Inspekcija traži da policija kontroliše uplate za klađenje

Uprava za inspekcijske poslove sumnja da kod dijela maloprodajnih objekata ima nezakonitih uplata

31481 pregleda 99 reakcija 43 komentar(a)
(ilustracija), Foto: Shutterstock
(ilustracija), Foto: Shutterstock

Uprava za inspekcijske poslove (UIP) obavijestila je Upravu policije - Odsjek za suzbijanje privrednog kriminala i Poresku upravu zbog sumnji da su kod dijela maloprodajnih objekata otkrili prikupljanje uplata za priređivanje igara na sreću, suprotno izmjenama Zakona o igrama na sreću koje su usvojene pred Novu godinu.

“Vijestima” su kazali zvanično iz UIP-a da je tržišna inspekcija kod dijela maloprodajnih objekata otkrila da ove uplate ne idu preko fiskalne kase niti platnih kartica. Iz Uprave nisu naveli kod koga su otkrili ove nepravilnosti.

Novim članom 68f Zakona o igrama na sreću definisano je da se uplate na korisnički nalog kod priređivača igara na sreću radi učešća u igrama na sreću putem interneta obavljaju samo preko platnih kartica ili u objektu u kojem se priređuju igre na sreću.

Igrači igara na sreću ranije su na trafikama ili drugim maloprodajnim objektima mogli kešom direktno da dopune svoj depozit kojim imaju kod priređivača internet igara na sreću, kao i preko više sistema e-bankinga. Vlada je predložila izmjenu Zakona kojim se to ukida, s obrazloženjem da to radi zbog smanjivanja rizika od pranja novca, što su priređivači i predstavnici lanaca trafika negirali.

U izmjenama ovog Zakona je sporno i to što nije navedeno ko je nadležan da kontroliše primjenu člana 68f, s obzirom na to da to nije direktno uplata za igre na sreću već neki oblik kupovina usluge platnog prometa. Zbog toga su u UIP-u odlučili da kontrole obavi tržišna, a ne inspekcija za igre na sreću.

“Kako se u ovim situacijama radi o potencijalnom prometu između maloprodajnih objekata ka kladionicama, a kako inspekcija za igre na sreću nema pravo da kontroliše ovu vrstu objekata, tržišna inspekcija, koja ima nadležnost da kontroliše ovu vrstu objekata u kontekstu poslovanja po Zakonu o unutrašnjoj trgovini i zaštite potrošača u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača, izvršila je inspekcijski nadzor. Uvidom u stanje na terenu i dokumentaciju konstatovano je da maloprodajni objekat na registar kasi ima aplikaciju pod nazivom ‘Klađenje’, te da uplate na račun ovoga ne prate fiskalni računi već se vrši isključivo fizičko plaćanje, koje se pisanim putem zavodi u tabeli, te se iznos konačni sabira i uplatnicama uplaćuje na račun istog maloprodajnog objekta sa kog se uplaćuje”, navedeno je iz Uprave za inspekcijske poslove.

Oni nisu precizirali kod kojeg maloprodajnog lanca su otkrili ovu moguću nezakonitost.

“Zbog postojanja sumnje da se ne vrši adekvatni platni promet, te da ne postoje evidencije u registar kasi, o ovim radnjama obavijestili smo Upravu policije odnosno Odsjek za suzbijanje privrednog kriminaliteta, kao i Poresku upravu, kako bi u skladu sa svojim nadležnostima preduzeli dalje korake i utvrdili na koji način, po kom osnovu, preko kog softvera/terminala se vrše plaćanja i sa čim je isti eventualno povezan, jer se ne radi o uplati na žiro račun niti o plaćanju putem platne kartice kako pomenuti član ovog zakona to predviđa”, navedeno je iz ove Uprave.

S obzirom na to da klađenje preko interneta ima sve veću zastupljenost u odnosu na uplate u kladionicama, ali i zbog visokih troškova za kladionicu (fiskna koncesija po uplatnom mjestu, zakup prostora, troškovi radnika,...), priređivači su prošle godine zatvorili značajan broj kladionica a uplate na depozite igrača preusmjerili na posrednike maloprodajne objekte, trafike, e-banking,... Prema informacijama “Vijesti” kod priređivača igara na sreću registrovano je preko 100 hiljada naloga za klađenje preko interneta.

Kako su ove vrste uplata preko posrednika bile sve značajnije, prema informacijama “Vijesti” dio priređivača i trgovaca je nakon novogodišnje zabrane pronašao alternativne načine uplata. Tako se sada kod dijela maloprodajnih objekata mogu kupiti kartice, za koje se dobija fiskalni račun, sa određenim iznosom i šifrom koje služe za on-line plaćanja. Na njima nigdje ne piše da se odnose na uplate za igre na sreću već da za njihovo dalje korišćenje odgovara sam korisnik. Kupac kartice može na aplikacijama priređivača da ukuca šifru sa kartice i tako prenese novac na svoj nalog za klađenje, ali nigdje na kartici ne piše takvo uputstvo.

Dio priređivača, da bi smanjio gužve u kladionicama omogućio je igračima da uplate novca na svoj račun obave preko takozvanih QR kodova.

Ove izmjene zakona usvojene su u Skupštini bez javne rasprave, krajem decembra, tri dana prije početka primjene. Priređivači igara na sreću su nakon toga pokrenuli peticiju koju je za nekoliko dana potpisalo 25 hiljada građana. Peticija je predata Skupštini sa zahtjevom da se izmjeni sporni član 68f, kao i Ustavnom sudu da ocjeni njegu ustavnost i zakonitost.

Iz dijela priređivača i maloprodajnih trgovačkih lanaca su ranije saopštili da će ukoliko ova zabrana opstane biti prinuđeni da smanje broj zaposlenih.

Nadležni ne znaju ko je nadležan

Da je izmjena ovog Zakona usvojena na brzinu, pokazuje to što kod nadležnih institucija za ovu oblast – Ministarstva finansija, Uprave za igre na sreću i UIP-a, ne postoji saglasnost ko je nadležan za kontrolu primjene ovog člana.

“Inspekcija za igre na sreću, koja je dio UIP-a, nadležna je za kontrolu pomenutog procesa, a sami inspektor može da traži izvještaje od priređivača i utvrdi odakle stižu uplate. Takođe, Uprave za igre na sreću ima zakonsku mogućnost da traži od UIP-a da izvrši inspekcijski nadzor”, navedeno je iz Ministarstva finansija.

Iz Uprave za igre na sreću imaju drugačiji stav.

“Uprava za igre na sreću nije nadležna za kontrolu i sankcionisanje nepoštovanja ove zabrane već su navedene aktivnosti u domenu nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove i Poreske uprave iz razloga što su u pitanju usluge plaćanja u oblasti igara na sreću”, naveli su iz ove Uprave.

Međutim, iz UIP-a navode da kontrola ovih uplata nije u nadležnosti Inspekcije za igre na sreću jer se ne obavljaju kod priređivača igara na sreću, već kod privrednih subjekata registrovanih za trgovinu zbog čega su u kontrolu poslali tržišnu inspekciju. Ova inspekcija je kontrolu obavila pozivajući se na Zakon o zaštiti potrošača, a ne na Zakon o igrama na sreću.

Bonus video: