CIN-CG: Crna Gora ne poštuje obaveze oko razmjene finansijskih podataka sa drugim državama, softver još na čekanju

Ni godinu dana nakon što je opredijeljeno više stotina hiljada eura za nabavku softvera za sistem automatske razmjene međunarodnih finansijskih informacija (AEOI), novac nije potrošen u te svrhe, niti je softver nabavljen. To šteti međunarodnom kredibilitetu Crne Gore, jer se ne mogu u potpunosti pratiti i sankcionisati moguće utaje poreza i pranje novca, sa čim naša zemlja inače ima problema

20820 pregleda 39 reakcija 4 komentar(a)
Razmjenom informacija protiv utaje poreza (ilustracija), Foto: Shutterstock
Razmjenom informacija protiv utaje poreza (ilustracija), Foto: Shutterstock

Crna Gora se još u julu 2022. obavezala na razmjenu informacija za suzbijanje utaje poreza na globalnom nivou, ali još nijesu ispunjeni osnovni preduslovi za to, jer nije nabavljen aplikativni softver za informacioni sistem, iako su još prije godinu dana za to bila odvojena sredstva.

Ovu obavezu naša je zemlja preuzela multilateralnim sporazumom koji je potpisala sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), to jest sa njenim Globalnim forumom o transparentnosti i razmjeni informacija u poreske svrhe (Globalni forum), čije je sjedište u Parizu. Sporazum je potpisalo ukupno 147 zemlja, a preko sto država već razmjenjuje podatke putem ovog sistema. Podatke već razmjenjuju sve zemlje Evropske unije (EU), ali i Albanija, pa i poreski rajevi kao što su Bahami, Bermudi, Panama i druge.

Crna Gora je Globalnom formu garantovala da će do kraja 2023. godine, preko standardizovane automatske razmjene podataka (AEOI) početi da razmjenjuje informacije o finansijskim računima poreskih obveznika, ali to se još nije desilo, rekla je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Zajda Manata, čelnica Sekretarijata Globalnog foruma.

Cilj uspostavljanja razmjene podataka na globalnom nivou je da se spriječe poreske utaje putem automatske i standardizovane razmjene podataka o finansijskim računima između poreskih institucija zemalja učesnica sporazuma. Ovaj zajednički informacioni sistem omogućava dostupnost podataka da je, recimo, poreski obaveznik Crne Gore otvorio račun i u nekoj drugoj zemlji. Preko AEOI, ti se podaci prvo evidentiraju u poreskoj upravi zemlje u kojoj je otvoren račun, a potom se informacije prosljeđuju poreskoj upravi zemlje u kojoj je vlasnik računa poreski obveznik.

Manata
Manatafoto: Daniel Cojocaru

Informacije, uz poštovanje zaštite ličnih podataka razmjenjuju, obuhvataju bankovne račune i identitet vlasnika, broj računa, stanje na računu na kraju godine, prihode, kamate, dividende, bruto prihode, račune elektronskog novca i tekuće račune fizičkih i pravnih lica koja posjeduju finansijska sredstva.

Dok ne uspostavi ovaj sistem Crna Gora gubi priliku da prati tokove novca svojih građana, da ima uvid u moguće utaje poreza i pranje novca. Ako nije u sistemu dodatno ugrožava međunarodni kredibilitet, koji je zbog poznatih problema ionako upitan.

Sredstva nijesu upotrijebljena za nabavku softvera

Za aktiviranje AOEI sistema u Crnoj Gori je, kako su CIN-CG-u objasnili iz Ministarstva finansija, odgovorna bila nekadašnja Uprava prihoda i carina, koja je preuzela obaveze oko nabavke softvera još 2023, godine kada je bivša Vlada odobrila sredstva za nabavku softvera.

“Ministarstvo finansija je u februaru 2023. uputilo Vladi Crne Gore informaciju o potrebi obezbjeđivanja sredstava za nabavku, primjenu i održavanje informacionog sistema AEOI. Vlada Crne Gore nas je zadužila da za realizaciju ovih aktivnosti izvršimo preusmjerenje sredstava u visini od 363 hiljade eura”, naveli su za CIN-CG iz Vladinog resora na čijem je čelu Novica Vuković.

Ta sredstva su tada stigla do Uprave poreza i carina, međutim, nijesu u toku 2023. iskorišćena za nabavku ovog softvera. Nije pokrenut postupak javne nabavke, niti je sprovedena tenderska procedura. Za to je bio nadležan bivši direktor Uprave prihoda i carina Vladimir Bulajić.

CIN-CG je pokušao da stupi u kontakt sa njim, ali on, do objavljivanja ovog teksta, nije odgovorio na brojna pitanja.

Uprava prihoda i carina je doživjela više institucionalnih promjena u posljednjih nekoliko godina. Poreska uprava i Uprava carina su 2021. godine odlukom 42. Vlade, u vrijeme kada je ministar finansija bio Milojko Spajić, spojene. Nakon malo manje od tri godine, ove dvije institucije su ponovo razdvojene, odlukom 44. Vlade čiji je premijer Spajić.

Istovremeno, ova institucija je promijenila i više direktora i vršioca dužnosti (VD). Jedno vrijeme je bila i bez vršioca dužnosti, pa je tim organom koordinirao ministar finansija Vuković. Nedavno je na čelo Poreske uprave (PU) kao vršilac dužnosti izabran Sava Laketić. Dolazak novog rukovodioca podrazumijeva i novu sistematizaciju.

U takvim okolnostima, stalnim izmjenama statusa i ljudi na čelu Uprave, postavlja se pitanje koliko je ova institucija mogla efikasno da vrši svoje nadležnosti.

“Uspostavljanje sistema za Automatsku razmjenu podataka (aplikativni softver, sistemski softver i hardverska infrastruktura) je vrlo zahtjevan radni izazov”, saopštili su CIN-GG-u iz Ministarstva finansija.

Obezbijeđen je, međutim, jasan pravni okvir, kao i prateći administrativni servis, tvrde iz Vukovićevog resora.

Da bi se izbjegli potencijalni propusti oko nabavke softvera, pojasnili su, donijeli su odluku da se raspiše tender za softversko rješenje koje se već koristi u najmanje jednoj državi članici OECD-a, navodi se u odgovorima.

Tender još nije raspisan, a za uspostavljanje inicijalnog informacionog sistema, kada se softver nabavi, procjenjuju u Ministarstvu finansija, biće potrebno od 30 do 120 dana, a tek nakon toga kreće testiranje.

“... Neophodno je omogućiti adekvatan vremenski interval za testiranje sistema od strane finansijskih institucija prepoznatih kao obveznika izvještavanja (minimum četiri mjeseca) i ovlašćenih službenika Poreske uprave kao vlasnika poslovnih procesa. Nakon prihvatanja rezultata testiranja i utvrđene funkcionalnosti, sistem se pušta u produkcioni rad u dijelu prikupljanja podataka i slanja istih državama sa kojima je neophodno potpisati sporazum o AEOI”, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Kada se sve ovo ima u vidu, teško je vjerovati da će Crna Gora ubrzo početi sa razmjenom podataka preko ovog sistema na globalnom nivou.

Crna Gora bez softvera ne može da vodi ozbiljnu poresku politiku

“Uspostavljanje ovakvog sistema razmjene informacija je samo početna priča i tek treba da se formira odsjek koji bi se bavio poreskim malverzacijama. Razmjena informacija sa stranim poreskim organima ne ide samo u korist drugim zemljama, već je to bitno i za nas, jer je to ključno za ozbiljnu borbu protiv korupcije i kriminala. Bez saradnje sa drugim zemljama mi ne možemo doći do relevantnih podataka”, objasnio je za CIN-CG ekonomista i bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Primjena pomenutog sistema omogućava cjelovitije ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 16 koji se odnosi na poresku politiku. Iz Ministarstva finansija dodaju da bi se funkcionisanjem ovog sistema povećali prihodi u budžetu Crne Gore.

Pranje novca je, prema riječima profesora ekonomije Zarije Pejovića, veliki problem u Crnoj Gori, i prije uvećanja broja stranaca koji u njoj sada žive.

“Ako se analiziraju podaci bruto domaćeg proizvoda za, recimo, 2021. godinu, vidjećemo da se ne poklapa suma ukupnih zarada koje su isplaćene u Crnoj Gori, oko nekih milijardu i po, sa ukupnom potrošnjom od oko tri i po milijarde. To je veliki jaz”, kaže Pejović.

Opisane disproporcije zahtijevaju temeljnu analizu i odgovor da li je i u kojoj mjeri ovako velika potrošnja prouzrokovana nelegalnim tokovima novca, iako je jasno da dio novca dolazi od doznaka iz inostranstva.

Procjene su da oko pola miliona građana Crne Gore živi van njenih granica. U zemlji trenutno ima i oko 95 hiljada stranaca sa privremenim ili stalnim boravkom, ili po osnovu privremene zaštite, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Nedovoljna transparentnost tokova novca obeshrabruje dolazak kredibilnih međunarodnih investitora, a utiče i na nekontrolisani rast sive ekonomije.

Crna Gora je u decembru prošle godine jedva izbjegla da se nađe na sivoj listi Radne grupe za finansijsku akciju (Financial Action Task Force - FATF). FATF je organizacija koja postavlja standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, čiji je sekretarijat sastavni dio OECD-a.

CIN CG, FATF, OCED
foto: CIN-CG

Nejasno da li je policija u mogućnosti da koristi svoja ovlašćenja

Dva dana prije sjednice MONEYVAL-a koju čine eksperti Savjeta Evrope za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma, Skupština Crne Gore je, po hitnom postupku, usvojila novi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Novim zakonom se uređuju mjere za sprečavanje i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i poslovi, ovlašćenja i način rada finansijsko obavještajne jedinice (FOJ). FOJ vrši poslove otkrivanja pranja i finansiranja terorizma i to je organ koji funkcioniše pri Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Tako je Crna Gora ispoštovala XXIX preporuku MONEYVALA i FATF-a koja predviđa uspostavljanje FOJ-a kao nacionalnog centra koji prikuplja podatke, radi analize sumnjivih finansijskih računa, vrši procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i te informacije prosljeđuje na potrebne adrese.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), FOJ ima više funkcija od administrativne; preko one sudskog-tužilačkog karaktera, do sprovođenja zakona (low-enforcement). Početkom 90-ih, kada su osnovane prve jedinice ove vrste nije bilo međunarodno prihvaćenog modela za funkcije FOJ-a. Svaka zemlja je to tijelo kreirala prema svojim potrebama. U nekim zemljama, kao kod nas, ta jedinica je bila u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova. Dok u drugim zemljama, poput Italije, FOJ je ustrojen kao administrativno tijelo koje ima ulogu posrednika između finansijskih institucija i policije.

U analizi o funkcionisanju FOJ-a, koju je sačinio MMF, navodi se da se finansijske institucije, poput banaka, često suočavaju sa potencijalno problematičnim transakcijama, ali da nemaju mogućnost utvrđivanja dokaza o kriminalnim djelatnostima. Sa druge strane, FOJ može da vrši sve tehničke kontrole i kada utvrdi nepravilnost može da traži direktno od policije i tužilaštva da započnu istragu.

U novom Zakonu o sprečavanju novca Crne Gore, uređuje se način međunarodne saradnje FOJ-a:

“U cilju uspostavljanja, ostvarivanja i unapređenja međunarodne saradnje FOJ može da zaključuje sporazume sa ovlašćenim organima drugih država i međunarodnim organizacijama o razmjeni finansijskih informacija”.

Razmjena informacija sa drugim zemljama je zakonski predviđena, ali ne preko automatskog standarda, nego na zahtjev segmenta policije, znači kada postoji sumnja na nezakonite radnje.

“Najveći broj identifikovanih nedostataka uključuje i odsustvo odredbi koje zahtijevaju od nadležnih organa da brzo razmjenjuju informacije (…) Nejasno je da li je policija u mogućnosti da koristi svoja domaća istražna ovlašćenja za prikupljanje i dobijanje informacija u korist stranih kolega”, piše u posljednjem izvještaju MONEYVALA o Crnoj Gori.

Crna Gora je predmet pažnje MONEYVALA još od početka 2000-ih. Nije samo prošle godine, već je i ranije više puta, rizikovala da se nađe na nepoželjnoj listi FATF-a. U izvještaju za 2023, MONEYVAL, pored konstatacije da u Crnoj Gori postoji visoki rizik od pranja novca, navodi se i da je to “uglavnom povezano sa međunarodnom trgovinom droge, utaja poreza i iznuđivanja”.

“Nepostojanjem adekvatnog protoka informacija mi smo defakto bez oružja za bilo koju ozbiljnu poresku politiku”, navodi Damjanović.

Da bi se sprovele ozbiljne reforme u poreskom sistemu Crne Gore neophodno je da država uspostavi saradnju sa međunarodnim organizacijama kako bi se efikasnije sprovela kontrola finansijskih tokova. Sudeći po tome koliko treba da se nabavi i stavi u funkciju softver za razmjenu poreskih informacija, naša država izgleda ne žuri da institucionalizuje saradnju na globalnom nivou u ovom polju.

CIN CG
foto: CIN CG

Bonus video: