Macanović predsjedava Savjetom, a korisnik je njegovih subvencija

Macanović smatra da nije morao prijaviti konflikt interesa jer Savjet daje samo mišljenja o isplatama a Zavod konačnu odluku Njega je ASK-u kao građanin prijavio sadašnji načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju

33298 pregleda 18 komentar(a)
Ne priznaje odluku da je javni funkcioner: Macanović -, Foto: Savez slijepih Crne Gore
Ne priznaje odluku da je javni funkcioner: Macanović -, Foto: Savez slijepih Crne Gore

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak protiv predsjednika Savjeta Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom Gorana Macanovića zbog sumnje u kršenje odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, saopšteno je “Vijestima” juče iz ove Agencije.

Protiv Macanovića prijavu je u novembru 2021. godine kao građanin podnio Denis Martinović, koji je inače načelnik Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Ovaj Fond posluje unutar Zavoda za zapošljavanje kao krovne institucije. Savjet Fonda donosi mišljenja o opravdanosti prihvatanja zahtjeva za subvencionisanje zarada zaposlenih osoba sa invaliditetom i drugim pravima. Ove godine je na osnovu tih mišljenja isplaćeno preko 20 miliona eura, umjesto planiranih 14 miliona. Fond je bio bankrotirao pa je razlika morala da se isplaćuje iz državnog budžeta.

Predmet prijave je to što Macanović nije bio registrovan kao javni funkcioner, kao i to što je kao predsjednik tog Savjeta učestvovao u donošenju odluka u vezi sa dodjelom subvencija za četiri organizacije gdje je osnivač, ovlašćeno lice ili član upravljačkih organa, a da nije izuzeo mišljenje.

Prema prijavi to se odnosi na dvije firme “Tiflomont” i “Oganj”, Organizaciju slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine i Udruženje mladih sa hendikepom. Sporno je što je podnio zahtjev za subvenciju za opremanje radnog mjesta samom sebi kao izvršnom direktoru Saveza slijepih i da prilikom odlučivanja o tome kao predsjednik Savjeta nije izuzeo mišljenje. To prilagođavanje radnog mjesta koštalo je 7.685 eura.

ASK je u januaru 2022. godine dao mišljenje da Macanović jeste javni funkcioner, a za ostali dio prijave je i tada kao i sada navedeno da je postupak u toku.

Međutim, na sajtu ASK-a, u pretrazi javnih funkcionera, i dalje nema Macanovića. Da je javni funkcioner morao bi prijaviti sve prihode i imovinu, kao i sva preduzeća i organizacije gdje je osnivač, ovlašćeno lice i član upravljačkih organa, tako da bi bilo vidljivo sa kojim preduzećima i organizacijama je povezan i da li o njihovim pravima odlučuje.

Prema podacima za novembra ove godine, Fond čijim Savjetom predsjedava Macanović je Savezu slijepih isplatio 15 hiljada eura za subvencije mjesečnih zarada i asistenata u radu, a firmama “Oganj” 1.040 i “Tiflomont” 938 eura. Savez ima 14 zaposlenih, a ove firme po dvoje.

Macanović je “Vijestima” kazao da on ne priznaje odluku ASK-a da je javni funkcioner i da neće podnositi prijave o prihodima i imovini, bez obzira na moguće prekršajne kazne.

“To neću uraditi ne zbog toga što želim sakriti prihode i imovinu već zbog toga što kao pravnik smatram da nisam javni funkcioner. Mene su u Savjet Fonda predložile organizacije osoba sa invaliditetom, a direktor Zavoda za zapošljavanje to samo konstatuje. Pogrešno je što je u tom rješenju koje je potpisao direktor navedeno da sam imenovan”, kazao je Macanović.

On je kazao i da je bivša direktorica Zavoda Vukica Jelić 2017. godine podnijela zahtjev da se ispita da li je javni funkcioner i da je ASK tada donio rješenje da nije.

“Pitao sam novu direktoricu ASK-a Jelenu Perović kako je moguće da 2017. nisam bio javni funkcioner, a da sada jesam, i ona mi je odgovorila da je ASK ranije donio mnogo nezakonitih rješenja. Takvu argumentaciju ne prihvatam i neću predati prijavu kao javni funkcioner”, kazao je Macanović.

Druga članica ovog Savjeta ispred organizacija osoba sa invaliditetom Sanela Žiga predala je ASK-u prijavu prihoda i imovine kao javna funkcionerka.

Macanović je u Savjetu Fonda od 2013. godine, a od 2014. je njegov predsjednik. Posljednji put je biran na tu funkciju 2020. godine.

U prijavi se navodi da je Macanović ovlašćeno lice u Organizaciji slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, koja je korisnik sredstava ovog Fonda, kao i da je ista organizacija osnivač firme “Tiflomont” koja takođe dobija novac iz Fonda. Macanović je vlasnik 50 odsto udjela u “Ognju” i osnivač je Udruženje mladih sa hendikepom, a i ova firma i organizacija dobijaju novac iz Fonda.

On je “Vijestima” kazao da više nije ovlašćeno lice u Organizaciji slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, kao i da nikada nije bio ovlašćeno lice ili član uprave “Tiflomonta”, a da jeste suvlasnik “Ognja” i osnivač Udruženja mladih sa hendikepom.

Macanović je rekao da nije smatrao potrebnim da izuzima svoje mišljenje prilikom odlučivanja o zahtjevima ovih organizacija niti da obavještava ostale članove Savjeta o tome, jer su ti zahtjevi bili zakoniti, kao i zbog toga što Savjet donosi samo mišljenje dok konačnu riječ daje Zavod.

“Savjet donosi mišljenje koje nije obavezujuće. Zavod ga ne mora prihvatiti”, kazao je Macanović.

On je naveo i da Zavod za 15 godina rada dva puta nije prihvatio mišljenje Savjeta Fonda. Ovaj Savjet godišnje donosi nekoliko stotina mišljenja.

Kazao je i da jeste dobio novac za prilagođavanje radnog mjesta kao osoba sa invaliditetom, ali na osnovu zakona.

“Zaposlen sam u Savezu slijepih kao izvršni direktor i ja po Statutu predstavljam Savez. Taj zahtjev za prilagođavanje radnog mjesta mene kao osobe sa invaliditetom Zavodu je mogao da pošalje samo izvršni direktor. Nisam ja procjenjivao koliko to košta, već ovlašćeno preduzeće sa kojim sarađuje Zavod”, kazao je Macanović.

On je kazao da oni koji su ga prijavili ASK-u može da ga diskredituju, ali da je spreman za tu borbu i da će uzvratiti.

“Spreman sam i da radim u Savjetu i bez naknade, koja iznosi polovinu prosječne zarade, i to sa istim elanom u korist osoba sa invaliditetom”, kazao je Macanović.

Protiv je da se ograniči iznos subvencije na zarade

Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom novac prihoduje od doprinosa kojeg plaćaju sve firme u Crnoj Gori koje nemaju zaposlene osobe sa invaliditetom.

Taj prihod bi godišnje trebalo da iznosi oko devet miliona eura, ali se smanjuje, dok se istovremeno značajno povećava broj osoba sa invaliditetom, ali i iznos zarada koje prijavljuju za subvencije.

Zakon ne ograničava iznos zarade niti iznos mjesečne subvencije zarade, već da je najveći iznos subvencije do 75 odsto prijavljene zarade. Tako da postoje slučajevi sa prijavljenim zaradama od preko osam hiljada eura. Ukoliko Fond nema svoj prihod za isplatu ovih subvencija, razlika mu se isplaćuje iz budžeta.

Fond je ove godine imao rashode od oko 21 milion eura, od čega je oko 13 miliona nadoknađeno iz budžeta.

Iz Zavoda za zapošljavanje je najavljeno da će tražiti izmjene Zakona, kako bi se ograničio iznos subvencije.

Macanović je kazao da je protiv te inicijative, jer je dio kampanje kojom se stigmatizuju osobe sa invaliditetom kao bezvrijedne osobe koje ne treba da rade.

“Fond ovaj doprinos naplaćuje od 2009. godine, a tek prije nekoliko godina se dešava da su isplate godišnje veće od uplata. Međutim ovaj fond je do sada ukupno naplatio preko 100 miliona više nego što je isplatio za potrebe osoba sa invaliditetom. Prema informacijama koje sam dobio taj novac je ranijih godina korišćen za smanjenje deficita Fonda PIO. Zbog toga sam protiv ograničavanja iznosa subvencija”, kazao je Macanović.

On je kazao da je veliki problem u neaktivnosti službi Fonda jer se mjesecima kasni sa obradom zahtjeva za subvencije zarada, a ima slučajeva koji su kasnili i po nekoliko godina.

“To sve stvara dodatne troškove. Ukupna suma za ovu godinu je veća jer se tu nalaze isplate po zahtjevima i iz prethodne godine. Sada smo na sjednici odlučivali o zahtjevima koji su podnijeti u maju. Ti ljudi treba da rade po godine bez primanja dok naša služba, čiji je načelnik ovaj Martinović što me prijavio, kasni sa odlukama”, kazao je Macanović.

Broj osoba sa invaliditetom na sjeveru povećan da bi bili glasači

Na pitanje “Vijesti” da li je normalno da u pojedinim opštinama na sjeveru osobe sa invaliditetom čine i do 20 odsto stanovnika, na osnovu čega ostvaruju razna prava iz budžeta, kao i da li su te brojke za njega sporne, Macanović je kazao da treba obratiti pažnju na period kada su te brojke uvećane.

On je kazao da je u Beranama, Rožajama i Bijelom Polju došlo do značajnog povećanja osoba kojima je priznat određeni procenat invaliditeta, nakon što je Ustavni sud ukinuo odluku o naknadama za majke sa troje i više djece.

Macanović sumnja da su te brojke povećane u predizbornom periodu 2016. godine kada su neke političke partije obećavale svojim glasačima koji su izgubili naknade zbog odluke Ustavnog suda, da će dobiti naknade kao osobe sa invaliditetom u iznosu od 40 odsto minimalne zarade.

“Kada su izbori završili ta naknada je ukinuta, ali ko je tada dobio prima je i dalje. Sada iznosi 225 eura i primaće je dok se ne zaposle ili odu u penziju”, kazao je Macanović.

Bonus video: