Seshadri: Misija MMF nije vidjela program "Evropa Sad 2"

Šef Misije MMF za Crnu Goru Srikant Seshadri je kazao da se minimalna i prosječna plata mogu povećati ali da to bude fisklano održivo.

47604 pregleda 111 reakcija 56 komentar(a)
Sa zajedničke konferencije MMF-a, Centralne banke Crne Gore i Vlade, Foto: Boris Pejović
Sa zajedničke konferencije MMF-a, Centralne banke Crne Gore i Vlade, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 12.02.2024. 13:07h

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nije vidjela program "Evropa Sad 2" pa ne možemo da ga detaljnije komentarišemo.

To je zvanično da zajedničkom presu MMF, Centralne banke Crne Gore (CBCG) i Vlade kazao šef Misije MMF za Crnu Goru Srikant Seshadri.

CBCG je predstavljala guvernerka Irena Radović, a ispred vlade je bio premijer Milojko Spajić.

Spajić i Radović
Spajić i Radovićfoto: Boris Pejović

Seshadri je kazao da se minimalna i prosječna plata mogu povećati ali da to bude fisklano održivo.

"Imamo povjerenje u Vladu" kazao je Seshadri.

Seshadri
Seshadrifoto: Boris Pejović

On je kazao da je je projekcija MMF-a da će crnogorska ekonomija u ovoj godini rasti po stopi od 3,7 odsto što je blizu projekcija Vlade i CBCG.

"Narednih pet godina Crnu Gora ima visoke potrebe za spoljnim zaduživanjem što će zahtijevati odgvornu Fiskalnu stratergiju, a MMF je spreman da pomogne u njenoj izradi", kazao je Seshadri.

Upitan da prokomentariše visoke kamatne stope na kredite on je kazao da je velika razlika između kamata na štednju i kredite i da banke ostvaruju visoke profite, te da je prisutan višak likvidnog novca u bankama.

Seshadri je naveo da se može posegnuti za ograničenjem kamata na kredite ali da to ne bi dalo rezultat jer bi banke mogle da naplate veće naknade i da međunarodno iskustvo govori da to nije isplativo.

Predložio je da se traga za drugim rješenjima, da se afirmiše ulaganje građana u štednju kroz razvoj maloprodajnog tržišta državnih obveznica.

Premijer Milojko Spajić je kazao da Vlada vidi MMF kao jednog od ključnih partnera u okviru dijaloga o makroekonomskoj i finansijskoj stabilnosti što je glavni preduslov ekonomske stabilnosti i održivog ekonomskog rasta.

"Zato sve zaključke koje danas razmatram uzimamo kao osnov za kreiranje buduće Fiskalne stragtegije. Ako znamo da Crna Gora nije donijela fisklanu strategiju od 2021. godine i stratergiju upravljanja javnim dugom od 2018. godine jasno je da je to pitanje od najvećih prioretieta ove Vlade" poručio je Spajić.

Spajić
Spajićfoto: Boris Pejović

On je kazao da je sa njegovom Vladom postavljena politička stabilnost koja je glavni preduslov finansijske stabilnosti u zemlji.

"Izbjegavanjem sive liste Manivala, Krivičnog zakonika i izmjene zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma spriječene su negativne implikacije na ekonomski sistem Crne Gore posebno u dijelu privlačenja investicija i dodatnih barijera kod bankarskih transakcija za privredu i građane", rekao je Spajić.

Dodao je da je Vlada počela novi investicioni ciklus i da spremaju dodatne mjere fiskalne konsolidacije koje će biti u Fiskalnoj strategiji.

"Mjere usmjerene na povećanje fiskalne otpronosti, diversifikaciji ekonomije i održivosti javnih finansija u najvećoj mjeri se podudaraju sa preporukama MMF-a. Unapređenje kapaciteta Poreske uprave u dijelu naplate prihoda, odlučna borba protiv sive ekonomije, reforma privrednih društava u većinskom vlasništvu države, smanjenja biznis barijera i unapređenje poslovnog ambijenta, reforma poreske politike, zarada u javnom sektoru, unapređenje kvaliteta pružanja javnih usluga, reforma penzionog sistema .. " naveo je Spajić.

Na pitanje kada se može očekivati ovogodišnje zaduženje za potebe finansiranje budžeta on je kazao da to nije bitno.

"Zadužićemo se kada bude dobar trenutak na tržištu", istakao je Spajić.

Guvernerka Irena Radović je istakla da pokazatelji finasijske stabilnosti pokazuju najsnažniji segment cnrgorske ekonomije, a to je bankarski sistem koji je zdrav i visoko likvidan, te da je evidentno da su svi pokazatelji stanja bankarskog sistema pozitivni i da su na istorijskom maksimumu.

"Aktiva bankarskog isstema je dostigla 6,74 milijarde eura, depoziti 5,5 milijardi eura, krediti 4,1 milijardu, a evidentan je pad nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima od 0,72 odsto što ukazuje da je CBCG implementirala uspješne mjere koji daju rezultate. Kapital je na nivou od 800 miliona eura i za 22 odsto je veći nego u prethodnoj godini", istakla je Radović.

Radović
Radovićfoto: Boris Pejović

Prepolovljeni su kredit sa varijabilnom kamatnom stopom što je MMF, prema riječima Radovićke, pozitivno ocijenio.

"Na taj način je otklonjena jedna ranjivost sistema" naglasila je Radović, dodjaući da će CBCG u njenom mandatu nastavi snažnu i konzervativnu bankarsku superviziju.

Prema njenim riječima očekuje se slabljenje inflacije u 2024.godini i tu sa optimiznom gledaju na 2024.godinu .

"Inflacija je prethodne godina bila visoka i rezultat je uvezene inflacije. Bitno je da bilježimo pozitivna trend", naglasila je Radovićka.

Ona je kazala da će se radii na jačanju nezavisnosti CBCG uz povećanje transparentnosti.

"Za razliku od 2010. do 2017. kada je Zakono CBCG mijenjan na uštrb nezavisnosti, a u korist političkog uticaja što nije naišlo na dobar primjer, ove godine je poltička većina podržala izmjene zakona o CBCG koje su u cjelosti integrisale preporuke EK i MMF-a kojim je zakon usklađen sa sa Satutom Evropske centralne banke i centralnih banaka euro sistema čime je Crna Gora bliže korak procesu pristupanja EU", kazala je Radović.

Bonus video: