Ministarstvo finansija će pripremati izvještaje i obavještavati diplomatsko-konzularna predstavništva u Crnoj Gori, kao i međunarodne institucije o stanju javnih finansija, dijelom zbog netačnih informacija koje se serviraju stranim diplomatama.
To je odlučeno juče na sjednici Vlade. Ministar finansija Aleksandar Damjanović je kazao da će ovim potezom prikazati pravo stanje u institucijama i otvorenost, a informacije prosljeđivati i međunarodnim finansijskim institucijama.
“Da bismo preduprijedili pokušaje da se kroz spinove jednom broju predstavnika diplomatske mreže u zemlji serviraju potpuno netačne informacije i da se traži alibi za politička dešavanja”, naglasio je Damjanović.
Taj stav dijeli i premijer Dritan Abazović koji je naglasio da u državnoj kasi trenutno ima 190 miliona eura, da očekuju rekordnu turističku sezonu i da stanje javnog duga na nivou od 58 odsto nije zabilježeno zadnjih 15 godina. Abazović je istakao da su ovo činjenice te da sve ostalo može samo da bude spin, politika i diskusija.
Od dividendi u kasi i 4,37 miliona eura
Državna kasa je od dijela dobiti kompanija u većinskom vlasništvu države do 25. avgusta prihodovala 4,37 miliona eura a za sada je uplaćeno 11 odsto ukupno planiranog iznosa, kazao je Damjanović. Vlada je prethodno zadužila firme koje su u većinskom vlasništvu države, a koje su ostvarile pozitivan finansijski rezultat prethodne dvije godine i ne podliježu ograničenjima iz Zakona o privrednim društvima da u budžet uplate dio dobiti iz 2021. i 2022. godine. Ovim je u budžet trebalo da se slije 40 miliona eura.
Damjanović je pojasnio da je obaveze oslobođena firma “Monteput”, koja ima zadatak da 2,17 miliona eura od dobiti prethodne dvije godine, usmjeri za izradu projektne dokumentacije za Jadransko-jonski auto-put i izradu glavnog projekta dionice auto-puta Bar - Boljare, od Mateševa do Andrijevice
On je naglasio da očekuju i uplatu od Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTE), “Zaštite prostora” i “Pošte”, u iznosu od 253 hiljade eura. Osim tih, Damjanović je kazao da su među državnim preduzećima koja su najavila donošenje odluka na sjednici Skupštine akcionara u septembru, Elektroprivreda sa oko 8,4 miliona eura i Hotelska grupa “Budvanska rivijera” sa 247 hiljada.
“To je 8,64 miliona i ukupno bi činilo ukupno oko 15,3 miliona eura onoga što će biti usmjereno za infrastrukturne projekte”, naglasio je on.
Damjanović je pojasnio da još uvijek očekuju dio dividende od Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) za 2021. godinu i kazao da su među kompanijama koje nisu preduzele inicijative “Sveti Stefan hoteli”, “Morsko dobro”, “Marina Bar” i “Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje” (RCPD). Dodao je da su podnijeli šest zaključaka u kojima se navodi status svake od ovih firmi, te da su “Sveti Stefan” i “Morsko dobro” dobili dodatni rok za uplatu zbog ranijih investicija i problema tih kompanija. Kako je kazao, od ranijih 11 preduzeća koja nisu pokrenula inicijative sada su ostala samo dva, “Marina Bar” i RCPD, kojima su naložili da to učine bez odlaganja.
Na poteškoće “Marine Bar” se osvrnuo državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija Admir Šahmanović i apelovao da se, ukoliko je to moguće, ta kompanija oslobodi ove obaveze. On je naglasio da ta firma godinama kuburi, između ostalih s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima ali da su tek ove godine ušli u investicioni ciklus i opremanje radionice za servisiranje manjih brodova i jahti, čime žele da steknu održivost.
“Mislim da bi to ugrozilo ovaj proces i njihovo svakodnevno funkcionisanje”, kazao je Šahmanović.
Donacije Institutu slobodne
Opštine, lokalne uprave i gradovi Crne Gore mogu iz svojih budžeta slobodno donirati novac Institutu Igalo u iznosu koji misle da je relevantan, kazao je Abazović.
On je kazao da Elektroprivreda, koja je prethodno planirala da Institutu uplati 600 hiljada eura, to može da uradi bez specijalne garancije Vlade i da se solidariše kao druga državna firma. Abazović je ponovio da načelno podržavaju pomoć Institutu.
“Ako postoje drugi dušebrižnici i isto tako imaju svoje budžete, prošla je turistička sezona i mislim da su napunili budžete, slobodno mogu da preusmjere sredstva Institutu Igalo”, kazao je on.
Abazović poručio da računaju na njegov potpis za spas Instituta Igalo i ako njegova Vlada potraje, riješiće problem s kojim se suočava ova zdravstvena ustanova
Abazović je dodao da menadžment Instituta nekad ne cijeni pomoć koju im Vlada u kontinuitetu pruža, i da bi radnici krivce za probleme u kojima su se našli trebalo da potraže u svojoj kući. On je naglasio da radnici ne smiju da dopuste da neko njima manipuliše iz, kako je kazao, niskih političkih razloga.
“Ukoliko ova Vlada bude trajala, riješiće pitanje Instituta. Što se tiče peticije, na moj potpis mogu da računaju”, zaključio je on.
Bonus video:
