Vlada nema vremena za jeftin novac

Iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kazali "Vijestima" da nude povoljan paket za finansiranje nastavka gradnje auto-puta. EBRD trenutno ažurira studiju izvodljivosti, dok iz Vlade kažu da će sljedeću dionicu finansirati iz budžeta

41680 pregleda 67 reakcija 26 komentar(a)
Studija će biti zavšena ove godine (ilustracija), Foto: Boris Pejović
Studija će biti zavšena ove godine (ilustracija), Foto: Boris Pejović

Pravo je Vlade Crne Gore da odluči koja je najbolja opcija za finansiranje radova za nastavak auto-puta Bar-Boljare, a finansijski paket koji je predložila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zajedno sa potencijalnim sufinansiranjem grantova EU predstavlja veoma povoljne uslove za olakšavanje sprovođenja ove značajne investicije.

Procedure nabavke i procesi odobravanja kredita mogu početi paralelno sa ažuriranjem Studije izvodljivosti o auto-putu, ako Vlada odluči da traži finansiranje od EBRD-a za ovaj projekat.

Ovo je zvanično rečeno “Vijestima” iz ove međunarodne finansijske institucije koja trenutno ažurira Studiju izvodljivosti o izgradnji auto-puta.

Vlada je ove godine u budžetu ostavila 90 miliona eura za nastavak druge dionice od Matešava do Andrijevice koju planira da počne prije završetka Studije izvodljivosti i bez čekanja na jeftiniji novac iz evropskih fondova. Iz Ministarstva saobraćaja za “Vijesti” kažu da je plan da se cijela ova dionica finansira novcem iz državnog budžeta, te da su domaće procedure manje kompleksnije od evropskih i da odlaganje projekta nema ekonomsku opravdanost.

Iz EBRD-a nijesu precizirali kad će studija biti završena. Zvanično su kazali da njeno ažuriranje sprovode konsultanti finansirani od EU/Investicionog okvira za Zapadni Balkan (VBIF) angažovani u okviru EU fonda za infrastrukturne projekte (IPF), instrumenta tehničke pomoći koji sprovodi grantove za pripremu projekata koje je dodijelio VBIF. IPF finansira Evropska komisija, a njime upravlja Evropska investiciona banka (EIB).

“EBRD kao vodeća međunarodna finansijska institucija, pomno prati ažuriranje Stidije opravdanosti i pregledaće sljedeće rezultate konsultanata koji se očekuju do kraja maja 2024. godine”, kazali su iz EBRD-a.

Novac iz EU za druge dionice

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva su kazali da je Vlada u decembru 2022. dobila dodatnih šest milliona eura koji su namijenjeni za ažuriranje Studije opravdanosti za auto-put i pripremu glavnog projekta sa pratećom tehničkom i tenderskom dokumentacijom za onu dionicu za koju se kroz ažuriranje pokaže da treba da bude prva naredna za implementaciju.

“Ažuriranje Studije opravdanosti je započelo u oktobru 2023. godine, nakon što su završene sve interne procedure na strani donatora, na koje Vlada kao korisnik novca ne može uticati, a završetak ažuriranja se očekuje u drugoj polovini ove godine. U komunikaciji sa Evropskom komisijom (EK) ministarstvo je isticalo da je u cilju podsticanja koridorskog razvoja, prioritet dat izgradnji dionice Mateševo-Andrijevica, kako bi se granica sa Srbijom dostigla u što kraćem roku, i ova dionica i dalje ima strateški prioritet zbog čega se i Vlada opredijelila da započne sa njenom realizacijom, u cjelosti iz državnog budžeta, kako bi se ubrzala implementacija čitavog auto-puta Bar-Boljare. Priprema tenderske dokumentacije za tu dionicu je u toku, a istovremeno se nastavlja ažuriranje Studije opravdanosti iz EU fondova”, kazali su u Ministarstvu saobraćaja.

foto: BORIS PEJOVIC

Kako su dodali, prateći rezultate prethodne Studije opravdanosti, kao i definisanu faznost izgradnje shodno DUP-u auto-puta Bar-Boljare, pretpostavlja se da će rezultati ažuriranja potvrditi da prva naredna dionica za implementaciju treba da bude dionica Smokovac-Farmaci, koja je zajedno sa dionicom Mateševo-Andrijevica definisana kao druga faza projekta auto-puta.

Iz ovog resora navode da je o svim ovim detaljima upoznata EK i da uz ovakvu podjelu novca i približno istovremenu izgradnju dvije dionice u kratkom roku bi se obezbijedio značajan stepen gotovosti projekta auto-puta Bar-Boljare.

“Vlada računa na podršku EK i kada je riječ o drugim dionicama auto-puta Bar-Boljare, brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja i drugih infrastrukturnih projekata, ali treba imati u vidu kompleksnost procedura i znatno duže vrijeme za njihovo okončanje u poređenju sa domaćim, a svako odlaganje u implementaciji projekta negativno utiče na ekonomsku opravdanost realizacije čitave investicije, jer se smanjuje upotrebni vijek i mogući prihodi. Takođe, o značaju investiranja u kontinuitetu, i nastavak izgradnje auto-puta, suvišno je govoriti. Samo podatak da je na projektu Smokovac-Mateševo bilo angažovano preko 100 domaćih kompanija u svojstvu podizvođača, dobavljača i pružalaca raznih usluga, te da je oko 35% vrijednosti radova ugovoreno sa domaćim podizvođačima, upošljavanje više stotina inženjera i drugih stručnjaka, te transfer znanja i iskustva, dovoljno govori o pozitivnom uticaju ovakvih projekata na cjelokupnu privredu Crne Gore”, kazali su u Ministarstvu saobraćaja.

Iz ovog resora su naglasili da je opredjeljenje Vlade je da se krene sa izgradnjom dionice Mateševo-Andrijevica novcem iz budžeta države, a što ne znači da se neće koristiti dostupni grantovi EK za ostale dionice auto-puta i druge putne pravce koji se nalaze na mreži puteva EU.

Dodali su da će izvođača radova za dionicu od Mateševa do Andrijevice izabrati u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i uz poštovanje svih zakona i važećih domaćih i međunarodnih standarda iz oblasti građenja, ekologije i zaštite na radu.

Prečica skupo koštala u prošlosti

Savjetnik predsjednika države za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju Mladen Grgić ocijenio je za “Vijesti” da će nastavak gradnje auto-puta ka sjeveru donijetu neizmjernu ekonomsku korist, posebno stvarajući temelje za održiviji i ubrzani rast sjevernog dijela Crne Gore.

“Važno je istaći da način izgradnje ima ključnu ulogu za jačanje tržišne ekonomije, uspostavljanje evropskih standarda i za vladavinu prava. Zabrinjava namjera Vlade da, umjesto da se osloni na izvjesni grant unutar Zapadnobalkanskog investicionog okvira (ZIO), kao i na javno izraženu zainteresovanost EBRD-a i Evropske investicione banke ((EIB-a) za finansiranje preostalog dijela novca, planira da nastavi sa izgradnjom auto-puta iz budžeta. Razlozi koje Vlada navodi, poput visokih “troškova oportuniteta” i navodno dugih procedura evropskih institucija, nisu dovoljno ubjedljivi. Ne postoji jasno zvanično utemeljenje da su procedure duže u slučaju granta ZIO i kredita EBRD-a i EIB-a. Čak i kada se finansiranje odvija iz budžeta, Crna Gora bi morala sprovesti sve tenderske procedure u skladu sa pravnom regulativom prilagođenom najvišim evropskim standardima. Naravno, ako nije planirano da se iste izbjegnu bilaterlanim ugovorima kao što je to bio slučaj u prošlosti”, istakao je Grgić.

Grgić
Grgićfoto: Američka privredna komora

Odluka Vlade da ne čeka Studiju izvodljivosti koja bi trebala da utvrdi najoptimalniji način za nastavak izgradnje, smatra Grgić, predstavlja ponavljanje prakse kojom je građena i prva dionica auto-puta.

“Tada se išlo prečicom i zanemareni su visoki međunarodni standardi, što je građane koštalo dužeg i skupljeg procesa izgradnje auto-puta, a ukupni aranžman je prijetio da ugrozi javne finansije. Sada se koristi ista retorika - naglašavanje brzine pod parolom ‘nemamo vremena za čekanje”’, kazao je Grgić.

Ignorisanjem Studije izvodljivosti gube se jeftini krediti

Grgić je kazao da Crna Gora nema dovoljno novca da finansira infrastrukturne projekte iz budžeta, čak ni kada je u pitanju samo ova dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice

“Uz gradnju ove dionice iz budžeta, uz gradnju Jadransko-jonskog autoputa i četiri brze saobraćajnice do 2030. godine, kako je najavljeno od strane Vlade, ukupni javni dug bi do 2028. i našeg priključivanja EU, bio iznad 100 procenata BDP-a”, kazao je Grgić.

On je dodao da osim granta ZIO, ignorisanjem Studije izvodljivosti Crna Gora gubi i mogućnost jeftinih kredita iz EBRD-a i EIB-a čije se procedure moraju poštovati kao uslov za dobijanje povoljnih kredita.

“Zbog toga što ove međunarodne institucije nude gotovo besplatne kredite, uz najpovoljnije kamatne stope, najbolje vrijeme otplate i grejs period, zahtijevaju primjenu standardizovanih procedura kako bi se unaprijedila efikasnost i transparentnost javne uprave. Preuzimanjem grantova i povoljnih kredita od ovih renomiranih institucija, pokazujemo administrativnu zrelost i jačamo kreditni ugled prema ostalim međunarodnim finansijskim institucijama, unapređujemo investicioni ambijent i poboljšavamo naš kreditni rejting”, istakao je Grgić, dodajući da je ovo najbolji način da privučemo renomirane svjetske kompanije u Crnu Goru, pokazujući posvećenost vladavini prava i najvišim međunarodnim standardima.

Bonus video: