Iz "Kuće meda" najavili novi projekat: Pčelinje proizvode pretvoriće u kozmetiku

Trenutno radimo na balzamu za usne i očekujemo da ćemo do kraja 2024. imati još nekoliko proizvoda u ponudi, kaže direktor Vladimir Radulović i ističe da su 2023. završili sa plusom od 20 hiljada eura

15034 pregleda 2 komentar(a)
Crnogorski med, Foto: Kuća meda
Crnogorski med, Foto: Kuća meda

Kuća meda u Danilovgradu trenutno radi na pokretanju kozmetičke linije od pčelinjih proizvoda - od meda, voska, propolisa, maslinovog ulja i ljekovitog bilja.

Riječ je o zahtjevnom procesu za koji je potrebno vrijeme radi ispitivanja i registracije proizvoda, a trenutno radimo na balzamu za usne i očekujemo da ćemo do kraja 2024. imati još par proizvoda u ponudi, kazao je za “Vijesti” direktor Vladimir Radulović. On je istakao da je, iako još nisu predali završni račun Poreskoj upravi, “Kuća meda” prošlu godinu završila sa plusom od oko 20 hiljada eura, te da im je godišnji promet iznosio oko 650 hiljada i da imaju četiri stalno zaposlena.

Radulović je dodao da je tržište za prodaju meda u Crnoj Gori i dalje malo, da godišnje od pčelara otkupe od 5 do 7 tona meda, dok je proizvodnja u čitavoj državi oko 600 tona. Naglasio je da u državi postoji oko 80 hiljada košnica.

Centar za razvoj pčelarstva “Kuća meda” je zajednički projekat Ministarstva poljoprivrede (MPŠV) i Saveza pčelarskih organizacija, a otvorena je u Danilovgradu 2016. godine. Vlada je u njenu izgradnju uložila oko pola miliona eura, a proizvode, između ostalog, hranu za pčele, prerađuje sirovi pčelinji vosak, otkupljuju i pakuju med, prodaju opremu za pčelare...

Ministarstvo će pomoći pčelarima

Radulović je kazao da je “Kuća meda” trenutno fokusirana na nabavku opreme i pribora jer je Crna Gora na pragu pčelarske sezone, da pripremaju široku ponudu, sarađuju sa brojnim firmama koje proizvode opremu i da su pripremili katalog za 2024. Radulović je dodao da naši pčelari često biraju opremu iz Italije, Slovenije, Srbije, Poljske, ali i da i ove godine mogu računati na kupovinu uz podršku MPŠV.

“MPŠV će kroz javni poziv koji se očekuje tokom marta omogućiti nabavku opreme, košnica i drugog pčelarskog pribora sa 50 odsto regresa. Od ostalih proizvodnih procesa, trenutno smo angažovani na proizvodnji hrane za pčele, prvenstveno pogača za prihranu. Već početkom marta ćemo pokrenuti program proizvodnje invertnog sirupa za prihranu”, naveo je Radulović.

Godišnje otkupe do sedam tona meda: Radulović
Godišnje otkupe do sedam tona meda: Radulovićfoto: Kuća meda

Pojasnio je da med od pčelara otkupljuju za 9 eura po kilogramu, dok se konačna prodajna cijena njihovog “Crnogorskog meda” od 15 eura dobija nakon uračunavanja poreza, tegli, etiketa, pakovanja, distibucije i ostalih troškova.

On je naglasio da “Kuća meda” ne zavisi od državnog ili opštinskog budžeta, već isključivo od sopstvenog poslovanja.

Dodao je med otkupljuju isključivo od lokalnih pčelara i zavisno od potreba tržišta, pri čemu se strogo vode pravilnikom o otkupu meda. Nakon otkupa, Radulović je naglasio da slijede laboratorijske analize, kako bi se garantovalo porijeklo i kvalitet. Tvrdi da je taj korak važan jer je med jedan od najčešće falsifikovanih proizvoda.

“Kada izvršimo otkup meda, isti se šalje na hemijsku analizu, a nakon dobijanja rezultata vršimo njegovu homogenizaciju (miješanje u inox sudovima) i pakovanje u staklenke različitih zapremina. Kada govorimo o segmentu plasmana i promocije, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom radimo na usaglašavanju saradnje koja predviđa promotivne aktivnosti i jačanje brenda ‘Crnogorski med’”, istakao je on.

600 tona meda se godišnje proizvede u Crnoj Gori

Tržište malo, najviše se trguje na kućnom pragu

Radulović je naveo i da je pčelarstvo rastuća grana poljoprivrede u Crnoj Gori, što nije slučaj u zemljama Evropske unije (EU). Pojasnio je da je jedan od problema pčelarstva u EU životna dob, jer su tamošnji pčelari u prosjeku stariji od 65 godina. To, kako kaže, nije slučaj u Crnoj Gori u kojoj se sve više mladih ljudi bavi ovim zanimanjem. Smatra da je tome doprinijela saradnja MPŠV, Saveza pčelara i lokalnih udruženja, ali i da je osim zdravog stila života ključan i ekonomski efekat. On je naveo da u državi trenutno postoji oko 2.400 registrovanih i još oko 1.000 neregistrovanih pčelara.

“Subvencije MPŠV motivišu mnoge pčelare da uvećavaju proizvodnju, posebno organske pčelare. Na talasu ovih projekata pčelarstvo ima perspektivu i vjerovatno će u budućnosti biti stabilna grana poljoprivrede, po čijem uzoru treba da se razvijaju i ostale grane”, istakao je on.

Distribuciju i dalje obavljaju, kako je i ranije “Vijestima” kazao Radulović, uz pomoć kompanije “Voli”, ali je dodao da su angažovali i logističku firmu pomoću koje distribuiraju u okviru trgovina “City market”. On je pojasnio da je riječ o malom tržištu i da je teško napraviti promete koji bi omogućili veće otkupe meda.

Istakao je da se med u Crnoj Gori kupuje većinom od pčelara na kućnom pragu, što podržava, ali je dodao da ne postoji navika potrošača da redovno konzumiraju ovaj proizvod. Radulović tvrdi da je potrošnja meda u Njemačkoj po glavi stanovnika oko pet kilograma, dok je u Crnoj Gori malo više od jednog kilograma, ali da se vremenom ove navike mijenjaju pa se i potrošnja povećava.

Ministarstvo će kroz javni poziv koji se očekuje tokom marta omogućiti nabavku opreme, košnica i drugog pčelarskog pribora sa 50 odsto regresa. Od ostalih proizvodnih procesa, trenutno smo angažovani na proizvodnji hrane za pčele, prvenstveno pogača za prihranu. Već početkom marta ćemo pokrenuti program proizvodnje invertnog sirupa za prihranu

Naglasio je i da su pčele, kao oprašivači, ključne za životnu sredinu, za održivost biodiverziteta i opstanak planete, te da zbog toga često organizuju edukativne radionice za djecu.

Radulović je istakao da su s ciljem održivosti, zelenijeg poslovanja i manjeg zagađenja, nedavno nabavili solarnu elektranu. Pojasnio je da su postavili solarne panele, da elektrana ima snagu od 30 kilovata i da im je cilj da tako obezbijede struju i smanje fiksne troškove. Dodao je da je projekat vrijedan 25 hiljada eura, te da su od Eko fonda dobili podršku od pet hiljada eura.

Sa plusom završili i 2022.

Prema podacima o poslovanju koje Radulović prethodno dostavio “Vijestima”, ova kompanija je 2022. završila sa plusom od 5.870 eura.

Prema izvještaju, rod je tokom 2022. bio slabiji, pa je i ponuda “Kuće meda” bila mala.

Tada je bilo i negodovanja pčelara zbog otkupne cijene koju je kompanija nudila, a problematičan je bio i pokušaj širenja tržišta kroz pakovanje meda u PVC kesice, jer je konkurencija nudila slična pakovanja po dva puta nižoj cijeni.

Pčelari su tada imali prigovore i na proizvedeni invertni sirup, odnosno na njegovu kristalizaciju, a “Kuća meda” se, kako su ranije kazali, obraćala raznim adresama kako bi se problem otklonio.

Bonus video: