Otvoreni Balkan je isključivo ekonomsko, a ne političko pitanje.
Ovo je zajednička ocjena ministara poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore i Sjeverne Makedonije, Vladimira Jokovića i Ljupčeta Nikolovskog saopštena na današnjoj konferenciji u "Vili Gorica".
Potpredsjednik Vlade Vladimir Joković kazao je da je veliki zagovornik pristupanju Otvorenom Balkanu, te da bi najveću korist imali poljoprivredni sektor, odnosno proizvođači.
On je naglasio da bi u slučaju da je danas razgovorao sa predstavnicima Srbije ili Albanije kritičari rekli da je to velikosrpska ili velikoalbanska priča, a da je Sjeverna Makedonija primjer da je OB čisto ekonomska priča.
Joković je kazao da bi se ulaskom u OB smanjili monopoli i korupcija i dodao da bi se fitosanitarni nalazi i ispravnost hrane vršila na mjestu istovara, a ne na granici.
"Smanjuje se vrijeme kamiona koji transportuju robu. Suština je da bi se izbjegli mnogi troškovi. Kompanije u Otvorenom Balkanu se samo najave da će u tom trenutku proći granice i nema čekanja na granica", rekao je Joković.
On je naveo da ne postoji bojazan da su potpuno neopravdane procjene da bi se eventualnim ulaskom uništila ekonomija Crne Gore, jer je najbolji primjer da se to neće desiti Sjeverna Makedonija.
On je podsjetio i da je podršku OB dao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
Joković je saopštio i da je premijer Dritan Abazović kazao da Otvoreni Balkan uglavnom komentarišu ljudi u Crnoj Gori, a da nije data prilika da se čuju iskustva članica.
Na pitanje da li će i kada konkretno pokrenuti pitanje pristupanja Crne Gore u OB, Joković je kazao da "ćemo to da vidimo" i dodao da prvo treba javnosti prezentovati ovo pitanje kako bi se uvjerili da nema nikakve političke koristi.
Jokovićev kolega iz Sjeverne Makedonije Ljupče Nikolovski naglasio je da je inicijativa OB isključivo ekomska. "Ne znam odakle to dolazi da se radi o politici".
On je naveo da je proces, riječ je o privrednoj komori i gdje su se dogovorile tri države da pomognu kompanijama i građanima.
Nikolovski je iznio podatak da je izvoz Sjeverne Makedonije od kada je postala članica porastao 34 odsto prema Srbiji, a 15 odsto iz Srbije u Sjevernu Makedoniju.
"Ovo je ekonomska, a ne politička tema. Inicijativa koja nam omogućava da sprovedemo ideje iz 21. vijeka - slobodan protok robe i ljudi. Zato vjerujem da će Crna Gora što prije prihvatiti poziv u OB i nadam se da ćemo podijeliti i usvojiti sve ugovore", rekao je on.
Nikolovski je kazao i da je prije članstva u OB trajanje špedicije iznosilo skoro šest sati, a da je sada svedeno na jedan sat i 37 minuta, i dodao da se za dva minuta sprovodi kontrola dokumenata.
"Ja sam od te generacije političara koji ne vole demagogiju. Dosta nam je konflikta, pokazali smo kako se donose hrabre i mudre odluke", naveo je on.
Nikolovski je podsjetio da je Sjeverna Makedonija multietničko društvo čijih 80 odsto građana podržava OB.
Podrška, kako je naveo, stiže i od evropskih i američkih zvaničnika jer smatraju da OB dopuna Berlinskom procesu.
Govoreći o kritikama da se na granicama ne kontroliše kvalitet robe koja se uvozi, Nikolovski je naveo da svaka zemlja zadržava svoje nacionalne monitoring programe da u bilo kojem slučaju iskontroliše bilo koji proizvod.
"Ne postoji kompanija koja će da izigrava ove procese", naveo je.
Kako bolje iskorististi novac iz IPARD programa?
Na konferenciji je bilo i riječi i o povlačenju novca iz IPARD programa koji bespovratno daje Evropska unija.
Joković je kazao da Crna Gora treba da se ugleda na Sjevernu Makedoniju u toj oblasti.
On je kazao da Crna Gora u okviru IPARD II programa koji se još ove godine sprovodi nije povukla 23 miliona eura, napominjući da je sada raspisan javni poziv kako bi se makar dio tog novca povukao.
Joković je kazao da je najveći problem to što crnogorski poljoprivrednici nemaju novac koji je potrebno prvo uložiti, da bi im se kasnije kroz mjere podrške vratilo preko 50 odsto početne investicije.
On je kazao da će sa ministrom finansnija Aleksandrom Damjanovićem od Brisela tražiti da se ovaj program produži na još jednu godinu, prije negoli počne da se koristi novac iz IPARD III programa vrijednog 63 miliona eura.
Joković je naglasio da će naredni program biti maksimalno prezentovan poljoprivrednicima, te da će obiće sve regionalne centre.
"Imaćemo jednu sveobuhvatnu akciju", rekao je Joković.
Njegov makedonski kolega je saopštio da je Sjeverna Makedonija u okviru IPARD II programa realizovala čak 98 odsto predviđenog budžeta.
"To je preko 60 miliona eura", naveo je i dodao da je Makedonija lider u njihovoj iskorišćenosti.
Prije toga, kada se prvi put sprovodio program, naveo je da je u toj državi postojalo nepovjerenje građana koji nisu vjerovali da se novac dijeli na pravičan način, te da su administrativne procedure bile glavni problem.
Sada, navodi da se vrijeme čekanja od faze prijave do realizacije skratilo sa 18 na četiri mjeseca.
"Napravili smo tehničku mjeru kako bismo uprostili administrativne barijere... Napravili smo široku kampanju kako da animiramo poljoprivrednike. Imamo 180 ljudi koji rade na tome i njima smo plate povećali 30 odsto", naglasio je Nikolovski.
Bonus video:
