Izgradnja Jadransko-jonskog gasovoda omogućiće gasifikaciju Albanije i Crne Gore, dijela Hrvatske i Bosne i Hercegovine, te obezbijediti diversifikovano i pouzdano snabdijevanje prirodnim gasom, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, Admir Šahmanović i pozvao kolege da intenziviraju saradnju.
“Ukupna planirana dužina gasovoda biće 511 kilometara. U tom pravcu, želim iskoristiti priliku i pozvati kolege iz regiona da intenziviraju saradnju na implementaciji projekta Jadransko-jonskog gasovoda”, rekao je Šahmanović na otvorenoj konferenciji o povezivanju Jadranskog i Jonskog regiona na temu Transport i energija, dostignuća, predlozi, preporuke i perspektive za budućnost u Rimu.
Potpisivanjem Ministarske deklaracije o Jadransko-jonskom gasovodu 2007. naša država se pridružila inicijativi za izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda. Projekat je nastavak Trans Jadranskog gasovoda koji omogućava transport gasa iz kaspijskog regiona u Zapadnu Evropu preko Grčke, Albanije, Jadranskog mora i italijanskog regiona Pulja.
Šahmanović je učestvovao na konferenciji na poziv koordinatora EUSAIR-a (EU Strategy for the Adriatic and Ionian Region) koja se održala danas u Ministarstvu vanjskih poslova Vlade Italije.
Konferencija je imala za cilj predstavljanje i diskusiju o dosadašnjim rezultatima rada, aktivnostima i inicijativama EUSAIR-a, predlozima, razvojnim sugestijama od strane predstavnika zemalja članica EUSAIR-a, te je akcenat stavljen na inicijativu vodilju EUSAIR-a koja za cilj ima jačanje saradnje zemalja članica Evropske unije, kao i kompletnog Jadransko-jonskog regiona.
"Svjesni smo da živimo u vremenima u kojim se suočavamo sa velikim izazovima koji zahtijevaju naše kolektivno djelovanje. Klimatske promjene, zaštita životne sredine, socioekonomska neuravnoteženost, digitalna transformacija samo su neka od pitanja sa kojima se susrijećemo. Upravo ovi izazovi su ono iz čega moramo stvarati prilike za kreiranje pozitivnih promjena, a samo zajedničkim naporima možemo doprinijeti održivom razvoju, stabilnosti i prosperitetu regiona”, naveo je Šahmanović.
Konkretno, kako je kazao, Crna Gora kontinuirano radi na ulaganju u modernizaciju transportne infrastrukture, unapređenju putnih mreža i razvoju održivih vidova transporta.
“Osim projekta auto-puta, posebna pažnja je stavljena na razvoj željeznice i morskih luka sa ciljem da se unaprijedi logistička povezanost i dodatno stimuliše međunarodna trgovina. Aktivno radimo na diversifikaciji energetskog sektora i smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva”, rekao je Šahmanović.
On je dodao da ulažemo u razvoj obnovljivih izvora energije, unapređenju enrgetske efikasnosti i pamtne mreže kako bismo obezbijedili održivo i bezbjedno snabdijevanje svih potrošača.
Šahmanović je takođe iskoristio priliku da prisutne informiše o projektima od regionalnog značaja.
“Projekat interkonekcije Italija-Crna Gora-Srbija-Bosna i Hercegovina (crnogorski dio Trans-balkanskog koridora za električnu energiju) se nalazi na listama projekata od značaja za Energetsku zajednicu i na jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata”, naveo je Šahmanović.
Strategija EU za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) je makroregionalna strategija koju je usvojila Evropska komisija, a odobrilo Evropsko vijeće 2014. godine. Strategiju su zajednički razvili Komisija i zemlje pripadnice jadransko-jonske regije, koje su se dogovorile da će zajednički raditi na područjima od zajedničkog interesa za dobrobit svake zemlje i cijele regije.
Bonus video:
