Ko god da kupi akcije Solane „Bajo Sekulić“ i tako postane većinski vlasnik, neće proći kapiju preduzeća dok ne izmiri potraživanja radnika, poručeno je sa protesta bivših zaposlenih radnika najstarijeg ulcinjskog kolektiva, koji je održan danas ispred ulazne kapije preduzeća.
Protest, kome je prisustvovalo oko 30 bivših radnika solane, dolazi u svijetlu novih okolnosti nakon pravosnažne presude Regionlanog suda iz Vaduza u korist Sora banka u likvidaciji iz Lihtenštajna, bivša Alpinum banka, i njenog likvidacionog zastupnika KPMG, da im je Zatvoreni investicioni fond (ZIF) Eurofond iz Podgorice dužan 4,5 miliona eura i kamate za deset godina.
"Vijestima" je iz Privrednog suda prošle sedmice potvrđeno da su pravni zastupnici Sora banke u likvidaciji pokrenuli postupak priznanja strane sudske odluke i da je taj postupak u toku, kao i da će odluka biti donijeta kad se za to steknu zakonski uslovi.
Prema informacijama “Vijesti” dug Eurofonda, koji je trenutno većinski vlasnik solane, sa kamatama i sudskim troškovima narastao je na oko deset miliona eura. Naplata duga po likvidacionom postupku znači blokadu dužnika a ako na računu nema novca i blokadu sve imovine i njenu prodaju preko javnih izvršitelja. Povjerilac prinudnu naplatu može pokrenuti kada Privredni sud završi postupak priznanja inostrane pravosnažne presude, i kada ona time postane pravosnažna u Crnoj Gori.
Predstavnik bivših radnika Saša Mitrović je kazao da to znači da bi banka iz Lihenštajna prinudnom naplatom potraživanja, imala 80 odsto akcija solane i postala većinski vlasnik.
"Imamo saznanja da se za solanu i moguću kupovinu akcija od banke iz Lihenštajna, interusuju još neke domaće i inostrane firme. Nas to ne zanima trenutno, hoćemo konačno ono što smo zaradili. Niko neće ući dok nas ne isplati“, kazao je Mitrović "Vijestima" nakon protesta.
Mitrović je danas takođe obavijestio kolege da je resorno ministarstvo blokiralo Fond rada da postupi po njihovom zahtjevu i za 60 bivših zaposlenih isplati po šest minimalnih zarada, odnosno po 2,7 hiljade eura. Taj novac, kako je pojašnjeno, bio bi vraćen Fondu na način što bi prilikom isplate, ukupna potraživanja bivših radnika bila umanjena za taj iznos.
Blokadom i bankrotom ZIF Eurofonda, kako su "Vijesti" nedavno objavile, i formalno više hiljada njegovih preostalih akcionara bi ostalo bez imovine, ako ona uopšte više i vrijedi. Takođe, od ovog postupka zavisiće i sudbina firmi čiji je Eurofond i dalje većinski vlasnik, kao što su ulcinjska Solana i Izbor Bar.
Bivši radnici solane, šestog maja ove godine ironično su obilježili 18 godina od kada je najstarije ulcinjske preduzeće neslavno završilo u stečaju.
"Želimo da pošaljemo mirnu poruku vlastima da radnici Solane, makar ih zvali i bivši, i dalje postoje i žive. Da imaju neisplaćena potraživanja u iznosu od oko 1,2 miliona eura, što predstavlja egzistencijalni problem i u malo razvijenim ekonomijama od naše", poručio je tada je Mitrović.
U prethodnih osam godina, radnicima je isplaćeno ukupno oko četiri hiljade eura. Zadnja uplata je bila je u aprilu ove godine kada su bivši zaposleni od stečajne uprave dobili po 150 eura.
Stečaj u ulcinjskom preduzeću uveden je 2005. godine, odnosno 5. maja, a neuspjeli petogodišnji plan reorganizacije trajao je od početka 2006. godine. Kako plan reorganizacije nije uspio, ulcinjska kompanija je u klasičnom stečaju od 2011. godine. Postupak privatizacije solane je počeo 2001. godine masovnom vaučerskom privatizacijom, nakon koje je bivši privatizacioni fond Eurofond, kojim je tada rukovodio biznismen Veselin Barović, postao većinski vlasnik ulcinjske kompanije.
Uprava za katastar i državnu imovinu, na osnovu mišljenja Savjeta za privatizaciju, donijela je 17. 12. 2021. rješenje kojim se dozvoljava da se zemljište solane upiše kao državna imovina i da je Vlada jedini nosilac prava raspolaganja. Država je kao vlasnik zemljišta zvanično u katastarskim knjigama upisana početkom jula 2022, dok je kompanija u stečaju korisnik većine imovine.
Predstavnici manjinskih akcionara, nakon toga, najavili su tužbe koje bi državu, prema njihovoj procjeni, mogle da koštaju i preko 200 miliona eura. Oni tvrde da je u pitanju imovina 20 hiljada akcionara i da je država potvrdila da je izdala akcije bez pokrića, jer smatraju da su akcije kompanije tokom privatizacije i naknadno na berzi kupovali smatrajući da je Solana vlasnik 14 miliona kvadrata zemljišta koje je koristila.
Upravni sud Crne Gore usvojio je u međuvremenu tužbu akcionarskog društva “Bajo Sekulić” u stečaju i poništio mišljenje Vlade, odnosno Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte od 21. 7. 2021, u kome je konstatovano nesporno državno vlasništvo nad zemljištem jedine crnogorske solane.
JP “Nacionalni parkovi”, shodno odluci Vlade, najstarijim ulcinjskim preduzećem upravlja od avgusta 2015. godine, s ciljem zaštite biodiverziteta.
Bonus video:
