Opšti kolektivni ugovor je opstao u Nacrtu zakona o radu, uprkos osporavanju poslodavaca koji su tražili ukidanje, a akt o sistematizaciji radnih mjesta je postao obaveza za poslodavce, ocijenjeno je na okruglom stolu u Bijelom Polju.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore Srđa Keković je kazao da je poslije dvije godine rada multuresorne radne grupe Unija generalno zadovoljna stepenom postignutog konsenzusa u vezi sa Nacrtom koji je na javnoj raspravi od maja.
“Akt o sistematizaciji radnih mjesta je postao obaveza, što znači da će svaki poslodavac unutar pravnog subjekta imati tačan broj radnih mjesta - izvršilaca i opis poslova, što je veoma važno kako bi inspekcija rada mogla bolje da radi svoj dio posla. Osim toga tu je pitanje minulog rada koji je takođe opstao. Posebno je važno i pitanje zarade, a to je da se dobija na osnovu koeficijenta složenosti poslova, koji mora biti prepoznat kod svakog poslodavca sa obračunskom vrijednošću tog posla”, naveo je Keković.
Na taj način, kako je dodao, svaki zaposleni može da zna kolika je njegova zarada i da je uporedi sa zaradom kolege, jer i prema međunarodnim konvencijama za isti rad zaposleni mora da ima istu zaradu, što predstavlja zaštitu od diskriminacije.
On je pojasnio da prava radnika zastarijevaju nakon četiri godine, da do sada ta prava nijesu zastarijevala, ali da takva prava ne postoje više nigdje u okruženju.
Druga važna stvar, istakao je Keković, je što su ugovori na određeno vrijeme kod istog poslodavca pomjereni sa dvije na tri godine.
“Uspjeli smo da ograničimo agencije za privremeno ustupanje zaposlenih koje poslodavac može da koristi neograničen broj puta i da mijenjajući po četiri pet agencija drži zaposlenog po agencijskom ugovoru,”, kazao je Keković.
Kordinatorka radne grupe Vesna Simović -Zvicer je kazala da Nacrtom uređen postupak za zasnivanje radnog odnosa u kojem se izdvajaju odrebe koje se tiču javog oglašavanja.
Tako će za sve ustanove koje se finasiraju iz budžeta javno oglašavanje ubuduće biti obavezno. Nacrt zakona je obuhvatio i oblast koja se odnosi na prekovremeni rad u kojoj je precizirino da radno vrijeme sa prekovremenim radom ne može da pređe 48 sati ( do sada je bilo 40+10). Minimalna zarada je definisana na način da se ona ubuduće odnosi samo na najednostavnije poslove.
Jedna od novina je da je prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac dužan da primjerak ugovora uruči zaposlenom.
”U cilju suzbijanja sive ekonomije uvedena je odredba kojom je propisano da se za zaposlenog koji je stupio na rad bez ugovora o radu smatra da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme. Poslodavac je u obavezi da sa tim zaposlenim zasnuje radni odnos u roku od tri dana od stupanja na rad”, navela je Simović-Zvicer.
Predstavnica Unije poslodavaca Rumica Kostić je istakla da u Uniji nisu zadovolji aktom o sistematizaciji, jer smatraju da poslodavci koji imaju do deset zaposlenih treba da imaju olakšice prilikom zapošljavanja.
Generalni direktor Direktorata za rad Zoran Ratković je podsjetio da je inicijativa za donošenje zakona pokrenuta prije dvije godine a da je programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i programom Vlade predviđeno da se novi zakon o radu donese do kraja ove godine, i da je njegovo donošenje jedan od uslova za zatvaranje Poglavlja 19- Socijalna politika i zapošljavanje.
„Nacrt zakon je u potpunosti usaglašen sa međunarodnim propisima, a javna rasprava umjesto do 15. septembra produžena je do 25. Konstanta budućeg zakona proistekla je iz dugogodišnjeg iskustva u primjeni postojećeg zakona o radu, iz 2008, sa izmjenama i dopunama 2011. godine, iz uporednog iskustva okruženja i zemalja EU, međunarodnih propisa i iz sadržine pratforme Vlade“, kazao je Ratković dodajući da je nacrtom izmijenjeno 120 od 180 članova.
Prva javna rasprava o Nacrtu održana je u Budvi, a naredna je zakazana u Podgorici, 22. septembra.
Bonus video:
