Članovi Američke privredne komore u Crnoj Gori (AmCham) poslovnom ambijentu u Crnoj Gori u posljednje dvije godine dali su ocjenu 5,65 što je najmanja ocjena u proteklih sedam godina.
Razlog za tu ocjenu kako je navedeno u izvještaju koji je danas pradstavljen na konferenciji "Otvoreno sa premijerom" je politička nestabilnost koja utiče na neizvjesnost u poslovanju.
Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da nije saglasan sa takvom ocjenom navodeći da je BDP prvi put prešao pet milijardi, da su strane investicije u prošloj godini preko milijardu eura, da je nezaposlenost na najnižem nivou od kada se mjeri u Crnoj Gori, da se broj stranih investitora ne smanjuje već da se povećava broj onih koji žele da investiraju i da sarađuju sa Vladom, da je obim turističke posjete na nivou od 96 odsto u odnosu na rekordnu iz 2019. i da će ove godine prema najavama taj rezultat biti još bolji.
Predsjednica upravnog odbora AmCham Svetlana Vuksanović koja je sa njim vodila intervju na konferenciji, odnosno postavljala pitanja u ima članova te poslovne asocijacije, kazala je da su ti rezultati ohrabrujući ali da je poslovna zajednica koju predstavlja ipak zabrinuta zbog političke krize i neizvjesnosti.
Abazović je naveo da ga obrabruje drugi odgovor iz studije u kojem 77 odsto članovo optimistično ocjenjuje perspektivu svoje kompanije u Crnoj Gori u narednom petogodišnjem periodu, za razliku od šest odsto koji perspektivu vide pesimističnom. On je kazao da to demantuje prvu ocjenu o padu poslovnog ambijenta.
Abazović: I u EU postoji porez na ekstra profit
Vuksanović je kazala da poslovna zajednica negativno ocjenjuje što se poreski zakoni i povećanja akciza donose bez prethodne konsultacije sa privredom, navodeći kao primjer i najavu zakona o dodatnom solidarnom porezu na profit.
Abazović je kazao da Vlada ima dobru saradnju sa poslovnom zajednicom ali da ona može biti i bolja, navodeći primjer da se raste broj firmi koje se dobrovoljno javljaju da učestvuju u akciji "stop inflaciji.
"Nije Crna Gora izmislila solidarni porez ili porez na ekstra profit, on postoji u većini zemalja EU. Njega će plaćati samo mali broj privrednika. Imamo primjer firme koja je u ranijem periodu imala godišnji profit od pet miliona eura, a onda on u godini krize skoči na 38 miliona. To je ekstra profit i u svim razvijenim zemljama on bi se dodatno oporezovao. Ne vidim problem da ta firma odatno plati 2-3 miliona eura poreza na taj profit", kazao je Abazović navodeći da je Vlada spremna da o tome razgovara sa privrednicima.
Službenicima povećali zarade ali će tražiti rezultate
Vukasanović je navela da iz zabrinjava rast zarada u javnom sektoru, zbog povećavanja javne potrošnje koju finansira privreda, ali i zbog toga što se mladi, zbog velikih plata u javnom sektoru, u velikom procentu izjašnjavaju da bi radije radili u javnoj upravi nego pokrenuli svoj biznis ili radili kod privatnika.
Abazović je naveo da je povećavanje zarada u javnom sektoru bilo nužno jer su ranije te plate bilo vrlo niske i nisu bile stimulativne da ljudi bolje rade svoj posao, ali i zbog toga što je inflacije obezvrijedila ranije iznose.
"I u ranijim anektama od prije pet-šest godina mladi su se izjašnjavali da bi radije radili u javnom nego u privatnom sektoru zbog toga što su bili lošiji uslovi kod privatnika ili zbog toga što su u privatnom sektoru morali više da rade a u javnom bi bio tolerisan javašluk. Sada kada su povećane zarade u javnom sektoru i građani i privreda treba da očekuju bolje rezultata i efikasniju javnu upravu. Ako toga ne bude onda smo uzalud radili. Očekujem da sa sindikatima i privredom dogovorimo izmjene zakona o radu kako bi mogli da kaznimo javašluk i nerad u javnoj upravi", kazao je Abazović navodeći da sada privatnici treba da ponude bolje uslove.
On se saglasio sa dijelom primjedbi o radu na crno i biznis barijerama, najavljujući da se priprema zakonsko rješenje koje treba da definiše on-line prodaju, odnosno koje će omogućiti registraciju za tu uslugu i plaćanje poreza, dok će svi drugi koji se ne registruju biti sankcionisani.
Uskoro novi IT servisi za građane i privredu
Saglasio se i sa kritikama na rad pravosuđa i na dugo čekanje na presude, preporučujući da se pravda ne traži kod crnogorskih sudova već da se pokušava postići dogovor.
Kazao je da je saglasan i sa ocjenama da se zaostaje u razvoju informacionih tehnologija u državnoj upravi, navodeći da se na tome skoro ništa nije radilo u proteklih deset godina.
"Pripremamo 11 on-line servisa za građane i privredu koji će proraditi do kraja godine, a omogućiće dobijanje raznih dokumenata i usluga od države bez odlaska na šalter i papirologije", navao je Abazović.
On se saglasio i sa primjedbama da se proteklih godina nije dovoljno radilo na ekološkim projektima, ali da su sada mnogi započeti i da će sukoro biti novih. Kazao je da je prošle godine rješen jedan od najvećih ekoloških problema - nelegalno korišćenje pjeska iz korita Morače, da je pokrenuta sanacije Termoelektrane, izgradnja kanalizacionog sistema u Ulcinju i čišćenje kanala Port Milena, da se pokreće rješavanje pitanja sanacije bazena crvenog mulja gdje imaju veliku barijeru u vezi imovinskog spora,... Najavio je i uvođenje eko takse za kruzere.
Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke istakla je tokom zvaničnog otvaranja da će AmCham-ov izvještaj ponuditi sveobuhvatan pregled poslovnog ambijenta u Crnoj Gori i služiti kao osnovni alat za potencijalne investitore, kao i da izvještaj navodi pitanja koja najviše zabrinjavaju poslovnu zajednicu, zajedno s preporukama za donosioce odluka u Vladi i druge aktere.
“Svi mi težimo poslovnom okruženju koje je transparentno, pravedno i predvidljivo. Kompanijama je to neophodno za uspjeh, a i Vladi je to potrebno kako bi privukla nova visokokvalitetna trajna ulaganja koja mogu podstaći ekonomski oporavak i rast zemlje. Izvještaj će ponuditi uvide u to kako do toga stići i kako zajednički možemo doprinijeti da se to postigne,” navela je ambasadorka Rajnke.
Bonus video:
