Sindikalna organizacija Rudnika uglja, čiji je predsjednik Miladin Sekulić, traži od rukovodstva preduzeća povećanje zarade za 12,44 odsto i usklađivanje zarada sa Elektroprivredom Crne Gore, koja je vlasnik najveće pljevaljske kompanije.
To je jedan od zahtjeva sa skupa organizovanog ispred upravne zgrade preduzeća, a kojem je prisustvovalo oko 60 članova te jedne od tri sindikalne organizacije u Rudniku uglja.
Okupljeni su zatražili i da se redovno izmiruju obaveze po osnovu penzisjko osiguranje kao i ostala primanja i naknade zaposlenima.
"Tražimo da se zaposlenima u Rudniku uglja omogući kupovina uglja po povoljnijoj cijeni odnosno onoj koja je važila do 1.9 2022, koja je iznosila 74 eura", kazao je Sekulić.
Sindikat traži od rukovodstva firme da im saopšti da li je ugovor koji su ranije sklopili sa Elektroprivredom Srbije o prodaji uglja po cijeni od 28,8 eura po toni dobra za njihovu firmu s obzirom da se, kako tvrde cijena uglja na tržištu kreće oko 410 eura po toni, te da rudnici u okruženju ugalj prodaju Elektroprivredi Srbije po cijeni od 71 euro po toni.
"Da li je tačno da su određene količine uglja koji se prodaje Elektroprivredi Srbije otpisani zbog lošeg kvaliteta i da neće biti plaćene Rudniku. Koliko je novca EPS uplatila na račun Rudnika uglja po osnovu do sada isporuenih količina uglja i koliko iznosi zarada za našu firmu. Da li je tačno da nam Elektroprivreda Crne Gore nije uplatila novac za isporučene količine uglja koje su bile niže kalorijske vrijednosti a pričinjena šteta prema našim saznanjima iznosi 50.000 eura. Shodno navedenom postavlja se pitanje da li je neko iz menadžmenta Rudnika snosio odgovornost zbog očiglednih propusta u radu. Postavlja se pitanje da li je Rudnik zaštitio interese kada je u pitanju nabavka dva dampera marke Belaz bjeloruske proizvodnje čija cijena iznosi 3,4 miliona eura, dok je prethodne godine Rudn ik uglja izdvojio 2,5 miliona eura za nabavku dva dampera iste nosivosti i od istog proizvođača. To znači da je nabavna cijena po damper porasla 450.000 eura za period od jedne godine. Zašto je raspisan tender za izradu idejnog projekta kada Rudarski projekat važi za 2025. Zašto Rudnik ne radi projekat u sopstvenoj režiji kada posjeduje licencu za izradu rudarskih projekata(za ležište Glisnica Rudnik je uradio kompletnu tehničku dokumentaciju”, kazao je Sekulić.
Traže i da im se pojasni visoka cijena od 450.000 eura javne nabavke za izradu Rudarskog projekta.
"Postavljamo pitanje da li je potpisan ugovor sa nekim od ponuđača i koliko je bilo ponuda i o kojim cijenama je riječ. Tražimo da nam se dostave podaci koliko je novca utrošeno za sadnju lavande, kupovinu traktora, kao i ostalih troškova vezano za sadnju lavande. Tražimo i da nam se saopšti koliko su povećani troškovi poslovanja za šest mjeseci ove godine u odnosu na uporedni period 2020. Šta se planira kada je u pitanju dalji rad DTO sistema gdje imamo 70 zaposlenih a koji izvjesno vrijeme ne radii li radi uz česte zastoje", kazao je Sekulić.
Radnici traže da im se dostavi podatak koliko je Rudnik izdvojio novca po osnovu tužbi zaposlenih i “koja su to odgovorna lica koja su napravila propuste u radu i tako stvorila osnovu za pokretanje tužbi”.
"Da li je tačno da EPCG dugujemo 13 miliona eura po osnovu neisplaćene dividend za 2020. Da li ej tačno da je za projekat izmještanja rijeke Ćehotine potrebno izdvojiti 15 miliona eura. Koliko nam je novca potrebno za otvaranje površinskog kopa Glisnica, kao i za eksproprijaciju za nastavak radova na površinskom kopu Potrlica. Na kraju ako se uzme u obzir da Termoelktrana neće biti u funkciji 7-8 mjeseci tokom 2024. godine zbog ekolopške rekonstrukcije a znamo da glavni prohod ostvarujemo od prodaje uglja Termoelkitrani postavljamo logično pitanje kako da obezbijedimo novac za finansiranje svih obaveza koje Rudnik uglja ima u toj godini. Naša sindikalna organizacija u saradnji sa drugim kolegama preduzeće dalje korake kako bi se se zaštitili interesi zaposlenih i Rudnika u cjelini”, kazao je Sekulić.
Radnici su iskazali nezadovoljstvo, kako su istakli, nekorektnim i neprofesionalnim odnosom prema zaposlenima čelnika Sektora proizvodnja.
"To se ogleda kroz prijetnje udaljenjem s posla, bez opravdanih razloga kroz pokretanje disciplinskih postupaka i prebacivanje zaposlenih na druga radna mjesta sa nižim koeficijentom složenosti poslova. Prilikom raspoređivanja rukovaoca na mašine kao i na laksa radna mjesta ne poštuje se kriterijum radni staž kao ni zdravstveno stanje zaposlenih. U više navrata smo upozoravali da moraju postojati kriterijumi kako bi se izbjegla svaka vrsta subjektivnosti prilikom donošenja odluke o napredovanju zaposlenih na radna mjesta sa boljim uslovima rada”, rekao je Sekulić.
Bonus video:
