Solana neće proraditi dok ne isplate akcionare

Mali akcionari ulcinjske kompanije zadovoljni presudom Upravnog suda, koji je poništio mišljenje Vlade da je zemljište državno

4954 pregleda 7 komentar(a)
Problem sa statusom zemljišta vraćen na početak: Solana, Foto: TV Vijesti (screenshot)
Problem sa statusom zemljišta vraćen na početak: Solana, Foto: TV Vijesti (screenshot)

Odluka Upravnog suda kojim je poništio mišljenje Vlade da je zemljište ulcinjske Solane državno, očekivana je za manjinske akcionare, kazao je juče predstavnik manjinskih akcionara Vladan Gačević

”Ono na šta dugo upozoravamo je da se ovakve odluke kao za Solanu ne politizuju zarad trenutnih političkih poena i interesa nevladinih organizacija, a pod izgovorom spasavanja državnih interesa i prirode”, naveo je Gačević.

Gačević je naveo da veliko neznanje i želja za populizmom pravi veliku ekonomsku štetu Crnoj Gori.

”Solana neće proraditi, a povjerioci neće naplatiti svoja potraživanja sve dok se ovaj problem ne riješi na zakonit način. Dovoljno smo vidjeli kako to ide, a ići će i dalje ukoliko se hitno ne preduzmu adekvatne mjere za rješavanje imovinskih pravnih odnosa. Osim tužbi, koje su pokrenute od strane stečajne uprave, u toku je i predlog zakona gdje će javni službenici snositi ličnu odgovornost za donošenje odluka, a koje su na štetu državnog budžeta”, naveo je Garčević.

Upravni sud je 17. oktobra usvojio tužbu Akcionarskog društva za proizvodnju morske soli “Bajo Sekulić” u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte od 21. 07. 2021, u kome je kosntatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem jedine crnogorske solane.

Većinski vlasnik Solane je bivši privatizacioni fond Eurofond, koji sa povezanim licima kontroliše oko 75 odsto akcija. Računovodstvena vrijednost Solane je 36 miliona eura, a tržišta, prema sadašnjoj vrijednosti akcija, 5,5 miliona eura. Oba podatka bazirana su na očekivanju da 14 miliona kvadrata zemljišta nije u vlasništvu fabrike.

”Ne treba podsjećati da su vlasnici Solane i 20.000 akcionara građana Crne Gore i da su nesporno kupivši akcije kupili kompletnu imovinu gdje ulazi i zemljište. Pokušaj primjene selektivne ‘pravde’ za akcionare Solane, ali i mnogih drugih preduzeća, čak i nekih u većinskom državnom vlasništvu, nije dobra poruka za investitore, što je veoma zabrinjavajuće. Donošenjem dva pravno neutemeljena mišljenja jasno govori da je u pitanju namjera, ali i neznanje zbog čega se nadamo da Vlada više neće ni biti u prilici da odlučuje, već da će to raditi nadležni sud”, kazao je Gačević.

Upravni sud, prethodno je u aprilu odbio tužbu akcionara, cijeneći da mišljenje Savjeta nije upravni akt. Tako nije mislio i Vrhovni sud, pa je Upravni sud u ponovnom postupku donio drugu presudu.

Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, postupajući po zahtjevu većinskih vlasnika za davanje mišljenja da je Solana u postupku privatizacije za nepokretnost platila tržišnu vrijednost, jednoglasno je na sjednici 21. 07. 2021, utvrdio da se nijesu stekli uslovi za davanje mišljenja za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine, zbog nespornog državnog vlasništva nad zemljištem preduzeća.

Sud je sada konstatovao da je u sklopu datog mišljenja, cijenjena pojedinačno navedena dokumentacija dostavljena od strane podnosioca zahtjeva Komisije za tržišne vrijednosti imovine, kao i dokumentacija iz perioda transformacije, privatizacije i stečajnog postupka tužioca, “pa je ocjenom svih tih dokaza utvrđeno da se nisu stekli uslovi za davanje mišljenja, a u vezi s pretvaranjem prava korišćenja u pravo svojine”.

”Izdavanjem navedenog mišljenja, koje predstavlja javnu ispravu, ustanovljava se pravna pretpostavka da je plaćena tržišna naknada za zemljište koje je označeno u mišljenju i ono suštinski predstavlja akt koji sadrži podatak iz službene evidencije da li je plaćena tržišna naknada”, navedeno je u odluci suda, uz obrazloženje da osporeno mišljenje nije donijeto u duhu citiranih odredbi Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i Zakona o privatizaciji, to je moralo biti poništeno.