Centralna banka (CBCG), kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, u decembru prošle godine bankama je omogućila da iz osnovnog kapitala isključe cjelokupni iznos gubitka (100 odsto) po osnovu pada vrijednosti obveznica u koje su uložile novac, kako zbog tog pada i time svog osnovnog kapitala ne bi morale da izvoje dodatni novac za dokapitalizaciju, saznaju “Vijesti” od izvora upućenih u dešavanja na finansijskom tržištu.
Iz CBCG se u donošenju ove odluke pozivaju na praksu EU i navode za “Vijesti” da ovu olakšicu koristi sada pet banaka.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović pitao je guvernera za opravdanost te odluke, dok nezvanični sagovornici “Vijesti” tvrde da im je nejasno zašto banke dobijaju tu povlasticu, kad su prošlu godinu završile sa oko 85 miliona dobiti.
Savjet CBCG je tu Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja epidemije zarazne bolesti Covid-19 i situacije u Ukrajini na finansijski sistem donio na sjednici 5. decembra prošle godine. Tada je dato šturo saopštenje u vezi ove odluke.
Komercijalne banke, njih 11, su prema preliminarnim podacima CBCG na kraju decembra prošle godine poslovale sa dobitkom od 85,7 miliona eura, što je za 34 miliona više nego godinu ranije kad su banke imale dobit od 51,7 miliona.
Pad vrijednosti obveznica
”Odluka važi do kraja juna ove godine i dominantno se radi o vrednovanju obveznica. Upoređuje se vrijednost na 24. 2. 2022. (početak rata u Ukrajini) i vrijednost na dan kada se radi obračun kapitala u nekoj banci. Ukupno, gledajući sve banke, vrijednost obveznica je pala za više od 100 miliona za godinu dana (od posljednjeg kvartala 2021. do posljednjeg kvartala 2022.)”, kazao je izvor “Vijesti”.
On je naveo da je ova odluka donesena dominantno zbog nekoliko banaka koje su imale veliku izloženost kapitala, odnosno da je velika izloženost kroz obveznice dovela do obaveze da se dokapitalizuju.
”Ovom odlukom je ta obaveza izbjegnuta, jer pad vrijednosti obveznica ne tretiraju kao pad regulatornog kapitala. Iako se i banke i CBCG hvale finansijskom stabilnošću, upitno je u kojoj mjeri su banke kapitalizovane. Upitno je kakva im je adekvatnost kapitala i koliko su izložene u odnosu na kapital. Ako njima, sa preko 80 miliona dobiti u prošloj godini treba jedna ovakva mjera, onda CBCG treba da objasni šta nije u redu. Ovo posebno dobija na značaju kad sa druge strane imamo “mrtvo” kreditiranje i nekih milijardu i po depozita koji su neiskorišćeni i sa mizernom kamatom za deponente”, navodi izvor “Vijesti”.
Iz CBCG je “Vijestima” zvanično rečeno da iako se mjerama koje su preduzete u periodu nakon izbijanja epidemije, uspješno upravljalo efektima krize izazvane epidemijom, konstatovano je da određene ranjivosti sistema i dalje postoje zbog povećanog nivoa volatilnosti (raspon i brzina kretanja cijena na berzi) na finansijskim tržištima uzrokovanih epidemijom, koji zajedno sa neizvjesnošću zbog situacije u Ukrajini dovode do nastanka nerealizovanih gubitaka po osnovu ponovnog vrednovanja finansijskih instrumenata raspoloživih za prodaju utvrđenih u skladu sa MSFI 9, koji su uključeni u ukupni ostali rezultat.
Analiza
Kako su objasnili, CBCG je prije usvajanja ovih privremenih mjera analizirala uticaja negativnih efekata pada tržišne cijene hartija od vrijednosti koje banke imaju u svojim portfolijima na adekvatnost kapitala
”Kako dominantan dio portfolija hartija od vrijednosti banaka čine crnogorske euroobveznice, cilj analize je bio da utvrdi efekte pada njihovih cijena, sa jedne strane, kao i efekte istih, odnosno sličnih kretanja u ostatku portfolija hartija od vrijednosti, sa druge strane. Analiza je ukazala da se od sredine prvog kvartala (januar-mart) 2022. godine dešavaju ozbiljni poremećaji na finansijskim tržištima koji za posljedicu imaju gotovo konstantni pad cijena, što dolazi do izražaja kod crnogorskih euroobveznica. Najveći pad cijene crnogorskih euroobveznica bilježi se od momenta izbijanja rata u Ukrajini, tako da cijene dostižu svoje minimalne vrijednosti i proizvode negativne efekte na finansijske pozicije banaka koje ih imaju u svom portfoliju”, naveli su iz CBCG, koja je najprije u martu prošle godine donijela ovu odluke gdje je omogućila da se isknjiži 70 odsto gubitaka po osnovu pada vrijednosti obveznica.
Ako bankama, sa preko 80 miliona dobiti u prošloj godini treba jedna ovakva mjera, onda CBCG treba da objasni šta nije u redu. Ovo posebno dobija na značaju kad sa druge strane imamo “mrtvo” kreditiranje i nekih milijardu i po depozita koji su neiskorišćeni i sa mizernom kamatom za deponente”, navodi izvor “Vijesti"
Iz CBCG su kazali da se slično rješenje primjenjuje u državama EU kao odgovor na pendemiju koronavirusa.
”Cilj odluke, kao i regulative EU, bio je da se ublaži značajan negativan uticaj volatilnosti tržišta instrumenata javnog duga, tokom pandemije, kao i situacije u Ukrajini, na regulatorni kapital banaka i na taj način na njihov kapacitet da odobravaju kredite. U skladu sa tim, izloženost banaka po osnovu ulaganja u državne crnogorske obveznice, u periodu od 30. 6. 2022. godine, kad je otpočela primjena odluke, pa do kraja 2022. godine povećana je sa 585 miliona na 643 miliona, odnosno za 58 miliona”, kazali su iz CBCG.
Pojasnili su da nerealizovani gubici za vrednovanja finansijskih sredstava po fer vrijednosti kroz ukupni ostali rezultat predstavljaju stavku koja umanjuje osnovni kapital, zbog čega je urađena analiza kretanja koeficijenata adekvatnosti kapitala koje bi banke ostvarile ako se ova odluka ne bi primjenjivala. Rezultat analize na dan početka primjene privremenih mjera (30. 6. 2022.) pokazao je da dvije banke ne bi ispunjavale sve regulatorne zahtjeve za kapitalom.
”Imajući u vidu mjere preduzete u periodu od početka primjene privremene regulative, izvršena analiza uticaja nerealizovanih gubitaka na nivo regulatornog kapitala i adekvatnost kapitala, na nivou sistema i svih pojedinačnih banaka, sa podacima na dan 31. 3. 2023. godine, pokazala je da bi adekvatnost kapitala svih banaka pojedinačno, kao i sistema kao cjeline, bila iznad regulatorno propisanih zahtjeva čak i u slučaju da banke ne primjenjuju navede stavke privremene regulative. Na kraju marta ove godine pet banaka primjenjuje navedene odredbe privremenih mjera”, kazali su u CBCG.
Damjanović pisao Žugiću
U vezi sa ovom odlukom od Žugića je tražio pojašnjenje ministar finansija Aleksandar Damjanović. “Vijesti” imaju uvid u taj dopis.
On je kazao da uvažavajući spremnost banaka da ponesu dio tereta na početku pandemije, taj resor zanimaju ekonomski razlozi za donošenje ove odluke.
”Imajući u vidu da je prošlo gotovo pet mjeseci od primjene ove odluke, molimo za informaciju o njenoj opravdanosti, odnosno, da li primjeri iz prakse opravdavaju ovaj vid podrške. S tim u vezi, poželjno je da dobijemo mjerljive podatke, odnosno numerički prikaz efekata ovog propisa. Pomenuto posebno dobija na značaju kada se ima u vidu da zvanični podaci o poslovanju banaka pokazuju visoke profite i stabilnost finansijskog sistema”, naveo je Damjanović.
On je naveo da krizna dešavanja istovremeno pogađaju građane i privredu i da u dijelu nadležnosti CBCG, vjeruju da se može uticati na dinamiku kreditne aktivnosti banaka i jačati privredna aktivnosti.
”Shodno komercijalnom karakteru naših banaka, one se moraju okrenuti programima podrške građanima i privredi. Ulaganje u dužničke hartije od vrijednosti se pokazao kao privlačniji poslovni model u prethodnom periodu, što je dodatan motiv da se primjena odluke adekvatnije predstavi javnosti. Imajući u vidu da Vlada ne isključuje mogućnost zaduženja na domaćem tržištu, što može uključiti i domaća fizička lica, očekujemo podršku vaše institucije”, rekao je Damjanović.
On je dodao da je u skladu sa važećom međunarodnom praksom, važno da komercijalne banke budu partneri u ovom procesu, što uključuje pravilno informisanje klijenata i objektivan prikaz prednosti i nedostataka štednje i/ ili ulaganja u hartije od vrijednosti.
Bonus video:
