem norme povećanje će se odnositi retroaktivno za cijelu 2022. godinu, što znači da će biti neophodno u formi jednokratne isplate obezbijediti nekih 12 miliona eura koji nisu obuhvaćeni ovogodišnjim budžetom, kako bi se obezbijedila ova zakonska obaveza i tu neće biti nikakvih problema”, rekao je Damjanović

On je naglasio da će pomoć biti obezbijeđena svim penzionerima, imajući najave problematične jeseni u smislu snabdijevanja osnovnih životnih namirnica i energenata i njihovih cijena.

Zahtjevi penzionera

”U Vladi i ministarstvima smo mišljenja da ćemo obezbijediti jednokratnu pomoć za sve penzionere u Crnoj Gori. Možemo je nazvati 13. penzijom. Razmislićemo o momentu kada ćemo obezbijediti taj novac, a on će biti mnogo izdašniji od pomoći od 50 eura koja je dodjeljivana tokom pandemije”, rekao je Damjanović.

Podsjetio je da će novom formulom po kojoj se obračunavaju penzije, a koja zavisi od inflacije i prosječnih zarada, doći do novog uvećanja u oktobru. Penzije u maju su po ovoj formuli uvećane za 8,15 odsto.

Penzioneri su sa skupa u Bijelom Polju upitili zahtjev da minimalna bude 350 eura i to retroaktivno od januara 2022, da se proporcionalno uvećaju i ostale penzije, da se na osnovu socijalnih kartona koje posjeduje Ministarstvo rada i socijalnog staranja svim ugroženim penzionerima obezbijedi besplatna nabavka ogrjeva za zimu, besplatna nabavka ljekova penzionerima koji nijesu u mogućnosti da kupe ljekove koji su u slobodnoj prodaji, kao i subvenciju za struju na osnovu socijalnog kartona.

Bonus video: