Popis stanovništva, domaćinstava i stanova biće održan u periodu od 1. do 15. novembra, a referentni momenat (trenutak na koji će se odnositi podaci) je 31. oktobar u 24 časa, navedeno je u Uredbi o kojoj će Vlada danas raspravljati.
Prema budžetu za ovu godinu, popis će koštati 4,7 miliona eura, a Zakon o popisu kojeg je u decembru usvojila Skupština, a zatim potpisao predsjednik Milo Đukanović, tražiće da se odgovori na tri grupe pitanja o samom građaninu (starost, bračni status, vanbračna zajednica, istopolni partneri, obrazovanje, ekonomska aktivnost, nacionalnost, vjera, jezik, invalidnost, poznavanje rada na računaru...) o domaćinstvu (podaci o svim članovima, kao i privremeno odsutnim, srodstvo, osnov korišćenja stana gdje žive, posebna pitanja o poljoprivredi ako se time bave...) o stanovima (tip stambenog objekta, veličina, starost, vrsta gradnje, instalacije, opremljenost...).
Popis kasni dvije godine, jer je trebao da bude održan 2021. godine, deset godina nakon završetka prethodnog. Svi podaci su povjerljivi i koriste se samo za statističke-naučne svrhe, kao i za izradu strateških razvojnih državnih dokumenata i planova. Popis je najznačajniji i najobimniji administrativni posao kojeg obavlja javna uprava. Kazne za popisivače koji prekrše zakonska ovlašćenja i obaveze, kao i za građane koji daju netačne podatke, su od 100 do 500 eura.
Iz Uprave za statistiku Monstat, “Vijestima” je saopšteno da su na osnovu usvojenog Zakona predložili resornom Ministarstvu finansija predlog Uredbe o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa kojim su predložili da period popisa bude 1. do 15. novembar, a da referentni momenat bude 31. oktobar u 24 sata. To znači da, na primjer, ako se neko rodi 1. novembra on neće biti popisan, odnosno neće biti uvršteni bilo koji podaci koji nastupe nakon referentnog momenta.
Od usvajanja Uredbe počinje zvanična priprema za popis i rokovi za razne institucije koje su uključene i imaju nadležnosti, predsjednici opština treba da formiraju popisne komisije, a treba da se pripremi izbor instruktora, popisivača i kontrolora i njihova obuka.
”Još uvijek nije definisan tačan broj učesnika popisa, ali se procjenjuje da će biti angažovano od 4.000 do 4500 lica na različitim aktivnostima u različitim fazama pripreme, sprovođenja popisa, unosa i obrade podataka. Za izbor opštinskih instruktora i popisivača shodno Zakonu nadležne su popisne komisije koje će se formirati na nivou jedinica lokalne samouprave. U Monstatu je u ovom trenutku aktivno pet komisija koje broje ukupno 52 člana (zaposleni Uprave za statistiku), a koje rade na pripremi i realizaciji pojedinih popisnih aktivnosti: izrada normativnih akata, metodoloških i organizacionih pravila, aktivnosti na pripremi kartografije, javna kampanja, priprema programa za unos, obradu i diseminaciju podataka koji će se prikupiti popisom i druge specifične popisne aktivnosti”, kazali su iz Monstata “Vijestima”.
Period izbora i obuke popisivača, instruktora i kontrolora biće definisan nakon što se usvoji Uredba i nakon što predsjednici opština formiraju popisne komisije.
Najznačajnija promjena u odnosu na prethodni popis je što su uključena pitanja iz domena poljoprivrede, a kako su naveli iz Monstata postoje i izmjene na nivou definisanja pitanja, usljed primjene nacionalnog zakonodavstva ili dodatnih zahtjeva korisnika. Na primjer, mogu se popisati i životni partneri istog pola, o čemu je zakon usvojen prije tri godine.
U Zakonu o popisu je navedeno da građanin ima pravo da se ne izjasni o pitanjima koja se odnose na nacionalnu ili etničku pripadnost, o vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori, kao i o invaliditetu i vrsti invalidnosti. Na ostala pitanja mora tačno odgovoriti.
Preporuka UNECE je da nema izbornih kampanja u periodu popisa
Na pitanje “Vijesti” da li postoje pravila ili statistički standardi da se popis stanovništva ne može održati u periodu kada se održavaju izbori, iz Monstata su naveli da to pitanje definiše preporuka 77 Ekonomskog komiteta Ujedinjenih nacija za Evropu UNECE i da u njoj piše:
”Veoma je važno da se period sprovođenja popisa ne preklapa sa glavnim političkim događajima, kao što su kampanje za državne ili lokalne izbore, jer se stanovništvo može dovesti u zabunu u vezi navedena dva događaja, što može da ima za posljedicu odbijanje popisivača u domaćinstvu. Nažalost, nacionalni statistički instituti imaju malu ili nikakvu kontrolu nad ovim.
Takođe, veoma je važno da se popis stanovništva sprovodi u stabilnom političkom i socijalno sigurnom okruženju u zemlji. U vremenima političke ili vojne nestabilnosti, manje je vjerovatno da će javnost biti spremna na saradnju i sigurnost popisivača ne može biti zagarantovana. Nivo bezbjednosti treba da bude takav da popisivači odrade popisivanje bezbjedno u svim djelovima zemlje.”
Bonus video:
