Opštini Tuzi 800.000 eura finansijske podrške

Iz Vlade pojasnili da će se 400.000 eura uplatiti kao bespovratna podrška, dok se 400.000 eura daje u vidu pozajmice

5271 pregleda 4 komentar(a)
Sa sjednice, Foto: Vlada Crne Gore
Sa sjednice, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 12.07.2023. 17:50h

Vlada je na današnjoj sjednici dala saglasnost da se Opštini Tuzi iz Tekuće budžetske rezerve opredijeli 800.000 eura, kao finansijska podrška, u cilju prevazilaženja problema likvidnosti opštinskog budžeta.

Od tog iznosa, kako je saopšteno, 400.000 eura će se uplatiti kao bespovratna podrška, dok se 400.000 eura daje u vidu pozajmice.

"S tim da se povraćaj izvrši na teret sredstava Egalizacionog fonda koja se mjesečno opredjeljuju Opštini Tuzi, u roku od pet godina, u 60 jednakih mjesečnih rata, počev od 15. avgusta 2023. godine. Stim u vezi, Vlada je privatila tekst Ugovora o regulisanju međusobnih prava i obaveza između Vlade i Opštine Tuzi po osnovu pozajmice", naveli su iz Vlade.

Na današnjoj sjednici donijeta je i uredba o bližem načinu sprovođenja finansijske podrške Evropske unije kroz Instrument pretpristupne podrške (IPA).

U diskusiji je istaknuto da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti prvi put na sistemski način uvedeno samostalno upravljanje finansijskim sredstvima u okviru IPA podrške.

“Shodno Uredbi, Ministarstvo finansija je u obavezi da koordinira i obezbijedi blagovremeno formiranje institucionalnog i pravnog okvira IPA III, kao i da definiše modele njihove saradnje i osigura mehanizme kontrole uspostavljenog okvira, sa krajnjim ciljem da se omogući nesmetana implementacija pojedinačnih programa i povlačenje dostupnih sredstava Evropske unije”, kaže se u saopštenju.

Usvojena je i informacija o zainteresovanosti crnogorske filijale Kineske korporacije za puteve i mostove (CRBC) za potencijalne projekte.

U informaciji se navodi da je CRBC zajedno sa Kineskom kompanijom za izgradnju komunikacija realizovala projekat izgradnje prioritetene dionice autoputa Smokovac – Mateševo.

“Takođe, ta kompanija je sprovela detaljne elaborate, pripremila komercijalnu studiju, okvirne uslove, nacrt opštih uslova, kao i tehnički predlog za naredne dvije dionice autoputa Mateševo – Andrijevica i Andrijevica – Boljare”, dodaje se u saopštenju.

Kako se navodi, izgradnja naredne dvije dionice autoputa predstavlja realne potrebe jer će njihovom izgradnjom Crna Gora biti povezana sa drugim evropskim zemljama putem panevropskog koridora 11.

“Osim za projekat autoputa, kineska kompanija izrazila je interesovanje da sa Vladom razgovara o realizaciji drugih infrastrukturnih i energetskih projekata”, rekli su iz Vlade.

Tim povodom, kako se dodaje, zaduženi su ministarstva finansija i kapitalnih investicija da nastave razgovore sa crnogorskim filijalom CRBC-ja, u cilju definisanja mogućnosti za potencijalnu saradnju.

Na sjednici je usvojena i informacija o radu Operativnog tima za implementaciju Memoranduma o razumijevanju između Vlade, Opštine Berane i Elite Private Jet Service u pogledu pružanja podrške inicijativi valorizacije Aero Parka Berane.

Kako se navodi u informaciji, prvi korak u cilju sagledavanja postojanja javnog interesa ali i analize stanja na terenu, jeste izrada analize opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero parka Berane.

Iz Vlade su rekli da je Ministarstvo finansija zaduženo da iz tekuće budžetske rezerve uplati 25 hiljada eura na račun Ministarstva kapitalnih investicija za izradu analize.

Vlada je usvojila informaciju o izvođenju hitnih interventnih radova na rijekama Lim, Tara i Grnčar, u svrhu regulacije vodotoka i zaštite od štetnog dejstva voda.

Iz Vlade su rekli da je moratorijum na eksploataciju rječnog materijala uveden u aprilu 2017. godine zbog toga što su ugovori o koncesijama istekli i odlučeno je da se dalje procedure za dodjelu koncesija neće pokretati do stvaranja svih neophodnih pretpostavki za uvođenje reda u ovoj oblasti.

“Međutim, regulacija vodotoka nužno ne zahtijeva i eksploataciju materijala iz korita, već predstavlja potrebu ujednačavanja režima protoka i nanosa na lokalitetu u cilju smanjenja rizika od poplava i uspostavljanja ravnoteže sa susjednim rječnim dionicama bez opasnosti od erozionih procesa”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, u diskusiji je istaknuto da se izvođenje hitnih interventnih radova smatra opravdanim, imajući u vidu posljedice koje mogu nastupiti zbog neodržavanja vodotoka, a sve u cilju zaštite od štetnog djelovanja voda.

“Takođe je naglašeno da se Uprava za vode suočava sa tužbama od strane vlasnika privatnih imanja zbog ugrožavanja njihovog zemljišta usljed nadolaska velikih voda, kao i sa nizom zahtjeva od strane opštinskih organa, inspektora za vode, mjesnih zajednica i fizičkih lica koji traže hitno čišćenje rječnog nanosa u svrhu regulacije vodotoka i zaštite od poplava”, navodi se u saopštenju.

Iz Vlade su rekli da će finansijska sredstva za nadzor nad izvođenjem radova, kao i geodetsko snimanje i obilježavanje prije početka i završetka radova, u iznosu od 40 hiljada eura, obezbijediti Uprava za vode.

Na sjednici je usvojen i izvještaj o poslovanju Crnogorskog operatora tržišta električne energije, za period od 1. januara do 31. decembra prošle godine sa finansijskim iskazima i izvještajem nezavisnog revizora i data saglasnost na Program rada i finansijski plan Crnogorskom operatoru tržišta električne za ovu godinu.

Vlada je usvojila i informaciju o potrebi zaključenja aneksa dva ugovora o koncesiji za realizaciju projekta izgradnje žičare Kotor – Lovćen.

U informaciji se navodi da, budući da su radovi otpočeli 12. jula prošle godine, kao i da je vremenski period za koji je trebalo da se žičara izgradi i stavi u funkciju predviđen na godinu, a da će ista biti stavljena u funkciju sa manjim zakašnjenjem iz objektivnih razloga, Koncesionar i Koncendent, u cilju ispunjenja formalnosti su se saglasili da pristupe potpisivanju aneksa dva ugovora o koncesiji.

Bonus video: