Savjet ACV postavio penzionera za direktora: Izbor Vlahovića stigao kod Novovića

Zviždač iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv predsjednika Savjeta Dženana Kolića zbog, kako navodi, krivotvorenja uslova konkusa. Vlada početkom avgusta smijenila Vlahovića sa mjesta člana Savjeta ACV-a jer je otkriveno da ne ispunjava uslove za tu poziciju

32843 pregleda 83 reakcija 23 komentar(a)
Prijavu dobio 11. septembra: Vladimir Novović, Foto: Boris Pejović
Prijavu dobio 11. septembra: Vladimir Novović, Foto: Boris Pejović

Savjet Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) kojim predsjedava Dženan Kolić (Demokratska Crna Gora) izabrao je krajem avgusta za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) Vladislava Vlahovića koga je početkom avgusta Vlada na predlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića smijenila s pozicije člana Savjeta u ovoj agenciji jer je otkriveno da ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju.

Prema Zakonu o vazdušnom saobraćaju predviđeni su isti uslovi za kandidata za člana Savjeta i za direktora ACV-a.

U prijavi Zavodu jedan uslov, na konkursu prepravka: Dženan Kolić
U prijavi Zavodu jedan uslov, na konkursu prepravka: Dženan Kolićfoto: Demokrate

Doskorošnji direktor ACV-a Zoran Maksimović je otišao sa te pozicije jer je stekao zakonske uslove za penziju.

Vlahovića koji je, kako "Vijesti" saznaju od izvora bliskih ACV-u, pukovnik u penziji, imenovao je Savjet u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića.

Iz ACV-a navode za "Vijesti" da je Savjet ACV jednoglasno imenovao Vlahovića za direktora na osnovu toga što ispunjava sve uslove konkursa, kao i na osnovu dostavljenih podataka o biografiji i stručnom obrazovanju. Iz ACV-a tvrde da je Vlahović izabran u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima.

Zviždač (zaposleni) iz ACV-a predao je Glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću krivičnu prijavu protiv Kolića, više nepoznatih osoba članova Savjeta i zaposlenih u ACV-u zbog, kako se navodi, zloupotrebe službenog položaja prilikom izbora direktora ACV-a. Novoviću je kao dokaz predata prijava ACV-a o slobodnom radnom mjestu koja je zavedena u Zavod za zapošljavanje (28. jula) gdje se traži da kandidat za direktora ima VII 1 stepen stručne spreme (saobraćajne, tehničke, pravne ili ekonomske struke) i na kojoj je pečat Zavoda, dok je u konkursu koji je oglašen na sajtu Zavoda (2. avgust) izbrisan dio VII 1 stepen stručne spreme. U konkursu koji je Savjet ACV-a na sajtu Zavoda oglasio 13. avgusta 2021. godine za izbor direktora navodi se kao uslov VII 1 stepen stručne spreme i tada je izabran Maksimović. "Vijesti" imaju uvid u prijavu zviždača, prijavu Odbora direktora upućenu Zavodu i oba konkursa.

Zahtjev Ibrahimovića

"Ministar kapitalnih investicija je, na osnovu člana 9 stav 5, 7, 8 i člana 11 stav 1 Zakona o vazdušnom saobraćaju, podnio Vladi predlog da se razriješe članovi Savjeta ACV-a Vladislav Vlahović i Tatjana Perović. U obrazloženju predloga je naveo sljedeće: "MKI podnosi Vladi predlog za razrješenje članova Savjeta ACV-a. Shodno članu 9 tačka 7 Zakona o vazdušnom saobraćaju propisano je da za predsjednika i člana Savjeta može biti imenovan državljanin Crne Gore koji ima visoku stručnu spremu saobraćajne, tehničke, pravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva, pa predlažemo razrješenje Vladislava Vlahovića i Tatjane Perović imajući u vidu da prilikom imenovanja, uvidom u dostavljeni CV, ne ispunjavaju uslove. Vladislav Vlahović ima završenu Vazduhoplovnu vojnu akademiju u trajanju od tri godine, dok Tatjana Perović ima završeni Matematički fakultet što je suprotno od stručnih sprema koje su definisane gore pomenutim pravnim aktom koji reguliše oblast vazdušnog saobraćaja", navodi se u Vladinom dokumentu u kome se dodaje da je prihvaćen predlog Ibrahimovića jer Vlahović i Perović ne ispunjavaju zakonske uslove.

Vlada je umjesto Vlahovića i Perovićeve imenovala Maju Nišavić (pravnica) i Ćamila Kujevića (ekonomista). Pored njih dvoje i Kolića u Savjetu su još Radoje Karadžić i Dejan Stojanović.

Sadržaj krivične prijave

"Prvoosumnjičeni (Kolić) je osnovano sumnjiv da je u svojstvu službenog lica kao predsjednik Savjeta svjestan djela čije je izvršenje želio, izvršio navedena krivična djela i to putem činjenja na način što je to za izbor direktora ACV-a u mjesecu jul/avgust 2023. mijenjao obavezne uslove konkursa s ciljem davanja prednosti jednom kandidatu bez obzira na jasno obavezujuće uslove za izbor direktora. Ovo posebno kod činjenice što je osumnjičeni koristeći se svojim položajem pretpostavljenog zaposlenim u ACV-u vršio uticaj na zaposlene da se obavezujući uslovi, javno publikovani i prethodno poslati Zavodu za zapošljavanje na posebnom obrascu, mijenjaju i krivotvore. Da je ova sumnja osnovana najbolje potvrđuje izvod obrasca za oglašavanje slobodnog radnog mjesta koji je Agencija dostavila Zavodu za zapošljavanje radi objavljivanja javnog konkursa", piše u prijavi (11. septembar) u kojoj se navodi da se kao dokaz prilaže obrazac za oglašavanje slobodnog radnog mjesta.

Dalje se dodaje da je na ovaj način osumnjičeni (Kolić) sa umišljajem počinio krivična djela koja mu se ovom prijavom stavljaju na teret i to u produženom trajanju.

"Dakle u opisanim radnjama osumnjičenog stekli su se svi elementi bića krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 1 i člana 417, a u vezi sa članom 23 Krivičnog zakonika, kao i krivičnog djela protivzakonitog uticaja iz člana 422 stav 2 Krivičnog zakonika iz kojih razloga molim da postupite po krivičnoj prijavi i provjerite navedene sumnje. Kao prilog mojim sumnjama predlažem da se radi utvrđivanja postojanja krivičnih djela saslušaju sekretar Savjeta i ostali članovi Savjeta i izuzmu cjelokupni spisi javnog oglašavanja za izbor izvršnog direktora radi provjere", navodi u prijavi zviždač iz ACV-a.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je na sjednici Vlade prošle sedmice otvorio ovo pitanje i apelovao na resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) da reaguje.

"Apel MKI je zbog dešavanja sa konkursom u ACV-u, gdje smo imali intervencije po pitanju dokumentacije za pojedine članove Savjeta. Dešavanja koja su suprotna liniji transparentnosti i zakonitosti i treba da pokušamo do naredne sjednice da dobijemo određene informacije i kadrovske predloge kako bi Vlada reagovala na nešto što se desilo", kazao je Damjanović.

Državni sekretar u MKI Admir Šahmanović je rekao da su dobili predlog Savjeta ACV-a koji je jednoglasno podržao jednog kandidata.

"Dijelimo vašu zabrinutost. Uputili smo dopis Ministarstvu prosvjete da protumače da li kandat ispunjava uslove u dijelu tih kvalifikacija", kazao je Šahmanović dok je Abazović dodao da prije konačne odluke treba razjasniti stvari da "nas brzopletost ne dovede u nesmotrenu situaciju".

Kolić dostupan za razgovor

Iz ACV-a juče je "Vijestima" zvanično rečeno da ni Kolić ni druge osobe nijesu saslušavani u SDT-u, da Savjet nije upoznat s navodima krivične prijave, kao ni ko je i podnio. Poručuju i da u slučaju potrebe za izjašnjenje bilo kom organu Kolić stoji na raspolaganju.

Iz ACV-a tvrde da nijesu mijenjani uslovi konkursa i da su oni u skladu sa svim pozitivnim propisima, da je odluka Savjeta u vezi s tekstom oglasa u potpunosti usklađena sa zakonima o vazdušnom saobraćaju i radu, Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta i Statutom ACV-a.

Zakonom o vazdušnom saobraćaju, u članu 12 st. 3 u vezi sa čl. 9 st. 7 i 8 kao uslov za direktora ACV-a traži se između ostalog visoka stručna sprema saobraćajne, tehničke, pravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva", naveli su iz ACV-a.

Kako dodaju u skadu s tim zakonskim odrebama su na sjednici 26. jula donijeli Odluku o raspisivanju konkursa za direktora kojom je utvrđen tekst konkursa, koji sadrži opšte i posebne uslove koje mora da ispunjava osoba koja se imenuje za direktora Agencije i vrijeme na koje se imenuje.

"Odlukom je navedeno da je, između ostalog, uslov za direktora ACV-a visoka stručna sprema saobraćajne, tehničke, pravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva. Odluka o raspisanom konkursu je dostavljena Zavodu za zapošljavanje fizičkim i elektronskim putem, a nakon toga je na sajtu Zavoda objavljen konkurs sa identičnim uslovima iz Odluke. Dakle, nije bilo nikakve izmjene uslova u odnosu na ono što traže pozitivni propisi, a važeći propisi ne traže ni jedan nivo osim visoko stručno obrazovanje. Zbog toga, ni Savjet u Odluci o raspivanju konkursa nije mogao zahtjevati nijedan nivo osim onog koji zakon traži", navode iz ACV-a.

U vezi s prijavom koja je upućena Zavodu o slobodnom radnom mjestu (E-1 obrazac) iz ACV-a ukazuju da "ona ima smisao praćenja ponude i tražnje na tržištu rada, od strane Zavoda" u skadu sa članom 26 Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti.

"Formular E-1 ima smisao da se ispuni obaveza poslodavca i prijavi Zavodu slobodno radno mjesto, čije propuštanje ima za posljedicu prekršajni postupak u smislu kaznenih odredbi tog zakona. To znači da poslodavac kada ima slobodno radno mjesto, ima obavezu da ga prijavi Zavodu kako bi isti pratio ponudu i tražnju na tržištu rada, a što po automatizmu ne znači da se to radno mjesto oglašava. Takođe, prethodnu prijavu podnosi poslodavac, što u konkretnom nije Savjet ACV-a. Odluka o raspisivanju konkursa je posebno izrađena i dostavljena Zavodu koji je oglasio konkurs u skadu s njim", kazali su u ACV-u.

"Vijesti" iz MKI nijesu dobile juče odgovore u vezi s izborom Vlahovića za direktora ACV-a.

Glasali, a nisu sačekali stav Vlade u vezi sa Radojem Karadžićem

Izvor “Vijesti” blizak ACV-u navodi da je jedan od članova Savjeta Radoje Karadžić podnio kandidaturu za izbor direktora.

“Karadžić je, toga dana, kada je biran direktor bio pozvan na intervju u svojstvu kandidata, da bi 40 minuta prije sjednice povukao kandidaturu, a sve u cilju kako bi se zloupotrebom službenog položaja od strane predsjednika, dopustilo ovom kandidatu za direktora, inače članu Savjeta, da donosi odluke u Savjetu. Savjet, na čelu sa Kolićem, prethodno je od Vlade zatražio da zauzme stav u vezi sa situacijom člana Savjeta Radoja Karadžića, međutim, ne sačekavši konačan stav Vlade, Savjet je dopustio da Karadžić ravnopravno donosi odluke”, naveo je izvor “Vijesti”, dodajući da je Kolić 28. avgusta tražio stav Vlade za Karadžića, a glasanje je bilo 31. avgusta.

Ovoj situaciji se protivila jedna od članica Savjeta (pravnica) koja je, navodi izvor “Vijesti”, bila izričita da Savjet ne može da donosi odluke sve dok Vlada konačno ne odluči po zahtjevu Savjeta, u vezi sa Karadžićem što je i zapisnički konstatovano i ona je u zapisniku izdvojila svoje mišljenje.

“Ona je ukazala i na stručne kvalifikacije Vlahovića i zauzeti stav Vlade po tom pitanju. Pravnica Agencije koja obavlja stručne poslove za Savjet nije ni provjeravala ispunjenost ovih uslova, niti joj je to ko tražio od članova Savjeta. Prilikom izbora direktora Agencije 2021. godine tadašnja pravnica (koja je u međuvremenu otišla u penziju), je tada konstatovala čak i za koliko vremena će izabrani direktor Zoran Maksimović ispuniti uslove za penziju”, navodi izvor “Vijesti”.

On navodi da je čudno da MKI najprije razrješava Vlahovića s mjesta člana Savjeta zbog neispunjenja uslova, a nakon mjesec traži pojašnjenje od ministarstva prosvjete.

“Da li je u pitanju nesavjestan rad MKI na čijem su čelu Admir Šahmanović i Ervin Ibrahimović, koji su razriješili Vlahovića da bi u Savjet ACV-a ugurali svog partijskog druga Ćamila Kujevića ili pak stvarno Vlahović ne ispunjava propisane uslove”, navodi izvor “Vijesti”.

Izvor “Vijesti” pojašnjava da je Vlahović ispunio uslov za penziju po sili zakona.

“Vlahović je nekih šest godina mlađi od Zorana Maksimovića, ali je shodno članu 164 Zakona o radu, starosna granica od 66 godina u ovom slučaju snižena za nekih osam godina zbog činjenice da je Vladislav Vlahović proveo 30 godina radnog staža na poslovima na kojima se staž računa po uvećanom trajanju, tako da je uslove za odlazak u penziju, po sili zakona, Vlahović ispunio prije oko dvije godine”, pojasnio je izvor “Vijesti”.

Izvor “Vijesti” blizak ACV-u navodi da je Savjet Agencije za oko četiri sata uspio da intervjuiše svih 14 kandidata za direktora ostavljajući svakom po 20 minuta, te na bazi tog intervjua odmah odlučio da je najbolji kanidat Vlahović.

“Vijesti” su sredinom avgusta, pozivajući se na sajt Agencije za sprečavanje korupcije, objavile informaciju da je Vlahović u svom imovinskom kartonu za 2022. godinu prijavio penziju od oko 1.177 eura.

Iz ACV-a tvrde da je Vlahović jednoglasno izabran

Iz ACV-a navode da je Savjet ACV-a jednoglasno imenovao Vlahovića za direktora na osnovu toga što ispunjava sve uslove konkursa, kao i na osnovu dostavljenih podataka o biografiji i stručnom obrazovanju.

Dodaju da je on na razgovoru pokazao izuzetnu upućenost u način rada ACV-a i njene nadležnosti, kao i želju da bogatim iskustvom u vazduhoplovstvu doprinese boljem statusu Agencije za civilno vazduhoplovstvo i kvalitetnijem radu, te da nije bio u sukobu interesa.

“Što se tiče navoda oko penzije Vlahovića, isti mogu biti od značaja prilikom zaključenja ugovora o radu (ako se MKI saglasi s Odlukom Savjeta ACV-a) kojom prilikom će se ispitati da li eventualna penzija predstavlja smetnju za zaključenje ugovora o radu sa direktorom Agencije koji potpisuje predsjednik Savjeta shodno čl. 15 st. 4 Statuta Agencije. Smetnja za zaključenje ugovora o radu može biti jedino ako je došlo do penzije u slučaju obaveznog prestanka radnog odnosa zbog sticanja uslova za penziju u smislu čl.164 Zakona o radu”, navode iz ACV-a.

Da li su odluke Vlade i Savjeta ACV-a ispravne, može i sud da odluči

Iz ACV-a navode da je Vlada razriješila Vlahovića početkom avgusta s mjesta člana Saveta, ali da Savjet nije upoznat s procedurom u Vladi na osnovu koga je to urađeno.

“S druge strane, u konkursnoj dokumetaciji za direktora Vlahović je uz prijavu dostavio diplomu Vazduhoplovne vojne akademije o visokom stručnom obrazovanju, smjer letački, kojom je stekao stručni naziv pilot helikoptera, diplomu Generalštabne škole vojske Jugoslavije, Beograd, taktičko-operativnog nivoa i diplomu Vojne akademije Beograd o stečenom zvanju generalštabnog oficira. Iz diplome Vazduhoplovne vojne akademije utvrđeno je da je završio u vremenu od tri godine od 1. 9. 1982. do 27. 7. 1985.”, saopšteno je iz ACV.

Dalje navode iz diplome Generalštabne škole vojske Jugoslavije utvrđeno je da je pohađao u periodu od 1. 2. 1996. godine do 31. 1. 1997. godine, a iz diplome Vojne akademije Beograd o stečenom zvanju generalštabnog oficira da je upisao 2001/2002 godine, a da je završio dana 27. 7. 2002. godine.

“Imajući u vidu da je Vlahović ta zvanja stekao u periodu od prvo tri godine (1982-1985), a nakon toga i u dva navrata u periodu od po jedne godine (1996-1997. i 2001-2002) proizilazi da ima ukupno pet godina ovog školovanja. Po sadašnjem sistemu obrazovanja Bachalor diploma, koja ima status visoke stručne spreme, se dobija nakon završene tri godine, a da dalja visoka stručna sprema zahtjeva dodatne semestre, Savjet je zaključio da ovaj kandidat ipak ima visoku stučnu spremu - tehničku struku”, kazali su u ACV-u.

U ACV-u dodaju da je Vlahović u prijavi naveo da ima čin oficira i da je bio postavljen za sudskog vještaka iz oblasti vazdušnog saobraćaja 16. 11. 2015. godine za šta je isto uslov visoka stručna sprema.

Dodaju i da je Ministarstvo prosvjete potvrdilo da ima visoko obrazovanje i to samo na osnovu trogodišnje diplome, bez ocjene druge dvije diplome, te da je Ministarstvo odbrane dostavilo izjašenjenje da je Vlahović tamo radio na poslovima visokog obrazovanja (VII1 stepen).

“Da li je odluka Vlade od 3. 8. 2023.godine zakonita (iako je i Vlada ranije donijela odluku kojom je imenovala Vlahovića za člana Savjeta) i da li je Odluka Savjeta ACV-a zakonita, može biti predmet sudskog postupka”, poručili su iz ACV-a.

Bonus video: