Željezničke kompanije koje su u većinskom državnom vlasništvu ne ostvaruju dovoljno prihoda kojima bi pokrile troškove poslovanja i većinom imaju negativne finansijske bilanse, navodi se u Informaciia o presjeku stanja u željezničkom sektoru koju je Vlada danas usvojila.
Kako je saopšteno iz Vlade, ključni problemi koji opterećuju željeznička pivredna društva su neadekvatna kadrovska struktura, nedostatak stručnog kadra i kvalifikovane radne snage usko specijalizovane za željeznicu.
„S druge strane, sve četiri kompanije imaju prekomjeran broj zaposlenih u administraciji“, navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da, kada je riječ o kvalitetu usluge koja utiče na efikasnost i efektivnost željezničkog saobraćaja, opredijeljena budžetska sredstva su često nedovoljna za tekuće i investiciono održavanje.
„Zato što se budžetska sredstva uglavnom koriste za finansiranje poslovnih troškova, u kojima se na zarade zaposlenih izdvaja i do 70 odsto“, istakli su iz Vlade.
Prema njihovim riječima, u prethodnom periodu sproveden je niz aktivnosti na unapređenju stanja u željezničkom sektoru, kroz uvećanje budžetskih izdvajanja za održavanje javne infrastrukture, javni prevoz putnika, zatim za remont voznih sredstava.
„Ali je evidentno da se infrastrukturni projekti realizuju sa kašnjenjima, što zahtijeva hitnu reakciju, posebno imajući u vidu da je Crna Gora nedavno dobila najveći grant u iznosu od 112 miliona eura“, navodi se u saopštenju.
Ističe se da je u tekućoj godini odobren kredit od dva miliona eura za hitan remont voznih sredstava, kao i da su u toku procedure za izdavanje državnih garancija za kupovinu tri nove garniture vozova.
Vlada je danas uvojila Informaciju o Finansijskom sporazumu za program saradnje Interreg VI-C URBACT IV 2021-2027 i prihvatila tekst Finansijskog sporazuma.
Kako je saopšteno, riječ je o jednom od jedanaest programa prekogranične i teritorijalne saradnje u kojima Crna Gora učestvuje u okviru Instrumenta pretpristupne podrške (IPA III).
Iz Vlade su rekli da je glavni cilj programa URBACT IV unapređenje integrisanog održivog razvoja u gradovima, poboljšanje politika na lokalnom nivou i učinkovitosti fondova EU u gradovima.
„Gradovi će biti podržani u procesu zelene, pravedne i digitalne tranzicije kroz umrežavanje i aktivnosti izgradnje kapaciteta i znanja“, naveli su iz Vlade.
Prema njihovim riječima, ukupan budžet Programa iznosi 85 miliona eura, od čega je 80 miliona ERDF sredstava i pet miliona za IPA zemlje.
„Za zemlje korisnice Ipe biće izdvojeno 750 hiljada eura za tehničku podršku, od čega će za Crnu Goru biti na raspolaganju 150 hiljada za sedam godina“, piše u saopštenju.
Na sjednici Vlade je usvojena Informacija o potrebi formiranja Radnog tima za strategiju razvoja sjevera Crne Gore sa Odlukom o obrazovanju Radnog tima.
U diskusiji je istaknuto da je jedan od prioriteta Vlade razvoj sjevera Crne Gore koji ima izuzetan potencijal za zeleni i održivi razvoj, kao i da se uspostavi uravnotežen regionalni razvoj i razvoj sjevera Crne Gore.
Iz Vlade su kazali da će radni tim, koji se formira radi podsticanja održivog razvoja i unapređenja kvaliteta života na sjeveru Crne Gore, biti posvećen osnaživanju lokalnih zajednica, promovisanju ekonomskog rasta, očuvanju kulturnog nasljeđa i obezbjeđivanju održivosti životne sredine.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju sa Izvještajem s javne rasprave.
Iz Vlade su kazali da se predlogom se uvode novi subjekti nadzora.
Kako su naveli, time se stvaraju uslovi za obavljanje djelatnosti osiguranja od postojećih pravnih lica, kao i uvođenje nove kategorije subjekata nadzora – preduzetnika-posrednika u osiguranju, po uglegu na postojeće zakonsko rješenje koje se odnosi na preduzetnika-zastupnika u osiguranju.
Na taj način se, naveli su iz Vlade, omogućavaju uslovi za dalji razvoj djelatnosti osiguranja kroz uvođenje novih kanala prodaje.
„Time se postiže veća dostupnost proizvoda osiguranja, edukacija i zapošljavanje većeg broja lica na tržištu osiguranja“, dodali su iz Vlade.
U raspravi je naglašeno da će primjena predloženih izmjena pozitivno uticati na osiguravače, osiguranike i treća lica, te da će omogućiti adekvatnije interno funkcionisanje i unutrašnju organizaciju koje treba da budu osnov za zakonito obavljanje djelatnosti.
„Nove odredbe će, pored ostalog, omogućiti i dodatne vidove poslova za zastupnike i posrednike, što će umanjiti barijere u njihovom poslovanju“, istakli su iz Vlade.
Bonus video:
