I dalje traje postupak o opraštanju komunalija "Adriatik Marinasu”: više od tri godine vijećaju o 5,6 miliona

Delegacija EU tražila objašnjenje o opraštanja duga za naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Iz Agencije najavljuju okončanje ispitnog postupka u ovoj godini

19718 pregleda 6 komentar(a)
Katnićevo tužilaštvo ispitivalo slučaj: “Porto Montenegro”, Foto: Porto Montenegro
Katnićevo tužilaštvo ispitivalo slučaj: “Porto Montenegro”, Foto: Porto Montenegro

Agencija za zaštitu konkurencije (AZZK) ni nakon više od tri godine nije odlučila da li je državna pomoć kompaniji “Adriatik Marinas” iz Tivta u visini od 5,6 miliona eura koju je ova dobila 2018. godine bila legalna.

Iz AZZK na čijem je čelu direktor Nebojša Jovović, “Vijestima” su rekli da je ispitni postupak utvrđivanja moguće neusklađenosti državne pomoći dodijeljene 2018. preduzeću “Adriatic Marinas” sa Zakonom o kontroli državne pomoći, još u toku. Savjet ove institucije taj postupak je pokrenuo 21. oktobra 2019. godine.

”S obzirom na obimnost i kompleksnost predmetnog slučaja, kao zakonom utvrđena pravila postupka, Agencija vodi predmetni ispitni postupak u skladu sa načelnom efikasnosti, vodeći računa da pravilno i potpuno utvrdi činjenično stanje. Odlučivanje u predmetu zavisi i od podataka i dokumentacije koju Agencija pribavi od nadležnih institucija i organa, uz to imajući u vidu obavezu poštovanja minimalnih rokova za postupanje”, rečeno je “Vijestima” u Agencije na pitanje što je sa ovim slučajem.

Riječ je o do sada u Crnoj Gori nezabilježenom postupku opraštanja duga za naknadu za komunalno opremanje građevinskog zemljišta (komunalije) “Adriatic Marinasu”, a koju je prije više od četiri godine donijela bivša DPS-SD-HGI vlast Tivta. Saglasnost na potpisivanje ugovora sa “Adriatic Marinasom”, koji gradi elitni nautičko-turistički centar “Porto Montenegro”, dalo je 17 odbornika DPS-a u bivšem sazivu SO Tivat, ali je tadašnja gradonačelnica Snežana Matijević pola godine odbijala da potpiše taj aranžman sumnjajući u njegovu legalnost.

Pod pritiskom svoje partije, DPS i njenih čelnika, predsjednika države Mila Đukanovića i tadašnjeg premijera Duška Markovića koji su javno višekratno tražili da se aranžman sa “Portom” što prije potpiše i ta kompanija časti sa 5,6 miliona eura novca građana Tivta, Matijevićeva je u ljeto 2018. podnijela ostavku. Njen nasljednik u fotelji gradonačelnika Tivta Siniša Kusovac (DPS) je nedugo potom, stavio svoj potpis na aranžman i time gradu pričinio višemilionsku finansijsku štetu.

Uprkos zgražavanju većeg dijela crnogorske javnosti oko ovog posla, prvog takve vrste gdje je jedan investitor u Crnoj Gori na osnovama koje ne postoje ni u jednom crnogorskom zakonu (površina objekata “Arsenala” prije 1945. godine, troškovi rušenja objekata, troškvi ekološke sanacije lokacije) oslobođen plaćanja ove dažbine, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) na čelu sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem nikada nije problematizovalo ovaj slučaj.

Uz to, ni AZZK nije po službenoj dužnosti istraživao opraštanje duga “Poto Montenegru” već je to učinio nakon što joj se traženjem objašnjenja o ovom poslu, u septembru 2018. obratila sama Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Agenciji je Opština Tivat na vrijeme dostavila svu traženu dokumnetaciju, a ova državna institucija je u nekoliko navrata odlagala rasprave u kojima je argumente za i protiv ovog posla trebalo da suoče pravni zastupnici “Porto Montenegra” i Opštine Tivat. Aktuelna lokalna vlast u Tivtu smatra da je postupak opraštanja komunalija “Portu” 2018. bio nelegalan i da taj novac Opštini na ovaj ili onaj način, mora biti nadoknađen.

Iz AZZK nisu željeli da detaljnije odgovore na pitanje “Vijesti” što je u više od tri godine dosadašnjeg trajanja postupka, utvrđeno i do kakvih je konkretnih saznanja ova Agencija do sada došla.

”Kako postupak utvrđivanja usklađenosti potencijalne državne pomoći dodijeljene preduzeću ‘Adriatic Marinas’ sa Zakonom o kontroli državne pomoći još nije okončan, Agencija ne može da se izjašnjava o pojedinostima iz predmeta, vodeći računa o zaštiti prava učesnika u postupku, ali u ovom slučaju može da se izjasni da je prikupljala podatke od nadležnih organa i institucija sa lokalnog i državnog nivoa, da usmena rasprava nije zaključena, te da je uzimajući u obzir naročitu složenost predmetnog slučaja, Agencija u skladu sa aktivnostima iz IPA projekta “Unapređenje i jačanje institucionalnog i pravnog okvira u oblasti državne pomoći i javnih nabavki”, za potrebe odlučivanja, angažovala nezavisnog stručnjaka”, naveli su iz AZZK.

Iz Agencije su kazali da je okončanje ovog postupka shodno njenom program rada predviđeno u 2023. godini i da će u cilju ostvarivanja pune transparentnosti svih njenih odluka rješenje u konkretnom predmetu objaviti na svojoj internet stranici.

Slične slučajeve Agencija brže rješavala

Neki od sličnih postupaka Agencija je ranije mnogo brže i efikasnije rješavala. Naime, tri dana prije donošenje rješenja o pokretanju postupka za ispritivanje zakonitosti dodijeljene džavne pomoći “Porto Montenegru” u oktobru 2019. godine, opet pod pritiskom EU, pokrenula je isti takav postupak kada je u pitanju bivša nacionalna avio-kompanija “Montnegro Airlines” (MA) kojoj su DPS-om predvođene Vlade godinama “usipale” na desetine milione eura novca poreskih obveznika da bi je uodržale u životu.

AZZK je “slučaj MA” riješio za manje od godinu i 3. septembra 2020. (tri dana nakon održanih izbora na kojima je DPS izgubio vlast) donio je odluku da je dotadašnja državna pomoć MA bila nezakonita i da se ne smije nastaviti, a što je vezalo ruke tada novoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića da ona pokuša dalje spasavanje MA.

Agencija je u slučaju MA kao problematično i nezakonito, vidjela baš ono što je suština slučaja Porto Montenegro-Opština Tivat: oslobađanje privrednog subjekta od njegovih finansijskih obaveza prema državi.

”U ovom slučaju je nesporno da se poreska obaveza pokriva na teret budžeta, to jest na teret svih poreskih obveznika. Radi se o mjeri koja se primjenjuje prema samo jednom poreskom obvezniku i nemoguće je isključiti kriterijum selektivnosti”, piše, pored ostaloga, u odluci AZZK iz septembra 2020. da je državna pomoć MA bila nezakonita.

Bonus video: