- Koliko je zaživjelo beskontaktno plaćanje putem mobilnog telefona uz korišćenje virtualizovanih kartica? Očekuje se da nove generacije neće uskoro ni znati šta je to kartica u novčaniku?
Bezgotovinska plaćanja su u porastu širom svijeta, uključujući i Crnu Goru. Prosto, u savremenom svijetu u kome smo svi naviknuti i sve više okrenuti tehnologijama, ljudi imaju realnu potrebu da sve svoje obaveze, uključujući i plaćanja, završavaju što brže, praktičnije i jednostavnije. Objektivno posmatrano, korišćenje mobilnih telefona je u stalnom porastu – podaci za 2023. godinu pokazuju da na telefonu svakog dana provedemo 3 sata i 15 minuta u prosjeku, tako da je kroz taj ogroman udio vremena, mobilni telefon oblikovao naše navike. Ljudi su se prije svega upoznali sa biometrijom, kao sigurnim načinom za potvrdu identiteta, i generalno se stvorilo očekivanje da globalna rješenja budu dostupna korisnicima u našim zemljama. Upravo bih tako i opisala nestrpljenje sa kojim se čekao dolazak Apple Pay i Google Pay opcija za mobilna plaćanja i podaci pokazuju uzlazni trend u domenu mobilnih plaćanja. Mi smo omogućili oba mobilna novčanika, tako da uz novčanike samih banaka, korisnici imaju širok izbor opcija za koje mogu da se odluče kako bi isprobali i sami se uvjerili u sve prednosti ove platne metode. Za sada, mobilna plaćanja svojim Mastercard korisnicima nude 4 banke u Crnoj Gori, i nadamo se da će taj broj nastaviti da raste.
- Koji su najbolji načini za suzbijanje sive ekonomije, pored smanjenja poreza na zarade, regulisanja novih oblika rada i smanjenja fiskalnih i parafiskalnih poreza?
Siva ekonomija je složeno pitanje tako da ne postoji univerzalno rješenje za sve. Sve ovo što ste naveli jesu uzroci, a tu bih dodala i generalno nizak nivo poreske kulture građana i privrede, kao i visoko oslanjanje na gotovinu koje omogućava da se neregularnosti ne primijete.
Svakako je važno raditi na regulatornom okviru koji bi podstakao preduzeća da posluju potpuno transparentno kroz smanjene poreze, uz istovremeno sprovođenje predvidivog skupa kontrola i inspekcija. Podsticajne mjere i sankcije treba da budu dobro izbalansirane kako bi se podržao održivi razvoj tržišta, ali je nedvojbeno važniji rad na edukaciji svih članova društva o tome kakve su stvarne implikacije sive ekonomije. Kada kažete da je to 10 ili 15% izgubljenog BDP-a, prosječnom građaninu to možda i ne znači mnogo, ali kada se stavi u kontekst da je taj procenat dovoljan za isplatu plata svim zdravstvenim radnicima u narednih šest godina ili zgrade desetine vrtića i škola, to su vrijednosti koje svako od nas razumije i može da poveže. Sljedeći korak je razumijevanje da su male svakodnevne radnje važne, kao što je izbor da koristite bezgotovinsko plaćanje umesto gotovine, insistiranje na uzimanja fiskalnog računa, odbijanje kupovine kod neprijavljenih trgovaca ili prijavljivanje neregulisanog rada. Moramo shvatiti da siva ekonomija nije apstraktan pojam – to je pitanje koje direktno ili indirektno umanjuje kvalitet života i rada svih nas, tako da moramo usvojiti stav da plaćanje poreza nije trošak, da transparentno poslovanje nije opcija i da su sve naše akcije i transakcije ulaganja u lokalnu zajednicu.
- Šta da uradi čovjek koji je žrtva elektronske finansijske prevare?
Ukoliko posumnja na prevaru, korisnik prije svega treba da se javi banci koja mu je izdala karticu kako bi prevaru prijavio i blokirao karticu, a dalje procedure se odvijaju u skladu sa politikama banke za ovakve situacije. Kako bi se spriječile prevare, korisnik treba da preduzme neke mjere kao što su čuvanje i nedijeljenje sigurnosnih kodova, neodgovaranje na sumnjive mejlove ili kupovina samo kod provjerenih trgovaca, i naravno, da odabere opciju za biometrijsku autentifikaciju kada god je to moguće, što nas vraća na to da je edukacija korisnika faktor koji unapređuje cjelokupno finansijsko tržište, za sve učesnike.
