Većina partija ćuti o predlogu rebalansa budžeta

Bošnjačka stranka će glasati za izmjene Zakona o budžetu, u SD-u kažu da ga sada tek analiziraju

20744 pregleda 6 komentar(a)
Sjednica o predlogu rebalansa 28. septembra: iz parlamenta, Foto: Luka Zekovic
Sjednica o predlogu rebalansa 28. septembra: iz parlamenta, Foto: Luka Zekovic

Kako će se poslanici odrediti prema predlogu rebalansa budžeta “Vijestima” nije odgovoreno iz partija stare parlamentarne većine (Demokratski front, SNP, Demokrate i URA), kao ni iz DPS-a, SDP-a i partija albanske manjine.

Skupština će predlog rebalansa razmatrati na vanrednoj sjednici 28. septembra, a do danas nije zakazana ni sjednica Odbora za ekonomiju koji treba da razmotri ovaj predlog zakona.

Na pitanja kakav je njihov stav u vezi sa predloženim rebalansom budžeta, da li će glasati za njega, te da li će predložiti amandmane, “Vijestima” je odgovoreno jedino iz Bošnjačke stranke (BS) i Socijaldemokrata (SD).

Iz BS-a su naveli da je rebalans budžeta bio potreban, te da će za njega glasati, dok je poslanik SD Boris Mugoša kazao da se radi o obimnom materijalu koji je nedavno stigao u skupštinsku proceduru pa će period do parlamentarne rasprave iskoristiti za detaljnu analizu.

Vlada je rebalans budžeta utvrdila na sjednici 13. septembra i uputila ga parlamentu kako bi se moglo isplatiti vanredno povećanje minimalne penzije, platili dugovi Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatio dio uvećanih socijalnih davanja, isplatile vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti, riješio problem Željezare...

Rebalans je pripremilo Ministarstvo finansija kojim rukovodi Aleksandar Damjanović koji očekuje jednoglasnu podršku parlamenta.

”Rebalans budžeta je bio potreban, kako bi država servisirala obaveze do kraja kalendarske godine. Podržaćemo ga jer je to odgovoran odnos prema svim finanansijskim obavezama koje nas čekaju”, naveli su iz BS-a.

Oni su kazali da će narednih dana imati dodatne konsultacije sa Damjanovićem i da će na osnovu tih razgovora odlučiti da li će predložiti amandmane.

Mugoša je podsjetio da poslanici SD-a nisu glasali ni za budžet za 2022. godinu, kao ni za “tehnički” rebalans u maju ove godine, te da su se svi nedostaci na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta, na koje su ukazivali, potvrdili u praksi.

”Sugerisali smo na vrijeme kolegama da dobro razmisle prije glasanja o određenim reformama koje su sprovedene bez sveobuhvatnih analiza (ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje...), a čije posljedice sada vidimo. Nijesmo glasali ni za određene zakone koji su po nama imali populistički i diskriminatorni karakter, a koji iziskuju značajan novac u budžetu”, kazao je on.

Predlogom rebalansa je, između ostalog, predviđeno da se zbog rasta troškova za plate, penzije, socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta “Evropa sad” i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta uveća sa planiranih 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.

Potrebe za finansiranje povećane su sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Poslanici su proteklih mjeseci rado glasali sa predloge zakona kojim se povećavaju plate, penzije i socijalna davanja i uvode nove kategorije korisnika, ali i za predloge kojim se smanjuju ili ukidaju porezi, akcize i druga dažbine kojima se punio budžet.

Zbog uvođenja neoporezivog dijela zarade i naknadnih izmjena zakona o lokalnoj samoupravi, gdje se opštinama daje veći dio poreza na dohodak (oporezivanje zarada), država će umjesto planiranih 140 miliona eura naplatiti svega 95 miliona, a od akciza umjesto planiranih 271, dobiti 261 miliona, zbog odluke da se odrekne polovine iznosa od akciza na gorivo.

Političkim partijama upućeno je i pitanje da li smatraju da je do velikih troškova na rashodnoj strani došlo i zbog niza zakona koji su predloženi u parlamentu od strane pojedinih partija, a bez prethodnih konsultacija sa Ministarstvom finansija, te da li tu praksu u narednom periodu treba prekinuti.

Iz BS-a su kazali da je nekoliko zakonskih rješenja bilo više plod populizma, nego li realnog utemeljenja, ali i da je bilo dobrih odluka.

”Mora se voditi računa da se uvijek ide u pravcu donošenja sistemskih zakona, kako ne bi dolazili u situaciju da u budžetu nema dovoljno novca za servisiranje svih obaveza. Zato su potrebne javne rasprave, zbog toga i treba uvažiti mišljenja poslodavaca i sindikata”, poručili su iz BS.

Mugoša je kazao da je poželjno da prilikom usvajanja konačnih zakonskih rješenja u Skupštini ista budu koncipirana kroz adekvatan nivo komunikacije i koordinacije parlamenta i Vlade zbog razloga njihovog finansijskog uticaja na budžet, kao i potrebe da zakoni u sistemskom smislu budu usklađeni u jednu prihvatljivu cjelinu.

”Nažalost, mnogi zakoni u posljednje dvije godine su usvajani bez poželjne koordinacije dviju grana vlasti, prevashodno zbog nestabilne parlamentarne većine i nefunkcionalnog odnosa Vlade i Skupštine, sa posebnim naglaskom na period trajanja 42. Vlade. Dešavalo se da na neke predloge zakona poslanika Vlada nije dala mišljenje čak i poslije više mjeseci od njihovog predlaganja, što je neprihvatljivo”, ocijenio je Mugoša.

Dodao je da su sve zakonske inicijative SD-a, poput pomenutog smanjenja akciza na gorivo, ukidanja PDV-a na hljeb, akciza na plastiku, povećanje naknada pripravnicima, jednoglasno podržane u parlamentu i dobile podršku i saglasnost resornih ministarstava

”To govori o kvalitetu i ozbiljnosti naših predloga, uz činjenicu da smo na plenumu i odborima ukazivali i na izvore iz kojih se taj novac može obezbijediti kako bi zakonska rješenja bila finansijski održiva”, zaključio je Mugoša.

Neprihvatljivi troškovi za ugovore o djelu i službena putovanja

Mugoša je ukazao da su predlogom rebalansa izdaci po osnovu ugovora o djelu dostigli nivo od 14,7 miliona, a da je samo prije nekoliko mjeseci kad je prvi ovogodišnji rebalans usvojen taj iznos bio 12,9 miliona.

Dodao je da su ti troškovi sada 2,8 miliona veći u odnosu na ovogodišnji budžet usvojen lani.

”Kao i do sada tražiću da se smanje izdaci predviđeni za ove kategorije i da se taj novac usmjeri na socijalno ranjive kategorije stanovništva”, poručio je Mugoša i dodao da na troškove po ovom osnovu godinama ukazuje i Državna revizorska institucija.

Mugoša smatra da je neprihvatljiv ogroman rast troškova za službena putovanja koja su rebalansom predviđena u iznosu od 5,3 miliona, što je za skoro milion više u odnosu na “tehnički” rebalans, a na zakon o budžetu usvojen u decembru 2021. godine veći su 2,3 miliona.