Poljoprivredni klaster ima sektorske predloge i inicijative za Evropsku uniju (EU), ali fokus mora biti na sređivanju situacije unutar Crne Gore, odnosno informisanju poljoprivrednika, jačanju kapaciteta administracije, donošenju zakona i izmjeni postojećih, olakšanju pristupa investicijama, stvaranju većeg budžeta, radne snage i interesovanja za proizvodnju kod mladih, ulaganja u mehanizaciju...
To su “Vijestima” kazali sagovornici iz Klastera, nakon što ih je redakcija upitala šta mogu uraditi za domaće poljoprivrednike i kakve su promjene neophodne.
Klaster je nedavno postao član najveće evropske organizacije poljoprivrednika i agroindustrijskih kompanija “Copa Cogeca”, koja radi na nivou EU.
Redakcija je pitanja proslijedila i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), konkretno šta ulazak Klastera u “Copu” znači za zemlju i domaće proizvođače, na čemu su do sada sarađivali i koliko novca iz EU fondova poljoprivrednici imaju na raspolaganju. Odgovori nijesu stigli do zaključenja ovog broja “Vijesti”.
Saradnja ključna
Benefiti ulaska u najveće EU udruženje poljoprivrednika su, kako je “Vijestima” kazao menadžer Poljoprivrednog klastera Ratko Bataković, transferi novih znanja, tehnologija, mobilnost eksperata i dobrih praksi, umrežavanja i novi fondovi koji su Crnoj Gori do sada bili nedostupni.
On je naglasio da im je jedan od ciljeva i da razbiju kliše da poljoprivrednici uvijek nešto traže, već da žele da se uključe u radna tijela i doprinose rješenjima.
Bataković je dodao da Klaster ima sektore za svaku oblast poljoprivrede, da prikupljaju i obrađuju podatke nakon čega šalju inicijative MPŠV, te da su do sada uticali na niz procesa.
“Kreiramo i inicijative prema kompanijama koje se bave nabavkom stočne hrane i drugih inputa za poljoprivredu, veterinarskoj i fitosanitarnoj upravi, osiguravajućim kućama, otkupljivačima proizvoda. Rezultati toga su vidljivi u nižim cijenama mnogih inputa, boljoj otkupnoj cijeni proizvoda, posebno mlijeka, boljim i jasnijim uslovima osiguranja poljoprivrednih dobara”, pojasnio je Bataković.
On je dodao da žele i da uklone narativ da će EU proizvođačima nametnuti nerealne standarde koji će uništiti poljoprivredu i da je neophodno upoznati domaće poljoprivrednike sa tom agendom. Naglasio je da se tek nakon toga može krenuti sa predlozima i inicijativama ka EU, ali da neke već imaju spremne.
“Imamo i predloge i inicijative, međutim prvo se moramo pozabaviti sređivanjem ‘sopstvenog dvorišta’”, pojasnio je Tabaković.
Kako je kazao, poljoprivrednici se moraju informisati na pravi način, mora se raditi na jačanju kapaciteta administracije, zakonima koje nemamo i izmjenama postojećih, unapređenju rada savjetodavaca koji posao ne mogu da rade od administracije, obezbjeđivanju agronoma za terenski rad...
“Mora se konačno pronaći model ili institucija koja će obezbijediti lakši pristup finansiranju investicija malih poljoprivrednika. I jasna strategija, usklađena sa EU agendom i njena realizacija uz animiranje i podršku cijelog sektora. Neophodan nam je sinergetski efekat, koji ćemo dobiti samo uz maksimalan kvalitet rada svih učesnika. Bez toga, ništa”, kazao je Tabaković.
Fali i radne snage
Farmer iz nikšićkog sela Rastovac Slobodan Vujadinović, redakciji je kazao da je radne snage u poljoprivredi sve manje, da je potrebno mlade zainteresovati za proizvodnju kroz bespovratne i beskamatne kredite.
Vujadinović ima kombinovanu farmu krava, koza i ovaca.
On je dodao da je važno uvećati i budžet, odvajati više novca za proizvođače i ulagati u mehanizaciju jer se tako može održati poljoprivreda. To je, kako tvrdi, Klaster prepoznao i predstavio ih onima koji kreiraju poljoprivrednu politiku.
“Klaster može da uradi puno. Da sasluša primarne proizvođače kao glavnu kariku u proizvodnji hrane, registruje probleme koje imaju i radi na njihovom otklanjanju. Bitna je saradnja sa MPŠV, jer jedino tako možemo doći do otklanjanja problema u kojima su se našli naši proizvođači”, smatra Vujadinović.
Naglasio je da je ulazak u najveće udruženje evropskih poljoprivrednika značajan jer Crna Gora može da se ugleda na one koji su postigli puno, a za kojima, kako kaže, zaostajemo.
Pojasnio je da klaster u ekonomiji znači udruživanje malih i srednjih preduzeća na osnovu interesa i srodnih djelatnosti, te da to treba poljoprivrednicima jer ih je kao pojedince teško prepoznati.
“Takav jedan nastup proizvođača mlijeka je urodio plodom, pa smo zajedno došli do veće cijene mlijeka, jer smo ponudili tržištu veću količinu”, dodao je Vujadinović.
Bonus video:
