Mrdović: Sporno državno kreditiranje Uniproma za KAP investicije

"Kod kredita od 7,5 miliona Uniprom je kao jednu od prednosti naveo da se radi o investiciji u čitavo društvo, jer osim otvaranja novih radnih mjesta (25 radnih mjesta), doprinosi razvoju crnogorskog tržišta i razvijanju domaće ekonomije"

3359 pregleda 2 komentar(a)
Mrdović, Foto: Boris Pejović
Mrdović, Foto: Boris Pejović

Iako je Investiciono razvojni fond (IRF) godišnjim programom podrške proizvodnji u 2019. godini predvidio maksimalnih tri miliona eura kredita po korisniku, nikšićkom "Unipromu" je odobreno 7,5 miliona eura za izgradnju fabrike aluminijumskih trupaca na području nekadašnjeg Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), do čije je imovine došao kupovinom u stečaju, saopštila je Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

"U konkretnom je iskorištena interna procedura od strane ranijeg Odbora direktora IRF-a da u određenom slučaju odobri veći iznos kredita, cijeneći cjelokupan aranžman, ali dokumentacija u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP) ne pokazuje da postoji valjano i brojkama potkrijepljeno obrazloženje zašto je firmi odobren znatno veći kredit od mogućeg, osim šturog navođenja da će ta ukupna investicija doprinijeti većem izvozu proizvoda iz zemlje", navela je Mrdović.

Pored toga, kako je dodala. prema programu IRF-a za podršku proizvodnji bilo je navedeno da krajnji korisnici kredita mogu biti subjekti koji od Poreske uprave obezbijede potvrdu da uredno izmiruju svoje poreske obaveze, ali da je kod "Uniproma" postojao spor plaćenog poreza na dobit.

"Naime, u potvrdi Poreske uprave iz septembra 2019. za 'Uniprom' je naznačena napomena da nikšićka kompanija ima dug po osnovu obračunatog poreza na dobit za 2016. godinu, 2017. godinu i 2018. godinu u iznosu od preko 630 hiljada eura, a što je utvrđeno inspekcijskim nadzorom. Međutim, 'Uniprom' je dostavio IRF-u pojašnjenje da je na inspekcijski zapisnik uložio prigovor, dostavljajući i sam prigovor, za koji je bio u toku postupak pred organima, te je to ranijem Odboru direktora IRF-a očito bilo dovoljno da nastavi proceduru za dodjelu kredita nikšićkoj kompanijia, iako su imali nepobitne dokaze o postojanju poreskog spora".

Mrdović dodaje da se ovakvo postupanje otvara pitanje direktne favorizovanosti nikšićke kompanije od tadašnjeg menadžmenta IRF-a i da je upitna pravna valjanost konkretnog kredita, za koji je procedura dobijanja pokrenuta avgusta 2019. godine. To je, navodi, bio drugi kredit dat toj kompaniji poslije onog iz 2017., kada joj je odobreno 4,7 miliona za liniju malih ingota za proizvodnju legura u fabrici silumina.

"U samom zahtjevu za dobijanje kredita traženo je 7,5 miliona, uz grejs period od dvije godine i rok otplate od šest godina. Firma je navela joj je od jula 2014. pretežna djelatnost proizvodnja aluminijskih T-ingota u KAP-u, a što se poklapa sa periodom kupovine imovine KAP u stečaju i preuzimanja proizvodnje u podgoričkoj fabrici. Kao ukupna investicija je u zahtjevu za dobijanje kredita prikazan iznos od preko 20,4 miliona eura, od čega su sopstvena sredstva više od 12,9 miliona, ali nije do kraja jasna ta sopstvena struktura, jer se na različitim mjestima u različitim dokumentima navode različite kategorije ulaganja kod sopstvenog finansiranja, pa je nejasno da li su sve nova ulaganja ili ima već uloženog. Firma je planirala da u Fabrici za proizvodnju aluminijskih trupaca instalira opremu za proizvodnju visokokvalitetnih aluminijskih trupaca različitih prečnika i dužina, kapaciteta 60000 tona godišnje, isporučioca Hertwich Enginnering, Austria. Navela je da će to diverzifikovati proizvodnju, unaprijediti tehnologiju, povećati obim izvoza, dovesti do zaposlenja novih 25 radnika", saopštila je Mrdović.

Kredit je, kako je navela, zaključen novembra 2019. godine, uz grejs period na dvije godine, ali kraći rok otplate, tj na četiri godine, pa je krajnji rok otplate novembar 2025. godine. Zaloga za kredit je, kazala je Mrdović, dio nekretnina nekadašnjeg KAP-a, koje su u međuvremenu bile postale vlasništvo "Uniprom" grupacije.

"Nekretnine su bile zaloga i za prvi kredit dobijen kod IRF-a dvije godine ranije, odnosno oktobra 2017. godine, kada je dato 4,7 miliona eura za projekat linije malih ingota za proizvodnju legura u siluminima. Taj investicioni projekat prikazan je u iznosu od 9,7 miliona, od čega je pet miliona naveden generalni remont ćelija kao sopstveno ulaganje, ali bez ikakve prateće dokumentacije koja bi potvrdila ta sopstvena ulaganja. Od kredita od 4,7 miliona eura za teknik sistem za liniju ignota je prikazan ugovor vrijedan 3,34 miliona eura, dok su građevinski radovi trebalo da koštaju 1,26 miliona eura. Međutim, zahtjevi za isplatu sadrže i više ugovora o cesijama, odnosno preuzimanju dugova, a dokumentacija u posjedu ASP-a ne pokazuje da postoje zahtjevi za plaćanja građevinskih radova po tom prvom kreditu".

Mrdović navodi da zaposlenost kod tog kredita od 4,7 miliona je prikazana na nivou 45 radnika, ali da je obaveza samo godinu nakon početka realizacije projekta.

"Kod kredita od 7,5 miliona Uniprom je kao jednu od prednosti naveo da se radi o investiciji u čitavo društvo, jer osim otvaranja novih radnih mjesta (25 radnih mjesta), doprinosi razvoju crnogorskog tržišta i razvijanju domaće ekonomije. ASP nije u saznanju da li su provođenje kontrole da li su kreditna sredstva trošena namjenski i shodno ugovorenom", zaključila je Mrdović.